Ekonomija

Prognoziraju veći rast ekonomije

Crnogorska ekonomija će, prema procjenama Centralne banke (CBCG), u ovoj godini najvjerovatnije jačati 3,6 odsto, zahvaljujući izgradnji autoputa i investicijama u turizmu i energetici, saopštio je guverner te monetarne instuticije, Radoje Žugić.

On je kazao da projekcija CBCG govori da će crnogorska ekonomija u ovoj godini imati stopu rasta između 3,3 odsto i 3,8 odsto, a vjerovatno će iznositi 3,6 odsto.

“To je nešto više od procjene Svjetske banke (SB). Zasnivamo je na snažnim investicijama u izgradnji autoputa koja ide pozitivnom dinamikom, a ohrabruju investicije u turizmu, energetici i dijelom poljoprivredi“, rekao je Žugić novinarima nakon dodjele godišnje nagrade za najbolji doktorski, magistarski i diplomski rad.

Prema projekcijama SB, crnogorska ekonomija će u ovoj godini ojačati 3,3 odsto, zbog nastavka gradnje autoputa, niza privatnih investicija i ulaganja u energetski sektor. Iz te međunarodne institucije su ocijenili da se rast trenutno zasniva na neodrživom modelu koji se oslanja na investicije s javnim finansiranjem i potrošnju.

Žugić je kazao da CBCG daje jednom godišnje preporuke Vladi za vođenje ekonomske politike, pri čemu se one neznatno razliku u dijelu kratkoročnosti stopa ekonomskog rasta.

„Investicioni cuklus je oslobodio potencijale rasta i ja očekujem da će oni biti u dužem vremenskom periodu“, dodao je Žugić.

On je, govoreći o potencijalnom spajanju Crnogorske komercijalne (CBCG) i Societe Generale Montenegro banke, kazao da u CBCG profesionalno analiziraju potencijalne reperkusije spajanja i da će se prema tome odnijeti krajnje odgovorno.

„Naše analize treba da odgovore na pitanje da li je ta koncentracija na tržištu poželjna ili ne“, dodao je Žugić.

On je rekao da definitivno Societe Genarale odlazi sa ovog tržišta.

„Mi bismo željeli da ostane zasebni pravni entitet, ali ako to ne može, naći ćemo apekte koji su najodrživiji za našu nadležnost koja se tiče stabilnosti monetarnog sistema“, kazao je Žugić.

On je, odgovarajući na pitanje da prokomentariše reprogram poreskog duga, naveo da u punoj mjeri podržava način liječenja ranjivosti realne ekonomije.

„Jedna od tih ranjivosti je konkurentnost iskazana kroz negativni saldo bilansa plaćanja, a druga je likvidnost realnog sektora. To je mjera koja mora podstaći likvidnost“, saopštio je Žugić.

Prema njegovim riječima, ima tu elemenata nepravednosti, ali bitno je sačuvati široku poresku osnovu zbog održivosti fiskalne ekonomije.

„To je model da se ono što je realno naplativo naplati. Vjerujem da će se dominantno naplatiti najveći dio duga“, smatra Žugić.

On je najavio da će u CBCG raditi analizu pilot projekta koji će se odnositi na minimalnu zaradu, koja se ne može jednostavno podići, jer bi se pogoršala konkuretnost i povećala siva ekonomija.

„Ako povećate minimalnu zaradu, osnažite regulativu, smanjite zonu sive ekonomije i spustite poreske stope u nekom dijelu, onda imate smanjivanje sive ekonomije i veći stepen naplate javnih prihoda“, precizirao je Žugić.

CBCG je danas, povodom obilježavanja Dana te monetarne institucije, dodijelila godišnje nagrade za najbolji doktorski, magistarski i diplomski rad.

Nagradu za doktorski rad dobila je Ana Mugoša, a za magistarski Jovan Radunović. Nagradu za diplomski rad dijele Milica Vukčević i Filip Ćirović.

Nagrada za najbolji doktorski rad iznosi četiri hiljade EUR, za magistarski tri hiljade, a za diplomski dvije hiljade eura

Godišnja nagrada CBCG ustanovljena je 2007. godine u cilju stimulisanja razvoja naučne misli i afirmacije mladog stručnog kadra u Crnoj Gori.

Send this to a friend