Proizvodnja čelika u nikšićkoj Željezari pod znakom pitanja

Skoro sedam mjeseci je od kada je EPCG Željezara Nikšić vraćena pod državno okrilje. Međutim, najavljeno pokretanje proizvodnje čelika, za šta je Elektroprivreda trebalo da uplati šest i po miliona eura Željezari, još je neizvjesno.

Naime, Agencija za zaštitu konkurencije stopirala je tu uplatu dok se ne utvrdi da li je kupovina te fabrike u skladu sa zakonom o državnoj pomoći.

I dok iz Elektroprivrede tvrde da će tražiti investitora za proizvodnju čelika, radnici očekuju brzo rješenje novonastale situacije.

Do tada postoji nekoliko opcija, kažu u Elektorprivredi. Kako je kazao Milutin Đukanović, predsjednik odbora direktora, tražiće investitora, pa će vidjeti koja će biti i konačna rješenja.

“Predstoji borba za Željezaru. Moraćemo da mijenjamo određene oblasti i djelove za šifru djelatnosti što znači da proizvodnja čelika neće biti moguća. Neće moći pod državnim ingerencijama. O svemu se mora izjasniti i Vlada”, kazao je Đukanović.

To će, kako je kazao ministar finansija Aleksandar Damjanović, učiniti kada zvanično dobiju rješenje Agencije sa kojim, kako je nedavno rekao, nijesu još upoznati.

“U svakom slučaju, podrška svemu onome što znači obnavljanje proizvodnje, ali da vidimo da to sve bude, sa jedne strane, zakonski potpuno i besprekorno urađeno i da, sa druge strane, to ima apsolutno svoju ekonomsku logiku. Ukoliko je ideja zasnovana na dobrim temeljima svako bi od nas ovdje volio da dobijemo djelimično proizvodnju ponovo”, smatra Damjanović.

Ponovnom pokretanju proizvodnje čelika, koja je u nikšićkoj Željezari stopirana prije gotovo tri godine, nadaju se i radnici. Zato u što skorijem roku očekuju rješenje novonastale situacije.

Ivan Vujović, predsjednik Sindikata kaže da je napokon vrijeme da se iskoriste kapaciteti ove fabrike.

“Apsolutno ne smatramo da je državna pomoć taj budžet koji je predviđen. Ako mi ne možemo da pokrenemo čeličanu, a oni spominju strateškog partnera – to nas apsolutno ne zanima. Tu su ljudi koji treba da odlučuju o tome, ali mislim da ima mnogo više programa koji mogu da se odrade u Željezari,a koji se ne bi smatrali državnom pomoći”, ocjenjuje Vujović.

Državna pomoć u sektoru uglja i čelika zabranjena je Sporazumom o pridruživanju i stabilizaciji koji je potpisala i Crna Gora kada se odlučila da postane kandidat za članstvo u Evropskoj uniji.

Ukoliko se utvrdi da je riječ o neusklađenoj državnoj pomoći, osim povraćaja sredstava, moglobi doći i do usporavanja pregovora za članstvo u Uniji.