Projekat će omogućiti da potrošači struje imaju kvalitetnije i sigurnije napajanje

Puštanje u pogon dalekovoda „Lastva-Čevo“, značiće mnogo za dalji razvoj turizma i industrije u Crnoj Gori, a trasa je birana u skladu sa ekološkim i socijalnim aspektima projekta podmorske interkonekcije Crne Gore sa Italijom.

To je, u izjavi za PR Centar, ocijenio savjetnik izvršnog direktora u Crnogorskom elektroprenosnom sistemu (CGES), Vladimir Bojičić, navodeći da je CGES, nakon uspješnog puštanja u probni pogon trafostanice Lastva krajem prošle godine, 2. aprila pustio u pogon i dalekovod „Lastva-Čevo“.

„Ova dva projekta su sastavni dio velikog infastrukturnog projekta, koji podrazumijeva povezivanje elektroenergetskih sistema Italije i Crne Gore. Na ovaj način CGES je, u saradnji sa državom, ispunio sve ugovorene obaveze, koje je naša kompanija imala prema italijanskom partneru. Tako da smo 3. aprila omogućili da italijanski partner, nesmetano, nastavi sa ispitivanjima postrojenja, koje predstavlja sastavni dio interkonekcije između Crne Gore i Italije“, objasnio je Bojičić.

Pored razvoja južnog i sjevernog dijela Crne Gore, projektom će, kako je rekao, svim potrošačima električne energije biti omogućeno da imaju kvalitetnije i sigurnije napajanje.

„Biće omogućeno i da naša kompanija, u narednom periodu, ostvaruje bolje rezultate u dijelu smanjenja gubitaka u prenosnoj mreži. U svakom slučaju, CGES će biti bolje pozicioniran u mreži prenosnih kompanija, zbog toga što ovaj projekat predstavlja i dio povezivanja sa Transbalkanskim koridorom i ideja je da energija iz ovog regiona, sa regiona Balkana, nađe put prema Italiji i u kontra smjeru“, objasnio je Bojičić.

Vrijednost trafostanice Lastva i dalekovoda do Čeva je, kako je kazao, 60 miliona eura.

„A ukupna vrijednost projekta sa izgradnjom dalekovoda od Čeva do Pljevalja, iznosi 106 miliona eura. Ako poredimo sa ukupnom vrijednošću, koju trenutno CGES ima u osnovnim sredstvima, a koja iznosi oko 200 miliona eura, moramo biti svjesni da će veličina i značaj projekta uticati ne samo na našu kompaniju, nego i na državu da i dalje nastavi u pravcu razvijanja prenosne mreže, kao i industrije u Crnoj Gori“, rekao je Bojičić.

Od početka realizacije projekta, CGES je u skladu sa zakonima koji regulišu izgradnju infrastrukturnih objekata, vodio računa o zaštiti životne sredine, o načinu i funkcionisanju objekata, naglasio je Bojičić.

„Vodilo se računa o Zakonu o energetici koji nam nameće obaveze, kako i na koji način objekti, tokom i nakon izgradnje treba da budu stavljani u funkciju. Tako da je CGES od početka vodio i do završetka projekta će voditi računa da ispoštuje svu zakonsku proceduru, koja definiše ovaj način i ovaj vid izgradnje infrastrukturnih objekata“, dodao je Bojičić.

Veliki značaj trafostanice i njenog lociranja pokazao se, kako je pojasnio, odmah nakon probnog puštanja u pogon dalekovoda.

„Nakon stavljanja u probni pogon dalekovoda, imali smo situaciju da su se skoro cijeli konzumi opština Tivat i Budve, snabdijevali sa ove trafostanice“, kazao je Bojičić.

On je rekao da su sve studije pokazale da će trafostanica Lastva sa pripadajućim objektima i 110 kV dalekovodom „Tivat – Budva“, kao i sa 400 kV DV do Čeva, značiti mnogo za dalji razvoj turizma i industrije.

Šef Službe za razvoj u CGES-u, Dragan Perunović, kazao je da su 400 kV dalekovodima povezane trafostanice Trebinje i Podgorica 2, a u toku su, kako je dodao, radovi na delekovodu od Čeva do Pljevalja.

„Tako da su, u okviru ovog projekta, planirana dalja povezivanja sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, u širem Transbalkanskom projektu. Inače, u pitanju su dva dalekovoda do Čeva dužine oko 35 kilometara, na rastojanju od stotinak metara. Podignuto je preko 200 stubova, ugrađeno skoro pet hiljada tona čelične konstrukcije, instalirano oko 800 kilometara provodnika“, naveo je Perunović.

Trasa od Grblja do Čeva je, kako je ukazao, birana da se maksimalno uvaže ekološki i socijalni aspekti projekta.

Perunović je rekao da je, kada je riječ o trafostanici Lastva, u pitanju najmodernija tehnologija, gasom izolovano postrojenje, koje je ekološki i socijalo prihvatljivo.

„Trafostanica ima snagu 2X300 megavolt ampera (MVA) i predstavlja značajnu tačku za budući razvoj turističkog sektora u Crnoj Gori, kao i za poboljšanje pouzdanosti potrošača u ovom regionu“, rekao je Perunović.