Ratković: Ograničiti broj kruzera u Boki i uskladiti ga sa nosivošću destinacije

Kruzer grdosije i uopšte kruzer turizam kod nas izaziva polemične tonove i podijeljena mišljenja. Jedni su za, drugi protiv, uz otvorena pitanja da li ih u ovom broju posebno treba Kotor i zaliv Boke Kotorske?

Da li moraju biti ovoliko blizu samog gradskoj jezgra u situaciji potpunog saobraćajnog kolapsa u Kotoru, kome doprinose i brojni autobusi koji tutriste sa kruzera odvode na izlete i zakrče čitav grad? Gdje je tu održvi kruzing turizam?

Na ova pitanja Skala radija, Rade Ratković, dekan Fakulteta za biznis i turizam iz Budve je odgovorio da je kruzing turizam kod nas došao iznenada.

To je, kaže on, noviji turistički fenomen, jer ni jednom strategijom u Crnoj Gori ovaj vid turizma nije promovisan, niti je bio predviđen kao nekakav prioritet.

Režim slobodnijeg dolaska brodova sa raznih destinacija je učinio svoje. Kruzing turisti nijesu naši turisti, podsjeća Ratković.

“Oni su tiristi kruzera i oni se broje u turistički promet zemlje čiju zastavu brod vije. Destinacija koja prima goste ima koristi samo od izletničkog segmenta, što znači da izletnici sa kruzera kupe suvenir, pojedu i popju nešto, i to je relativno mala potrošnja koja ostaje destinaciji. Oni koji protežiraju kruzere govore o ukupnoj potrošnji, ali ona dominantno ne pripada nama. Nama pripada samo izletnički dio. Govori se o 40 eura koje gost sa kruzera troši kad izađe s broad. To takođe može biti pretjerano, jer mi u svemu pretjerujemo”, kaže Ratković.

Sve i da potroše toliko, to nije nešto što bi trebalo da znači priritet ovoj vrsti turizma, mišljenja je Ratković.

On je kazao da se i kod nas i u svijetu vode ozbiljne debate o štetnosti i riziku uticaja kruzera.

“Niko ne kaže da ih treba ukinuti, ali treba biti veoma obazriv i predostrožan i osigurati se od mogućeg velikog incidenta na moru”, naveo je on

U Bokokotorskom zalivu, kaže Ratković, u kome su mirne vode, bila bi katastrofa da se desi ekološki incident, a sigurno se po nešto ispušta u zaliv.

“Broj brodova i broj putnika koji stižu u destinaciju kao što je Kotor prevazilaze njegovu nosivost za nekoliko puta i onda je svima neudobno, a samu destinaciju čine nekvalitetnom i na taj način štetno djeluju. Stoga treba ograničiti broj kruzera i uskladiti sa nosivošću destinacije”, poručuje on.

Takođe je, po riječima Ratkovića, potrebno pronaći prigodna mjesta, da ne ugrožavaju saobraćaj i miran boravak ostalih turista.

Ratković je podsjetio na Nacrt Prostornog plana posebne namjene za Morsko dobro, da se Kotor pozicionira kao kruzer destinacija, što je katastrofa i u potpunoj je suprotnosti Master planu koji je Kotor pozicionirao kao najkvalitetniju destinaciju, za visoko kvalitni turizam.

Po njegovom mišljenju djelotvorno bi bilo da Cran Gora ima organizovan destinacijski menadžment. To znači da poslije Master plana svaki klaster u CG uradi svoju strategiju.