Poslovni ambijent u Crnoj Gori je sve kvalitetniji, dosta se radi na njegovom unapređenju se ipak mora reći da efekat nije na nivou uloženog truda i očekivanog rezultata, smatra Zoran Vulević, izvršni direktor Montenegro biznis alijanse (MBA).
On je, u intervjuu Dnevnim novinama, kazao da treba raditi na smanjenju dokumentacije i skraćenju rokova za dobijanje dozvola i rješenja, a kao barijeru u poslovanju u Crnoj Gori izdvojio je i nespremnost manjeg dijela zaposlenih u javnom sektoru da profesionalno i odgovorno nastupaju u kontaktima sa predstavnicima biznisa.
DN: Koliko MBA ima članova i koji ciljevi su trenutno prioritetni?
Vulević: Kao prva poslovna asocijacija u Crnoj Gori, tržišno orijentisana, MBA uspješno posluje više od šesnaest godina. Naši članovi su brojne domaće i strane kompanije. Imamo oko 400 članova iz različitih privrednih sektora. Naši poslovni ciljevi su okrenuti razvoju privatnog sektora u Crnoj Gori i stvaranju što podsticajnijeg ambijenta za njegov razvoj kroz, prije svega, uticanje na izradu što kvalitetnije zakonske regulative koja se tiče biznisa. Okrenuti smo, naročito, razvoju prioritetnih sektora kao nosilaca naše ekonomije. U svim tim sektorima imamo formirane odbore čiji su članovi stručnjaci iz tih oblasti, predstavnici biznisa i javnog sektora, kao i finansijskih institucija. Radi se o sektorima energetike, turizma, poljoprivrede i građevinarsta. Naravno, naša angažovanja imaju širi opseg, pa smo tako aktivnosti usmjerili na dugoročnu saradnju sa obrazovnim institucijama, na svim nivoima, edukaciji, organizovanju okruglih stolova na različite teme bitne za razvoj biznisa itd.
DN: Iz djelovanja organizacije na čijem ste čelu, stiče se utisak da se posebno zalažete na izgradnju malih hidroelektrana. Iz kog razloga i koliko bi to pozitivno uticalo na crnogorsku ekonomiju?
Vulević: Jedan od sektora na koji smo usmjerili posebnu pažnju je sektor energetike. Naravno, u domenu u kojem naš uticaj može biti najveći. Dakle, radi se mikroelektranama, odnosno mikro hidroelektranama, kao veoma važnom podsticaju za razvoj porodičnog biznisa u ruralnom dijelu naše države. Orijentacija Vlade da se okrene razvoju nerazvijenijih područja je svakako opravdana jer pomaže i podstiče uravnoteženje regionalnog razvoja kao neophodnog uslova za ukupan razvoj naše ekonomije. S obzirom na činjenicu da na sjeveru naše države postoje brojne lokacije na kojima bi se mogle izgraditi mikro hidroelektrane, subjekti koji o tome odlučuju treba sa više entuzijazma da prihvate ovu inicijativu. Imati sopstveni izvor napajanja električnom energijom je izvanredan podsticaj razvoju i širenju porodičnog biznisa na seoskom području. Uvjereni smo da je to aktivnost koja može dati veoma važan doprinos u pravcu željenog cilja, a to je razvoj biznisa u sjevernom dijelu države. Svjesni smo da će na tom putu biti još dosta prepreka, ali smo i spremni da istrajemo kako bi izgradnja mikro hidroelektrana poprimila masovniji karakter. U tom smislu, ohrabruje nedavni sastanak predstavnika Odbora MBA za energetiku sa predstavnicima Ministarstva ekonomije.
DN: Kakva je Vaša ocjena poslovnog ambijenta u Crnoj Gori? Koje su najveće prepreke sa kojima se suočavaju investitori u našoj državi?
Vulević: Činjenica je da je poslovni ambijent u Crnoj Gori sve kvalitetniji. Zaista se dosta radi na tome, ali se ipak mora reći da efekat nije na nivou uloženog truda i očekivanog rezultata, jer još ima dosta prostora za poboljšanje poslovnog ambijenta. Znamo da je jedan od osnovnih problema u našoj ekonomiji nelikvidnost. U tom pravcu bi trebalo usmjeriti aktivnosti svih subjekata koji o tome odlučuju, pa i poslovnih asocijacija. Takođe je činjenica da i dalje treba raditi na smanjenju dokumentacije i skraćenju rokova za dobijanje raznih dozvola i rješenja. U MBA smatramo, i na to često ukazujemo, da je jedna od važnih barijera i pomanjkanje spremnosti jednog, vjerujemo znatno manjeg dijela zaposlenih u javnom sektoru, da maksimalno profesionalno i odgovorno nastupaju u kontaktima sa predstavnicima biznisa, i građana uopšte, jer svi moramo biti svjesni da samo razvijeni biznis može obezbijediti ubrzaniji napredak naše ekonomije. Svi zaposleni u javnom sektoru moraju biti svjesni da su tu da bi bili od pomoći svima koji im se obrate. Svaki drugačiji doživljaj radnog mjesta, ma kojeg nivoa ono bilo, stvara barijeru o kojoj govorim.
Što se tiče investitora, oni traže podsticajan ambijent za plasman kapitala, ali takođe i sigurnost za investicije. Članstvom u NATO smo tu sigurnost, vjerujem, definitivno ojačali i obezbijedili. To treba da podstakne sve relevantne subjekte na dalje intenziviranje aktivnosti u pravcu eliminisanja biznis barijera na svim nivoima. Naravno, biznis barijere će uvijek postojati, njih ima i u najrazvijenijim ekonomijama, ali naš cilj treba da bude da ih ima što manje, uz nastojanja da ne stvaramo nove. Uloga poslovnih asocijacija u svemu tome je od izuzetnog značaja i biće sve veća. Zato je neophodno intenziviranje i jačanje saradnje privatnog i javnog sektora.
DN: Kako gledate na povećanje PDV-a, koje stupa na snagu 1. januara? Kako će ono uticati na biznis zajednicu i građane uopšte?
Vulević: Vi sigurno znate da je MBA od svog osnivanja usmjerila aktivnosti na smanjenje svih vrsta poreza. I u tome smo imali dosta uspjeha. Uvjerenje da poreze ne treba povećavati, nego smanjivati je i dalje naša poslovna orjentacija na kojoj ne istrajavamo tvrdoglavo, već na osnovu detaljnih analiza koje pravimo. Dakle, više puta smo iznijeli neslaganje u vezi sa povećanjem PDV-a, jer smatramo da svako povećanje poreza mora imati negativan uticaj na biznis i na standard građana.
DN: Šta biste konkretno preporučili Vladi u cilju povećanja zaposlenosti?
Vulević: Nezaposlenost je veliki problem u Crnoj Gori, ali ne i nepremostiv. Aktivnosti na stvaranju uslova za veću zaposlenost je obaveza svake vlade svuda u svijetu, pa i naše aktuelne. Ako ijedna aktivnost traži kontinuitet, onda je to aktivnost na stvaranju uslova za brže i masovnije zapošljavanje, posebno mladih ljudi. Ove aktivnosti su u neposrednoj vezi sa aktivnostima koje se tiču uticaja na stvaranje što podsticajnijeg poslovnog ambijenta. Smatramo da finansijsku podršku za otvaranje novih firmi treba ojačati. Znamo za ulogu IRF-a u svemu tome i smatramo je korisnom podrškom razvoj biznisa, ali takođe želimo da ukažemo na neophodnost sinhronizovanih aktivnosti svih relevantnih subjekata kada je u pitanju stvaranje uslova za nova radna mjesta, prije svega kroz otvaranje novih firmi.
