Ekonomija

Sastanak povodom izrade Studije izvodljivosti za Mapu osjetljivih područja

imag0188_1.jpg

Sastanku su prisustvovali predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma, direktorata za životnu sredinu i prostorno planiranje, Agencije za zaštitu životne sredine, Prirodnjačkog muzeja, Crnogorskog Elektroprenosnog Sistema, Green Home-a kao i nezavisni konsultanati za GIS i biodiverzitet. 

Kako se navodi u saopštenju Centra za zaštitu i proučavanje ptica, studija će pored analize postojećeg stanja u oblasti energetike i planiranih vjetroelektrana, predložene metodologije za izradu Mape, sadržati i Akcioni plan koji će predstaviti set aktivnosti i vremenski period za njihovu realizaciju.

Na sastanku su kolege iz DOPPS, BirdLife Slovenija predstavili svoja iskustva i model rada na izradi Mape osjetljivosti koja je danas polazna osnova investitorima kod izbora lokacije za izgradnju vjetroelektrana u Sloveniji.

“U ovoj početnoj fazi sasvim je izvjesno da postoji interesovanje za izradu ove mape što od strane državnih institucija što od investitora te će Studija izvodljivosti dati odgovore na pitanja poput vremenskog okvira i neophodnih finansijskih sredstava”, ističe se u saopštenju.

Izrada Mape je posebno ocijenjena kao koristan ulazni podatak za novi Prostorni plan Crne Gore čija priprema će početi naredne godine. 

Učesnici sastanka su se takođe saglasili da vlasništvo buduće Mape treba biti utemeljeno na zakonu odnosno u vlasništvu Agencije za zaštitu životne sredine koja je ujedno i jedini ovlašćen organ za izdavalje ekološke saglasnosti na osnovu izvedenih Procjena uticaja.  

U toku izrade Studije izvodljivosti takođe će se uzeti u obzir i buduća istraživanja u okviru predstojećeg Natura 2000 projekta kako bi se što više kompenzovala potrebna istraživanja. 

“Iako je za rad na izradi Mape osjetljivosti, prema iskustvu Slovenije, potrebno najmanje tri godine učesnici su ocjenili izvodljivim takvu vrstu aktivnosti koja bi u krajnjem dala dobar prikaz investitorima gdje je konflikt sa pticama pri izgradnji vjetroelektrana najmanji”, kazali su iz CZIP.

Takođe, dodaju oni, važna je i dugoročnost ovakve mape jer će ista biti bazirana na podacima, za vjetroelektrane osjetljivim vrstama tačnije grabljivicama koje žive i do 50 godina, a tradicionalno gnijezde na istim mjestima. 

Upravo iz toga razloga Mapa će se ažurirati tek nakon 10 do 20 godina.

“Treba imati na umu da Mapa osjetljivosti neće nužno obezbijediti pozitivnu ocjenu prilikom izrade Procjene uticaja, te da će svakako biti potrebna dodatna istraživanja u svakom pojedinačnom slučaju. Studija izvodljivosti za Mapu osjetljivih područja biće izrađena u konsenzusu sa svim zainteresovanim stranama, sa posebnim akcentom na krajnje korisnike studije, Ministarstvo održivog razvoja i turizma kao i Agencije za zaštitu životne sredine”, zaključeno je u saopštenju.

 

Send this to a friend