SDP neće odustati od zahtjeva za povećanje minimalne zarade

Sindikati, građani ali i Socijaldemokratska partija neće ni u narednoj godini odustati od zahtjeva da se poveća minimalna zarada na 250 eura i uvede startni neoporezivi dio, poručio je član predsjedništva SDP-a Mirko Stanić.

“Ukoliko svako jutro umjesto bajki o lideru u regionu budemo počinjali pitanjem zašto nam je onda manjanja milimalna plata u tom istom regionu, možda se neki u Karađorđevoj dosjeti da je treba povećati. Ako ne zbog sindikata ili SDP-a onda, zbog 77.000 naših sugrađana koji primaju manje od 250 eura, među kojima su mnogi koji ih podržavaju”, naveo je on.

Stanić navodi da Socijalni savjet ni na kraju ove godine nije uspio da pronađe modalitet kako da se poveća minimalna zarada u Crnoj Gori.

“Odluka je “odložena” do februara i neke naredne sjednice i do tada će ostati 193 eura što je najniže u regionu. Nažalost, odlaganja onog što je dobro za građane su veoma česta i dugotrajna, za razliku od povećanja poreza ili akciza koje stupaju na snagu obično “osmog dana od objavljivanja” u Službenom listu. Vlada Crne Gore je 2016-te godine kao jedan od svojih prioriteta navela povećanje minimalne zarade. Kako te odluke nema ni u 2016, 2017, 2018 a po predlogu budžeta ni 2019-toj godini, onda je logično pitanje kad u Vladi misle to da ispune. Za to vrijeme je, samo u 2018-toj zbog inflacije svaka zarada u Crnoj Gori izgubila tri odsto vrijednosti”, saopštio je Stanić.

Prema njegovim riječima, odluke od kojih bi građani imali koristi se ne donose godinama, bilo da je riječ o minimalnoj zaradi, kriznom porezu, akcizama na gorivo, povećanju penzija ili radu u dane praznika dok se, kako je dodao Stanić,  s druge strane novi porezi i akcize (od nove godine na ugalj, povećanje na gazirana i alkoholna pića i rezani duvan) donese po ubrzanoj proceduri i uz želju Vlade da “izdržimo još malo, jer nam BDP raste, a benefite osjećaju svi građani”.

“Koliko je tema minimalne zarade značajna za evropske zemlje smo vidjeli na primjeru Francuske, Rusije, Hrvatske, Bugarske, Srbije i brojnih drugih koje su u ovoj godini povećale taj iznos, ali istim pitanjem su se bavili i na kontinentu koji u Crnoj Gori važi za siromašan. Prije par decenija bi bilo neoguće da jedna evropska zemlka zaostaje za skoro svim zemljama Južne i Cetralne Amerike, kad je u pitanju iznos minimalne zarade. Tako su one u Kostarici – 382, Čileu 364, Urugvaju 362, Ekvadoru 336, Gvatemali 310, Paragvaju 309, Panami 277, Boliviji 261, Argentini 257, Peruu 242, Hondurasu 219, Kolumbiji 213 i Brazilu 212 eura”, naveo je on.