Sekulić za CdM: Vlada cijenom struje vodi računa o najugroženijima i racionalnoj potrošnji

Ministarka ekonomije Dragica Sekulić u intervjuu portalu CdM tvrdi da odlukom o ukidanju naknade (za obnovljive izvore energije) OIE1 na računima za struju posebnu pažnju posvećuju onima koji su najugroženiji, onima koji najmanje troše kao i onima koji se najracionalnije odnose prema potrošnji.

Sekulić govori i o važnosti podmorskog kabla, najavljuje izgradnju jedne od najvećih solarnih elektrana u Evropi. Takođe, najavljuje realizaciju brojnih projekata, ali i nedvosmisleno tvrdi da će bez kompromisa kontrolisati kako će trgovine poštovati neradnu nedjelju. Poručuje da se nije odustalo od gradnje Drugog bloka Termoelektrane Pljevlja.

CdM: Trgovine neće raditi nedjeljom, ali je najavljeno da će neki trgovinski objekti biti izuzeti. Da li ste oko ovog pitanja imali sporenja sa trgovačkim lancima, te da li možete reći ko će i na koji način biti izuzet iz neradne nedjelje?

Sekulić: Inicijativa za izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjoj trgovini, a koja se odnosi na neradnu nedelju i praznike u trgovinama, proistekla je iz komunikacije sa poslodavcima i privrednicima, a preko Privredne komore. Osluškujući njihove zahtjeve i potrebe došli smo do rješenja koje smo predložili i Vlada ga usvojila i uputila ga Skupštini. Ovo je jedan od načina na koji želimo da utičemo na društvo u cjelini kao i da, za preko 37000 zaposlenih u trgovini, obezbijedimo kvalitetniji i povoljniji ambijent.

Vjerujem da ovakvo rješenje neće uticati ni na promet u trgovinama, ni na broj zaposlenih, već samo na promjenu kupovnih navika naših potrošača. Istovremeno iskreno vjerujem da će ovo biti veliko olakšanje za porodice čiji članovi rade u jednom ovako kompleksnom i važnom sektoru kao što je trgovina.

Kako bismo obezbijedili nesmetano funkcionisanje sistema u cjelini uvešćemo, kroz podzakonske akte, izuzetke za određene trgovinske objekte uz čiju pomoć se obezbjeđuje zaista osnovno funkcionisanje građana ( apoteke, pumpe, kioske, pijace..). Budite uvjereni da će inspekcijske službe raditi pojačanim tempom kako bi na pravi način obezbijedili poštovanje zakonskih normi. Svako kršenje zakona biće kažnjivo i sankcionisano.

CdM: Je li se definitivno odustalo od gradnje Drugog bloka TE Pljevlja, ili postoji model po kojem bi se on, ipak, mogao graditi?

Sekulić: Nije. Međutim to ne znači da će se realizacija projekta desiti po svaku cijenu, ne uzimajući u obzir ne samo naše međunarodno preuzete obaveze već i signale tržišta kojima težimo. Naime, svako ozbiljno sprovođenje energetske politike danas u Evropi podrazumijeva odlučne korake u pravcu sprovođenja energetske tranzicije – koja prije svega podrazumijeva korišćenje potencijala obnovljivih izvora energije u cilju smanjenja emisija gasova sa efektima staklene bašte.

Naravno, svjesni značaja i potencijala koje posjeduje termoenergetski kompleks, inicirali smo aktivnosti na sagledavanju modela koji bi omogućio izgradnju II Bloka u skladu sa najsavremenijim tehničkim rješenjima koja znače i to da projekat može da bude finansiran od svih relevantnih međunarodnih finansijskih institucija. Ovako postavljen projekat znači projekat koji je ekonomski ienergetski održiv i ekološki prihvatljiv.

Ekološka rekonstrukcija TE

CdM: Kada će početi ekološka rekonstrukcija postojećeg bloka TE Pljevlja?

Sekulić: Rekonstrukcija postojećeg bloka TE Pljevlja kao izuzetnog termoenergetskog kompleksa Pljevalja je projekat vrijedan 40 milona eura i u potpunosti se finansira iz sredstava Elektoprovrede Crne Gore. Projekat ekološke rekonstrukcije prati i realizacija projekta toplifikacije Pljevalja i pred nama intenzivan rad na njegovoj realizaciji, čiji je prvi korak raspisivanje tendera koji je planiran za idući mjesec. Ekološka rekonstrukcija će omogućiti rad TE po najsavremenijim ekološkim standardima. Želimo da obezbijedimo siguran, pouzdan i efikasan rad sistema u minimum narednih 20 godina, a samim tim i smanjenje prisustva štetnih gasova u vazduhu.

Da će sve biti urađeno po najsavremenijim standardima garantuje i prisustvo njemačkog Steaga kao konsulatana EPCG-a na ovom projektu.

Očekujemo tokom maja ove godine obajvljivanje tendera za izvođača radova na ovako značajnom projektu, a o tačnoj dinamici ćemo znati više nakon dobijanja ponuda.

CdM: Koje aktivnosti Ministarstvo preduzima u cilju izgradnje hidroelektrana i vjetroelektrana i korišćenja tog potencijala?

Sekulić: Svjesni potencijala kojima raspolažemo kada su u pitanju obnovljivi izvori energije, kao i početak procesa energetske tranzicije o kojoj sam ranije govorila, uzeli smo kao ozbiljan zadatak da intenzivno radimo na realizaciji projekata koji znače korišćenje ovih potencijala. U tom smislu ističem da smo potpisali ugovor o izgradnji jedne od najvećih solarnih elektrana u Evropi snage 250 MW, da su u završnoj fazi aktivnosti na pripremi tenderske dokumetnacije za davanje u zakup državog zemljišta na lokalitetu Brajići za izgradnju nove vjetreletkrane, a razmatramo i inicijative za rapisivanje tendera za izgradnju nove solane elektrane na Veljem Brdu kod Podgorice. Takođe u intenzivnoj smo komunikaciji sa potencijalnim investitorima koji su zainteresaovani ne samo za ove već iza projekte uzgradnje velikih HE. I to nas posebno raduje. Paralelno s tim EPCG je intenzivirala aktivnosti na pripremi dokumetacije za HE Kormarnica i mogućnosti raspisivanja tendera za izbor partnera u ovom poslu. Podsjetiću da je za tu namjenu EPCG potpisala ugovor za rekonstrukcije hidroelektrana Piva i Perućica u vrijednosti od 40 miliona, gradnju solarne elektrane Briska Gora sa 200 miliona eura, gradnju hidroelektrane Komarnica sa 260 – 290 miliona eura, hidroelektrane Kruševo – 160 miliona eura i vjetroelektrane Gvozd u vrijednosti od 70 miliona eura.

CdM: Da li se moglo izbjeći poskupljenje električne energije?

Sekulić: Čini mi se da pitanje promjena cijena električne energije ovih dana dobija novu dimenziju posebno nakon nedavne najave premijera u Skupštini Crne Gore o ukidanju naknade OIE1. Sa zadovoljstvom mogu da konstatujem da je to posljedica našeg obećanja, često ponavljanog u prethodnih pola godine – nastavićemo da unapređujemo model podsticanja proizvodnje iz OIE – nastavićemo da unapređujemo strukturu tarifa za električnu energiju. Odlukom o ukidanju naknade OIE1 posebnu pažnju posvećujemo onima koji su najugroženiji, onima koji najmanje troše kao i onima koji se najracionalnije odnose prema potrošnji.

Kroz ovo unapređenje, uz odlganje poskupljenja EPCG do juna i primjene novih tarifnih modela, kumulativni efekat za potrošače koji čiji su mjesečni računi oko 30 eura biće umanjenji od 2,5 do 5,5 odsto. Za potrošače sa mjesečnim računima od oko 60 eura račun će biti na istom nivou, dok će oni sa računima oko 100 eura plaćati oko jedan odsto više nego što to čine danas.

Posebno je važno da naglasim da ovakva odluka nije posljedica kupovine socijalnog mira, nije iznuđena pod pritiskom javnosti kako se moglo čuti od onih koji su željeli da politikanstvom i “dijeljenjem struje za džabe” prigrabe neki jefitini politički poen, već je posljedica ozbiljnih analiza i iskorak u pravcu primjene principa “zagađivač plaća” i u energetici. Na ovaj način će se rasteretiti računi domaćinstava ali istovremeno omogućiti stvaranje fonda iz kojeg će se podsticati dalja energetska tranzicija. Takođe, važno je naglasiti da umanjenje računa od 1. juna nije na uštrb razvoja EPCG i omogućava realizaciju niza započetih razvojnih projekata ali isto tako revitalizaciju i rekonstrukciju objekata i resursa koje smo naslijedili.

Naravno, moram da istaknem da ovo nije kraj priče o unapređenju modela o kojima sam govorila. Naprotiv! Vlada će nastaviti da u saradnji sa svim zainteresovanim subjektima unaprjeđuje ovaj i segment energetike kako bi omogućila pouzdano i kvalitetno napajanje energijom.

Podmorski kabal kao auto-put

CdM: Koji su najveći benefiti u realizaciji projekta postavljanja podmorskog kabla između Crne Gore i Italije?

Sekulić: Izgradnja podmorskog kabla po svojoj važnosti ide ruku pod ruku sa izgradnjom auto – puta Bar – Boljare. Ovo su dva najznačajnija projekta ove držve u posljednjih nekoliko decenija i izuzetna je privilegija biti aktivni učesnik u njihovoj realizaciji. U tom smislu projekat od posebne važnosti za budućnost naše energetike. Ovaj projekat podrazumijevao je investiciju više od jednu milijardu eura kao i omogućavanje direktne veze sa energetskim tržištem EU, pozicionirajući Crnu Goru kao regionalno čvorište. Potvrdu takvog stava imamo i kroz svakodnevnu komunikaciju sa investitorima kao i svim zainteresovanim stranama koje bi koristile kabl kao infrastruktru za plasiranje proizvoda. Osim toga izgradnja podmorskog kabla kao i prateće infrastrukture podrazumijeva i realizaciju projekata koji će omogućiti sigurnije i pouzadnije snabdijevanje potrošača u Crnoj Gori, stvarajući dodatne preduslove bržeg ekonomskog rasta i razvoja.

Izgradnja podmorskog kabla i pripadajućih konvertorskih stanica na teritoriji Italije i Crne Gore je obaveza italijanskog operatora prenosnog sistema – Terne. Država Crna Gora i Crnogorski operator prenosnog sistema -CGES su zaduženi za izgradnju objekata koji će, između ostalog, omogućiti povezivanje podmorskog kabla na elektroenergetski sistem. Za izgradnj tih objekata (trafostanica 400/110/35 kV Lastva, DV 400 kV Lastva-Čevo I DV 400 I 400+110 kV Čevo-Pljevlja) je uloženo oko 92 miliona eura a za završetak izgradnje navedenih objekata će se prema planu utrošiti oko 106 miliona eura

Projekat povezivanja elektroenergetskih Sistema Crne Gore i Italije je dio šireg projekta – Transbalkanski koridor koji će preko podmorskog kabla povezati Crnu Goru, Srbiju i Rumuniju sa Italijom, kako bi se obezbijedilo spajanje tržišta Balkana sa zapadnom Evropom i kao takav je projekat od interesa za za Evropsku uniju i Evropsku zajednicu. Realizacija projekta u cjelini je veoma kompleksna i djelimično je vezana i za ispunjenje pretpostavki zbog čega je planirana fazna realizacija. Očekuje se da sve faze projekta budu realizovane zaključno sa 2024. godinom, što je rok za utošak bespovratnih sredstava-Granta EU koji je Država obezbijedila za realizaciju finalnu fazu projekta  povezivenje sa elektroenergetskim sistemom Srbije/Bosne i Hercegovine.

Za EPCG traže partnera, ne kupca

CdM: Koji se investitori interesuju za partnerstvo u EPCG nakon izlaska iz A2A, i da li je zainteresovana Elektroprivreda Srbije?

Sekulić: Motivisani željom da da intenzivno krenemo u realizaciju razvojnih projekata prije dvije godine odlučili smo da otkupimo akcije A2A i time obezbijedimo da država bude vlasnik EPCG sa skoro 99 odsto akcija.

Sada kada smo na više od pola puta ka realizaciji početne ideje mogu slobodno reći da je EPCG kompanija koja je nakon 10 godina ponovo pokrenula investicioni ciklus.

Ono što je možda i najvažnije od svega jeste da ni građani ni državni budžet nijesu osjetili ni na koji način vraćanje EPCG u državno vlasništvo iako je u tu aktivnost uloženo više od oko 230 miliona eura.

Već sam nekoliko puta pominjala da je interesovanje za EPCG konstantno ali moram naglasiti još jednom da ćemo tražiti strateškog partnera za kompaniju, a ne kupca. Daleko od toga da nam je nužda da prodajemo akcije niti nam je namjera da ih prodajemo po svaku cijenu. Cilj nam je da imamo partnera sa kojim ćemo rame uz rame nastaviti da radimo intenzivno na unapređenju sistema, a Elektroprivreda zasluzuje da ima kvalitetnog partnera boljeg od sebe.

CdM: Ova Vlada je naslijedila nekoliko značajnih energetskih projekata. Šta će biti završeno ove godine?

Sekulić: Tako je. Dobro kreirana i uspješno sprovođena energetska politika u prethodnom periodu omogućila je nekoliko kapitalno važnih projekata čija realizacija je ili okončana ili će biti okončana ta trajanje mandata ove Vlade. Podsjetiću da je projekat izgradnje VE Krnovo okončan 2017. godine i da se u toku ove godine očekuje puštanje u rad vjetroelektrane Možura. Takođe u prethodnom periodu izgrađeno je i pušteno u rad 13 malih hidroelektrana mHE. Međutim projekat za koji smatram da je od strateške važnosti je pomenuti projekat izgradnje podmorskog kabla između Crne Gore i Italije koji će biti pušten u rad ove godine u dijelu koji se odnosi na prvu fazu odnosno prvu žilu kabla snage 500 MW. Sve ovo daje za pravo da tvrdimo da je politika Vlade u prethodnom periodu bila ispravna i da treba da nastavimo sa odogovornom primjenom principa koji garantuju održivi razvoj crnogorske energetike. I očekujem da će se realizacijom započetih projekata, kao i onoga što smo planirali da započnemo, uskoro osjetiti i dodatni benefiti za sve građane Crne Gore.

Miraš Dušević