Ekonomija

Socijalno preduzetništvo definisati u Nacrtu zakona o privrednim društvima

Socijalno preduzetništvo predstavlja odličan osnov za razvoj dobre ekonomije, koja prati standarde Evropske unije, kada je u pitanju rješavanje društvenih i socijalnih problema, a njegovu definiciju potrebno je uvrstiti u Nacrt zakona o privrednim društvima.

To je saopšteno na finalnom događaju u okviru projekta Smart Start “Održivi uticaj organizacija civilnog društva kroz socijalno preduzetništvo i inovacije u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji, Srbiji i Turskoj”, koji je organizovao Institut za preduzetništvo i ekonomski razvoj (IPER).

Predstavnica IPER-a Biljana Sekulić kazala je da se projekat sprovodio u pet država, da je u toku njegove implementacije bilo dosta izazova, uzimajući u vidu činjenicu da ne postoji zakonski okvir kojim je regulisano socijalno preduzetništvo.

„Projekat je imao zadatak da kreira povoljan ambijent za socijalna preduzeća, da jača njihovu dugoročnu održivost, kroz šeme grantova, da podstakne na umrežavanje i razmjenu znanja i iskustva, da promoviše i ujedini dobre prakse iz regiona“, navela je Sekulić.

Ona je podsjetila da je prva aktivnost IPER-a bila javni poziv organizacijama da se pridruže ako žele da razvijaju socijalna preduzeća, pojašnjavajući da su primili 51 aplikaciju, od kojih je 49 ušlo u uži krug, „a nakon toga smo objavili listu od njih 20 koje su ušle u Smart Start program edukacije“.

„20 organizacija je ušlo u proces treninga i razvoj biznis plana, pet je odustalo u toku izrade, 15 je apliciralo za grant šeme uz biznis plan. Pet nezavisnih evaluatora je bilo angažovano za procjenu biznis planova, uključujući i finansijske institucije“, navela je Sekulić.

Kako je rekla, u avgustu 2017. godine imali su deset organizacija dobitnika grantova u iznosu od 5.553 eura, a u okviru takmičenja za duštvene inovacije, podržali još dvije organizacije sa manjim grantovima.

Sekulić je ocijenila da organizacije civilnog društva mogu da budu sjajni inkubatori socijalnog preduzentništva.

„U okviru projekta smo naučili da je neophodno da im se pruži podrška kako finansijska, tako i podrška u pogledu izgradnje kapaciteta i mentorstvo. Socijalno preduzetništvo predstavlja odličan osnov za razvoj dobre ekonomije, koja prati standarde Evropske unije, kada je u pitanju rješavanje društvenih i socijalnih problema“, navela je Sekulić.

Ona smatra da rješavanje društvenih i socijalnih problema može da krene od organizacija civilnog duštva, ocjenjujući da je potrebno osigurati da civilni sektor ima okvir u kojem može da djeluje.

„Neophodan je adekvatan pravni okvir za socijalna preduzeća, start up fondovi i obrtni fondovi, savjetovanje i metorstvo, kreiranje pozitivnog odnosa prema socijalnim preduzećima, kontinuiran razvoj znanja i vještina, kao i promocija dobrih praksi i sličnih priča“, navela je Sekulić

Predstavnik Centra za promociju civilnog društva Sarajevo Damir Zeković je obraćajući se u video poruci, ocijenio da je nakon 40 mjeseci implementacije, Smart Start projekat postigao nevjerovatne rezultate.

„Iza nas je preko hiljadu sati edukacije, preko 200 mentora u zemljama Zapadnog Balkana i Turske, 100 organizacija koje su učestvovale u programu, dodijeljenih 330 hiljada eura za 60 organizacija civilnog društva i mnoštvo naučenih lekcija“, naveo je Zeković.

On smatra da priča ne bi bila kompletna da nisu učestvovale sve zemlje Zapadnog Balkana.

Predstavnik Montenegro biznis alijanse Milan Dragić kazao je da socijalno preduzetništvo u Crnoj Gori još uvijek nije prepoznato kao poseban oblik djelovanja, odnosno oblik vršenja privredne djelatnosti.

„Samim tim, nije direktno prepoznato ni u važećim propisima. Jedan od osnovnih preduslova za razvoj bilo kog oblika duštvenog preduzetništva i uopšte preduzetništva je njegovo prepoznavanje i definisanje u postojećem podsticajnom regulatornom okviru, koji omogućava i podržava njegov rad“, naveo je Dragić.

On je ocijenio da institucionalni okvir za socijalno preduzetništvo ima slične nedostatke kao i regulatorni.

„U Crnoj Gori ne postoji nijedan državni organ koji je direktno nadležan za ovu oblast. Postojeće nadležnosti državnih organa odnose se na druge oblasti koje u određenoj mjeri dotiču i socijalno preduzetništvo. Naša obaveza je da se ovakvo stanje što prije promijeni“, poručio je Dragić.

Send this to a friend