Upozorenja poznatih analitičara, kakav je Nouriel Roubini, da se svijet nalazi na ivici nove ekonomske krize treba uzeti sasvim ozbiljno, bez obzira da li su ti znaci sada vidljivi ili ne. Koliko god je moguće, treba napraviti strategiju da se taj “udarac” na malu ekonomiju, kakva je crnogorska, koja je bez ikakvog globalnog uticaja u ovom dijelu, amortizuje kroz rast ekonomije, povećanu finansijsku stabilnost, veću proizvodnju hrane i energije…
Jasno je da i ako dođe do globalne krize, posljedice niko ne može izbjeći, ali smo mi, sudeći po sadašnjoj situaciji, mnogo spremniji da odgovorimo na pravi način nego tokom one koja je izbila 2008. godine, kazali su za Pobjedu bankari, ekonomski analitičari i profesori.
Ovih dana Roubini, ekonomista i analitičar svjetskog glasa koji je prvi upozorio na krizu 2008, ali i druga poznata imena, tvrdi da se svijet nalazi na ivici nove recesije, koja bi mogla da izbije već krajem naredne, odnosno 2020.
Nasuprot njemu, Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond, makar za sada, ne prognoziraju novu krizu, a ni ključni makroekonomski indikatori na globalnom nivou ne podržavaju tu tezu. Ali ni 2007. stvari nijesu bile vidljive “golim okom”.
Generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore Bratislav Pejaković kaže da nema mjesta panici, ali treba biti svjestan globalnih kretanja, imati odgovor i biti spreman.
“Postoje mišljenja da će do nove recesije doći. I ako dođe do krize, Crna Gora je sada mnogo spremnija da odgovori na pravi način. Unaprijeđen je regulatorni okvir, uvećan kapacitet institucija, što znači da se radilo na sanaciji uticaja krize iz 2008. i daljem prilivu investicija. Infrastrukturno je unaprijeđen finansijski sektor u odnosu na 2007. uz konzervativniji pristup banaka u odobravanju kredita, što se kod nas zdušno kritikuje u javnosti ali dugoročno je dobro i za privredu i za društvo jer se praktikuju dobre bankarske prakse. Značajno su smanjeni loši krediti u portfolijima banaka, zbog čega su potrebne manje rezervacije na plasmane, što omogućava veći obim sredstava za odobravanje kredita… I Vladina strategija razvoja privrede uvažava potrebe strukturalnog prilagođavanja, potrebe proizvodnje nove vrijednosti, razvoja realnog sektora i usluga, ali i uvećanja rentabilnosti da bi bile veće plate, a time i potrošnja, nove investicije”, objašnjava Pejaković.
Ekonomski analitičar i profesor na Fakultetu za menadžment Vasilije Kostić kaže da su dva ključna razloga što najave o novoj krizi treba uzeti vrlo ozbiljno.
“Prvi je što se ekonomska aktivnost zakonito odvija u ciklusima, a drugi što recesiju najavljuje Nouriel Roubini, koji je jedini predskazao prethodnu krizu”, objašnjava on.
Ako posmatramo ekonomske cikluse, jasno je, kaže Kostić, da će se recesija desiti, prije ili kasnije.
“Veliki problem je znati kada (u zadnjim decenijama javljale su se na šest ili sedam godina), koliko će trajati i sa kolikom amplitudom, odnosno koliko će ekonomija eventualno duboko pasti u odnosu na vrhunac ekonomskog ciklusa. Predviđanja početka, trajanja i dubine krize su skopčana sa visokim stepenom neizvjesnosti jer da nije tako ne bi nas ekonomske krize stalno iznenađivale. A i svijet bi bio mnogo bolje mjesto za život, u ekonomskom smislu, ukoliko bi mogli da predvidimo krize. U najboljem slučaju, može se govoriti o manjem ili većem stepenu vjerovatnoće ostvarenja predskazanog, što znači da je, ipak, riječ o nagađanju”, smatra Kostić.
Sugerisao bi da se najave o krizi pretvore u šansu.
“U mjeri u kojoj je to moguće treba da se sagledaju moguće posljedice po našu ekonomiju, ukoliko se ostvare prognoze, a da se napravi program djelovanja u tim okolnostima. Nikako ne bi bilo pametno zanemariti predviđanja”, ističe Kostić.
