Ekonomija

Šta je Ministarstvo poljoprivrede uradilo u prethodne tri godine

Tokom prošle godine naša ekonomija rasla je po stopi od 5,1 odsto, u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva imali smo stopu rasta bruto vrijednosti proizvodnje od 6,7 procenata, saopštio je ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović na konferenciji povodom predstavljanja rezultata Ministarstva za tri godine Vlade. Kako je istakao, ovogodišnji trendovi ohrabruju, a jopt dosta toga treba da se uradi i unaprijedi.

“Kao i do sada: uz ključni doprinos vrijednih domaćina, posvećenih preduzetnika, zaposlenih u sve brojnijim pogonima, sve jačim institucijama i sve brojnijim stručnim službama. Zbog toga ću sve ove iskorake označiti kao domaćinske, preduzetničke i posebno evropske.  Evropske, jer svjedočimo sve izdašnijoj podršci iz EU pretpristupnih fondova, uz brojne druge međunarodne i bilateralne projekte. I ovom prilikom želim da istaknem i da se zahvalim svima vama na opredjeljenju i na istrajavanju, na otvorenom partnerskom pristupu, na komunikaciji koja nije bila administrativna, opterećena birokratskim pristupom i razlikama bilo koje vrste – naprotiv”, kazao je ministar.

Simović je posebno israkao rad na terenu, a napomenuo je da su stručne i savjetodavne službe bile su posebno vrijedne. U prethodne tri godine obavile su 32.000 terenskih posjeta.

“I sam sam u protekle tri godine imao 290 terenskih posjeta, a u ovoj godini 90. I naši evropski partneri su bili na terenu sa željom i obavezom da evropsku podršku zajedno učinimo vidljivom i da pokažemo vrijednost i značaj evropskih integracija, kroz sve brojnije evropske simbole na našoj novoj ekonomskoj mapi u sektoru poljoprivrede. Sa nama su bili na terenu predstavnici Svjetske banke, IFAD-a i drugih međunarodnih projekata. U otvorenoj i partnerskoj saradnji sa Privrednom komorom i nadležnim odborima unutar Komore, radili smo na unapređenju poslovnog ambijenta i na promociji domaćih proizvoda, uz uključenost Nacionalne turističke organizacije”, naglasio je on.

Prema njegovim rijećima, sredstva podrške poljoprivredi i ruralnom razvoju rasla su iz godine u godinu. Pokrenute su nove mjere, koje su, kako je istakao,  bile izraz uvažavanja specifičnosti crnogorskog poljoprivrednog sektora, veličine naših gazdinstava i farmi, usmjeravajući podršku ka malim proizvođačima, šireći obuhvat korisnika podrške, obezbjeđujući dodatne stimulanse za mlade proizvođače, što je sve bilo istovremeno i prilagođavanje evropskom modelu podrške.

“Kroz programe bespovratne podrške od 50-70%, u protekle tri godine podržali smo: nabavku preko 5.000 komada mehanizacije i opreme za primarnu proizvodnju, i oko 12.000 komada opreme za preradu, izgradnju i rekonstrukciju oko 40.000m2 prostora za primarnu proizvodnju i preradu, nabavku oko 5.000 grla krupne i sitne stoke, nabavku oko 3 miliona komada sadnog materijala. Zasnovano je preko 350ha novih zasada u vinogradarstvu i voćarstvu”, objasnio je Simović.

U prethodne tri godine isplaćeno je preko 3,6 miliona eura direktne podrške za biljnu proizvodnju za oko 15.000 hiljada proizvođača, i splaćene su premije za oko 140 miliona litara mlijeka.

Rastu količine otkupljenog mlijeka

“Procjena je da će do kraja ove godine mljekare otkupiti oko 28 miliona, ili preko 80 miliona litara u posljednje tri godine. Zbog povećanja premija za kvalitet i povećanog učešća mlijeka EU kvaliteta, proizvođačima mlijeka ove godine biće isplaćeno skoro dva miliona eura, što je 15% više u odnosu na prošlu godinu. Mjera podrške preradi mlijeka na gazdinstvu koju smo uveli prije dvije godine i u ovoj godini je imala trend rasta i broja korisnika i količina mlijeka prerađenog na gazdinstvima. Podrškom je obuhvaćeno 1.534 korisnika koji su preradili 31 milion litara mlijeka, i proizveli 3.600 tona raznih mlječnih proizvoda”, kazao je on.

O značaju ove mjere najbolje govori podatak da je za dvije godine broj korisnika povećan sa 278 na 1.534, da su sva ta gazdinstva uvedena u sistem bezbjednosti hrane i da su dobijeni podaci o načinu plasmana preko 3.600 tona sira i kajmaka.

“Ove godine počeli smo implementaciju Programa – „Voće, povrće, mlijeko i mliječni proizvodi za škole“, sa ciljem stvaranje zdravih prehrambenih navika naših osnovaca, kroz povećanje unosa svježeg voća i povrća i mlijeka i mliječnih proizvoda, te podizanja svijesti o značaju zdravih prehrambenih navika. Pilot projekat počeli smo prije dva mjeseca i do kraja kalendarske godine će biti podijeljeno oko 25.000 obroka u sedam osnovnih škola na teritoriji četiri opštine. U narednim godinama planiramo da proširimo obuhvat škola širom Crne Gore”, istakao je on.

Raste i podrška pčelarstvu

U protekle tri godine za podršku pčelarstvu opredijeljeno je preko 800 hiljada eura, a u 2019. oko 370 hiljada.

“Nastavili smo sa podrškom mladim pčelarima početnicima. 311 mladih dobilo je 1.123 pčelinja društva.  Nabavljena je i puštena u rad savremena oprema za preradu i pakovanje meda.  Povodom obilježavanja Svjetskog dana pčela, u saradnji sa ambasadom Slovenije održan je prvi medni doručak sa našim najmlađima”, kazao je on.

Tokom posljednje tri godine podržan je otkup oko 5.000 tona maline, lubenice i krompira.

Simović je istakao i da je nastavljena briga o penzionerima i proizvođačima pa su i ove godine otkupili preko 12.000 jagnjadi koje su penzioneri dobili po povlašćenim cijenama.

Zaštićeno sedam naziva proizvoda

Simović je napomenuo da su ostvareni i dobri rezultati u politici kvaliteta.

“Naši proizvođači sve više prepoznaju interes da se udružuju i da svoje specifične i autohtone proizvode učine prepoznatljivijim na tržištu, kroz zaštitu naziva. Danas je zaštićeno sedam naziva poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda: Njeguški pršut,
Crnogorski pršut, Crnogorski goveđi pršut i Crnogorska stelja, Pljevaljski sir, Durmitorski skorup i Kolašinski lisnati sir”, podsjetio je on.

Nastavlja se trend rasta broja proizvođača u organskoj proizvodnji. U 2019. godini registrovano je 400 proizvođača, što je za 22% više u odnosu na 2018. godinu. Svaki poljoprivredni sektor ima svoje specifične potrebe, zahtjeve, procedure, specijalizovana znanja i materijalne i tehničke pretpostavke koje su potrebne za uspješan rad.

“Brojne su potrebe koje poljoprivrednici ne mogu zadovoljiti individualnim naporima i sredstvima. Jedan dio potreba poljoprivrednici zadovoljavaju kroz rad udruženja, a stručne, savjetodavne i administrativne potrebe u mreži Savjetodavnih službi Ministarstva i Agro biznis centara”, dodao je ministar.

Podsjetio je i na projekte Kuće meda u Danilovgradu, Kuće voća u Andrijevici, Kuće poljoprivrede u Bijelom Polju i Kuće maslinara u Baru.

“U ovim kućama proizvođači će moći dobiti sve što im je potrebno za njihov biznis: i nova znanja i savjete i razmjenu iskustava i nabaviti specifične materijalne pretpostavke po povoljnim uslovima. Ministarstvo poljoprivrede je u prethodne tri godine podržalo 173 projekta nevladinih organizacija u iznosu od preko 1.200.000 eura. Podrška je rasla iz godine u godinu.
Nastavićemo da jačamo partnersku saradnju sa civilnom sektorom na projektnom principu, uvažavajući sektorske potrebe i prioritete i težeći distribuciji sredstava ka svim regionima”, istakao je on.

Izdvajanja za mjere ruralnog razvoja su iz godine u godinu sve veća

Simović je kazao da su program podrške mladim farmerima pokrenuli prije dvije godine. U tom periodu smo podržano je 143 mlada farmera sa po 10.000 eura bespovratnih sredstava.

“Posebno nas raduje činjenica da je 70% korisnika ove podrške sa sjevera Crne Gore.  Sa ciljem smanjivanja šteta od posljedica suše tokom posljednje tri godine podržali smo 204 proizvođača za izgradnju bunara i bistijerni. Ukupna dubina bunarskih bušotina iznosi 7.200 metara, a zapremina izgrađenih bistijerni 2.150m3, a za podršku je izdvojeno oko pola miliona eura.
Nastavili smo podršku očuvanju tradicije kroz premije za izdig na katune”, naveo je on.

U poslednje tri godine u prosjeku 1.300 stočara koji izdižu na katune podržano je sa oko 640 hiljada eura.

Simović je kazao i da se posvećeno radilo na  unapređenju infrastrukture.

“Podržano je preko 150 projekata lokalne infrastrukture u saradnji sa opštinama, mjesnim zajednicama, udruženjima, poljoprivrednim proizvođačima. U tu svrhu uloženo je oko 2,2 miliona eura.  U prethodnje dvije godine intenzivirana je realizacija projekta koji Vlada realizuje sa Međunarodnim fondom za razvoj poljoprivrede IFAD-om, ukupne vrijednosti 13,6 miliona eura”, rekao je on.

Izgrađeno je 55 dionica asfaltnih ruralnih puteva u  crnogorskih opština – Nikšić, Bijelo Polje, Berane, Mojkovac, Petnjica, Žabljak i Šavnik, ukupne dužine oko 39 kilometara i vrijednosti preko 2,6 miliona eura, kao i 26 projekata za vodosnadbijevanja ukupne vrijednosti 1 milion eura.

Procjenjuje se da preko 17.000 korisnika ima direktnu korist od ovih investicija.

Kroz IPARD like programe realizovano je oko 424 projekta ukupne vrijednosti investicija preko 19 miliona eura za koje su korisnici ostvarili bespovratnu podršku od blizu devet miliona eura.

“Ovim programom podržano je 347 projekata za unapređenje primarne proizvodnje, a za unapređenje prerađivačkog sektora 77 projekata. U okviru investicija u preradi angažovano je oko 1.400 zaposlenih, od čega 258 novozaposlenih i oko 8.000 kooperanata.  Realizacijom ovih investicije naš sektor prerade je bogatiji za 54 objekta koji zadovoljavaju I kategoriju standarda bezbjednosti hrane. U okviru velikog IPARD-a značajne aktivnosti i značajne investicije su realizovane kroz dva javna poziva, za podršku preradi i za podršku primarnoj proizvodnji”, naglasio je on.

Za podršku preradi realizuje se 19 ugovora ukupne investicije od 11,9 miliona eura, a očekivana bespovratna podrška je 4,9 miliona. Određen broj investicija je, kako tvrdi Simović, već završen, a ostale su u punom zamahu.

“Realizacijom ovih investicija osiguraće se 766 postojećih radnih mjesta, otvoriti oko 85 novih i obezbijediti plasman za oko 7.000 kooperanata. Na ovih 19 investicionih adresa širom Crne Gore, podržana je izgradnja i rekonstrukcija objekata i nabavka opreme za sektore: prerade mesa, mlijeka, vinarstva i prerade voća i povrća”, dodao je on.

Za podršku primarnoj proizvodnji potpisano je 245 ugovora ukupne vrijednosti investicija od preko 17 miliona eura i očekivanom podrškom od preko 9,5 miliona eura.

Prema njegovim riječima, ovim investicijama osiguraće se 415 radnih mjesta i otvoriti 199 novih.

“Podsjećam da je drugi poziv za mjeru prerade otvoren do 20. decembra. Najavljujem da ćemo u I kvartalu naredne godine objaviti novi javni poziv za primarnu proizvodnju, kao i da smo u završnim procedurama za dobijanje akreditacije za mjeru diverzifikacije aktivnosti u ruralnim područjima i da ćemo do sredine iduće godine objaviti prvi javni poziv i za tu mjeru.
Dakle, samo kroz IPARD program u 2019. godini realizuje se 264 ugovora ukupne vrijednosti investicija od preko 28 miliona eura uz očekivanu bespovratnu podršku 14,4 miliona eura. Od toga je 151 korisnik iz sjevernog, 98 iz centralnog i 15 iz južnog regiona”, podsjetio je on.

Na više od 400 hektara poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu u opštinama Ulcinj, Kotor, Podgorica i Nikšić zasnovana je intenzivna poljoprivredna proizvodnja.

Prethodne tri godine su, kako je naveo,  pokazale punu opravdanost formiranja direktorata za ribarstvo, kao važnu pretpostavku za rješavanje problema, ostvarenja realne vizije razvoja, uz prilagođavanje ciljevima Zajedničke ribarske politike EU.

Kako je poručio, u cilju daljeg unapređenja kontrole na Skadarskom jezeru i borbe protiv nelegalnog ribolova, Ministarstvo je u okviru projekta MIDAS II nabavilo termalnu kameru koja je omogućila kontrolu aktivnosti na blizu 70 odsto teritorije Skadarskog jezera.

“Pored Ribarskog monitoring centra u Direktoratu za ribarstvo pristup termalnoj kameri je obezbijeđen Upravi policije i Nacionalnim parkovima. Na međunarodnom planu uspjeli smo da za naše ribare izborimo drugačiji tretman u odnosu na ostale zemlje Jadranskog mora od kojih se tražilo smanjenje broja ribolovnih dana. Da nijesmo ušli u pregovore sa EK Crna Gora bi u narednom periodu morala da ostane na broju od 900 ribolovnih dana godišnje i ne bi mogla da poveća svoj kapacitet ribolovne flote”, istakao je on.

Nakon pregovora, EK se, objasnio je on,  saglasila da se navedena ograničenja ne odnose na Crnu Goru i da možemo da povećamo kapacitet za ulov za 50 procenata i da možemo povećati broj ribolovnih dana do 3.000.

Podsjetio je da su u prošloj godini u pregovorima sa EU postigli da pravo na ulov sitne plave ribe povećamo sa 40 na 2.500 tona.

Osvrnuo se i na kontrolu hrane iz uvoza.

“Samo u ovoj godini, spriječen je uvoz i stavljanje na tržište oko 1.100 tona hrane koja nije odgovarala parametrima bezbjednosti i kvaliteta. Ukupno, u posljednje tri godine, na granici je zaustavljen ulazak više od 3.200 tona nebezbjedne i nekvalitetne hrane. Najveći broj subjekata koji posluju hranom, svoje proizvođačke pogone su doveli do nivoa potpune usaglašenosti sa EU zahtjevima za bezbjednost hrane. Danas imamo 287 takvih objekata”, kazao je on.

Ministar je naglasio i da labaratorije opremljene najsavremenijom opremom za mljekarstvo, med i vino, a unapređujemo i veterinarske i fitosanitarne laboratorije.

Napomenuo je i da su u borbi sa opasnim zaraznim bolestima životinja, pokazali punu spremnost da ovom izazovu odgovore na efikasan način.

“Već tri godine nemamo pojave bolesti kvrgave kože i plavog jezika, zavaljujući preventivnoj vakcinaciji, a preduzete su brojne mjere na prevenciji pojave drugih bolesti. Osnivanje Savjeta za zaštitu životinja pokazalo se kao dobra odluka. Preduzete su aktivnosti na stvaranju pretpostavki za rješavanje brojnih izazova u ovoj oblasti, posebno u dijelu odgovornog vlasništva nad psima i kontroli ove populacije, kroz mjeru čipovanja pasa i pripremu Strategije za kontrolu populacije pasa, i druge brojne mjere”, rekao je on.

U šumarstvu ohrabrajući rezultati

“Postupak dodjele šuma na korišćenje sproveden je transparentno i bez kašnjenja, sa jasnim i jednakim pravilima za sve učesnike. Prihodi su značajno uvećani po svim osnovama. Ove godine će biti 7,1 milion eura, što predstavlja povećanje od 20 odsto u zadnje tri godine, Takođe, obezbijeđena je 100 posto naplativost potraživanja iz prethodne dvije godine. Produžena je Odluka o ograničenju izvoza drvnih sortimenata i izvoz trupaca manji 41 put nego u 2016. godini”, rekao je on.

Odlučnim i efikasnim kontrolama značajno je smanjena bespravna sječa.

“Povećan je izvoz rezane građe za preko 2 miliona eura ili 14,9% u odnosu na 2018. godinu.  Izvoz peleta veći je za 1,3 miliona eura u odnosu na prošlu ili 3,5 puta u odnosu na 2016. godinu. Proizvodnja namještaja je 68,9% veća u odnosu na prošlu godinu. Ukupni ostvareni prihod u oblasti šumarstva i drvoprerade u ovoj godini će nadmašiti 110 miliona eura što je za 33,3% više nego u 2016. godini, a u istom periodu se povećao i broj zaposlenih za 523.  U toku su završne aktivnosti na uvođenju novog koncepta organizovanja šumarstva, koji će unaprijediti gazdovanje našim šumama”, istakao je on.

U ovoj godini posebna pažnja je posvećena pošumljavanju, posebno onih prostora koja su zadnjih godina bila ugrožena šumskim požarima i zasađeno je oko 750.000 sadnica. Simović je poručio da su u  prethodne tri godine posađeno je 1.800.000 sadnica.

Kvalitetno partnerstvo sa lovačkim društvima

U oblasti lovstva uspostavljeno je kvalitetno partnerstvo sa Lovačkim savezom Crne Gore i lovačkim društvima – korisnicima lovišta.

“Lovački savez učestvuje u nizu međunarodnih projekata od značaja za zdravlje ljudi i održivi razvoj prirode i divljači. Nastavili smo sa usklađivanjem zakonodavstva u ovoj oblasti sa evropskim.  Rezultat dugogodišnjeg partnerskog i napornog rada u lovstvu Crne Gore je evidentan. To najbolje ilustruje rast brojnosti svih vrsta divljači, što su potvrdili i evropski eksperti.
Nova vrijednost i značaj za razvoj lovstva su i novi lovački domovi koji su izgrađeni ili se grade u Pljevljima, Gusinju, Herceg Novom, Bijelom Polju, Petnjici, Zeti, Velimlju i na Žabljaku”, rekao je on.

Preko 10.000 domaćinstava dobilo vodu

“U oblasti vodoprivrede u prethodne tri godine iz nacionalnog budžeta i međunarodnih fondova obezbijedili smo više od 30 miliona eura za projekte unapređenja upravljanja vodnim resursima i obezbjeđenja kvalitetnog vodosnabdijevanja stanovništva, posebno u ruralnim područjima. Realizovana su 132 projekta izgradnje vodovoda, hidrogeološki istražni radovi i izgradnja površinskih akumulacija. Postavljeno je preko 130 km primarne i 40 km sekundarne vodovodne mreže”, istakao je Simobić.

Samo u ovoj godini Programom podsticanja projekata u vodoprivredi opredjeljeno je preko milion eura, i gradi se 31 vodovod.

U okviru IPA projekta pripremljeni su Planovi upravljanja rječnim slivovima (Jadranskim i Dunavskim), kao najznačajnijeg mjerila za upravljanje vodama u okviru poglavlja 27.

“U saradnji sa Svjetskom bankom i bespovratnu podršku Globalnog fonda za životnu sredinu i Specijalnog fonda za klimatske promjene pripremaju se Glavni projekti izrade multifunkcionalnih nasipa na Grnčaru i Limu, za opštine Gusinje, Plav, Andrijevica, Berane, Bijelo Polje, a za šta je izdvojeno 500 hiljada eura iz bespovratnih sredstava. U okviru novog regionalnog Programa Svjetske banke Sava-Drina Koridor, ugovoreno je da se finansiraju infrastrukturni radovi izgradnje nasipa na Grnčaru i Limu u vrijednosti od 20 miliona eura, sa početkom već u prvoj polovini 2020. godine”, poručio je Simović.

Odobren je prvi projekat u regionu od strane Adaptacionog fonda, za zaštitu od poplava i uređenja korita rijeka Bojane i rijeke Gračanice u iznosu od 1,3 miliona eura. Projekat se implementira u saradnji sa UNDP-jem.

“U okviru obezbjeđivanja protočnosti desnog rukavca rijeke Bojane, nastavljeno je ispumpavanje materijala. Uklonjeno je 140.000 m3 materijala, a koji je dijelom iskorišćen za revitalizaciju i proširivanje plaže na Adi Bojani, čime smo dobili novu plažu u površini oko 30.000m2.  Nakon pauze od četiri godine započeta je proizvodnja kisjele vode Rada i počela je sa radom nova fabrika za flaširanje vode sa izvorišta Veliki Maljen u Šavniku”, naglasio je ministar.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Bnjj
Gost
Bnjj

Kakav lažni marketing a ruralni krajevi sve prazni,većina kuća. Zašto ministar kaže koliko je r zaraslo u korov hektara, koliko se procenata obrađuje. Zašto se i dalje izvoze trupci i daske, umjesto da se otvore fabrike nameštaja. Ova Kuća Voća u Andrijevici se pravi ka Zidanje Skadra na Bojani

Crni
Gost
Crni

E vala je ovaj tekst kao roman Na Drini cuprija…ko ga procita do kraja, neka nam ga preprica ukratko, jer cemo ovako dan izgubiti

Odlicno
Gost
Odlicno

Necu citati text ali sam ubijedjen da je ministarstvo uradilo cudo boze strasnih stvari

Ida
Gost
Ida

Bravo, bila je ovo proslava u čast domaćina, ali bez domaćina

POLTRON i BOT
Gost
POLTRON i BOT

Za sebe i tajkune mnogo a za narod i korist crne gore NIŠTA

Ecology
Gost
Ecology

Ništa.

RealniCrnogorac
Gost
RealniCrnogorac

Sad krenuh da napisem…🤣 Toliko teksta a u stvarnosti veliko NISTA

Send this to a friend