Stabilizacija prihoda i profita među prvim zadacima Telekoma

Stabilizacija prihoda i profita, kao i poboljšanje agilnosti i fleksibilnosti Crnogorskog Telekoma, kako bi se preokrenuo trend i ostvario rast, biće prvi zadaci menadžmenta u narednom periodu, saopštio je njegov izvršni direktor, Nikola Ljušev.

“Naš prvi zadatak je da stabilizujemo prihode i profit u mjeri u kojoj to tržiše omogućava, da poboljšamo agilnost i fleksibilnost kompanije, kako bi preokrenuli trend i ostvarili rast”, rekao je Ljušev u intervjuu agenciji Mina-business.

On smatra da Crnogorski Telekom ima odličan ljudski i tehnološki potencijal da bude vodeća telekomunikaciona kompanija u svim segmentima.

“To je naša dugoročna vizija i u narednom periodu moramo preduzeti važne korake kako bismo postigli taj cilj, ali verujem da naš tim ima snage, znanja i hrabrosti da to ostvari”, kazao je Ljušev, koji je nedavno preuzeo funkciju izvršnog direktora kompanije.

On je najavio i da će, zbog promjena na tržištu i potrebe prevazilaženja tradicionalnog biznisa usmjerenog isključivo na mobilne i fiksne usluge, fokus menadžmenta biti na daljem razvoju ICT-a, odnosno ponudi proizvoda i rješenja kroz integraciju informatičkih i komunikacionih tehnologija.

“Tu govorimo i o sistemskim ‘tailor made’ rješenjima za korporativni segment, kao i brojnim ‘smartcity’ solucijama. Nastojimo da budemo partner od povjerenja u sve kompleksnijem digitalnom svijetu i cilj nam je da korisnicima učinimo život jednostavnijim i suštinski obogatimo njihova iskustva”, saopštio je Ljušev.

Kada je riječ o prioritetima kompanije u narednom periodu, on je naveo da je prirodno očekivati da tamo gdje su korisnici već prepoznali da Telekom dobro radi posao, tako i nastavi i bude i dalje tome posvećen.

“Crnogorski Telekom ima najveći tržišni udio u postpejd mobilnom segmentu i taj ćemo dio dalje unaprijediti, zajedno sa atraktivnim konvergentnim ponudama fiksne i mobilne, kao što je Magenta 1, koje su izuzetno uspješne. Mobilni pripejd segment će, takođe, biti u fokusu, a posebnu ćemo pažnju svakako posvetiti fiksnoj, gdje smo pod velikim pritiskom konkurencije”, rekao je Ljušev.

On je dodao da kompanija ima investicioni plan koji će donijeti kvalitetnije fiksne usluge i stabilizaciju tržišnog udjela, posebno u širokopojasnom internetu.

“Naša marketing strategija će biti da se prilagodimo očekivanjima korisnika i njihovim potrebama. Ipak, ponuda nije jedini dio gdje ćemo biti aktivni. Radićemo posvećeno kako bismo pružili najbolje korisničko iskustvo, što ne znači samo u dijelu tehničkog kvaliteta usluga, već cjelokupnog iskustva koje korisnici imaju na svim dodirnim tačkama sa kompanijom “, saopštio je Ljušev.

On smatra da je Crnogorski Telekom na pravom putu i da će korisnici to prepoznati.

“Ubijeđen sam da je najbolje korisničko iskustvo ono što nas određuje i što nas kao operatore razdvaja i čini kompetitivnu prednost za koju treba vrijedno i strpljivo raditi”, kazao je Ljušev.

On je podsjetio da je Crnogorski Telekom ostvario izvanredne rezultate na prošlogodišnjoj aukciji spektra, čime je obezbijedio značajnu prednost kada je u pitanju kvalitet i pokrivenost 4G signalom. Već u prvom ovogodišnjem kvartalu pokriveno je 95 odsto naseljene teritorije Crne Gore, što predstavlja povećanje od 40 odsto u poređenju sa pokrivenošću prije kupovine tih resursa.

Ljušev je saopštio da visok kvalitet i dostupnost mreže, kao i najveće brzine, uz visok kvalitet svih ostalih servisa, najbolje prepoznaju korisnici, koji sve više uviđaju prednosti takve mreže.

“Nedavno je saopšten podatak da je mobilni internet saobraćaj od kupovine radio-frekvencijskih resursa povećan preko 60 odsto, dok je 4G saobraćaj povećan 2,5 puta, što govori o važnosti ulaganja u razvoj te mreže. Iz toga su, vjerujem, potpuno jasni rezultati i benifiti takve investicije”, naveo je Ljušev.

On je, komentarišući telekomunikaciono tržište u Crnoj Gori i regionu, ocijenio da uspjeh tog biznisa umnogome zavisi od toga da li jedna aktivnost može da dostigne značajnu ekonomiju obima.

“Broj stanovnika u našim državama nije veliki i to je ‘spoljni’ faktor na koji operatori ne mogu da utiču. Suočeni sa ograničenom veličinom tržišta, operatori se trude da dostignu bar onu kritičnu masu korisnika kako bi pokrili operativne troškove, a onda i obezbijedili sredstva da nastave sa kapitalnim investicijama”, rekao je Ljušev.

On smatra da je otežavajuća okolnost to što je broj operatora na tržištu možda bio adekvatan kada je postojao organski rast, ali da sada to više nije slučaj.

“Na visoko konkurentnim tržištima, regulacije po pravilu nema. Zapravo, teorijska ideja prije nekih 20 do 25 godina bila je da preko regulacije stignemo do deregulacije, odnosno smanjenja ili eliminacije regulatornog pritiska kada su uslovi na tržištu kompetitivni i održivi”, naveo je Ljušev.

On smatra da pretjerana regulacija na malim tržištima onemogućava dodatne investicije, što nije dobro za industriju i guši inovacije.

Ljušev je podsjetio da je prije nekoliko godina rađena analiza telekomunikacionog sektora iz perspektive investitora, o razlikama u Evropi i drugim tržištima kao što su Sjedinjene Američke Države (SAD) i Azija.

“Brojke su pokazale da je povrat investicija u telekomunikacionom sektoru u SAD-u i Aziji bio nekoliko puta veći nego u Evropi. Generalni zaključak bio je da je Evropa ‘pretjerano regulisana’ i da to afektira profitabilnost, a konsekventno tome i napredak i inovacije u telekomunikacionom sektoru”, rekao je Ljušev.

On je dodao da sa druge strane postoji OTT, odnosno Viber, WhatsApp, Skype i drugi koji nijesu regulisani i uzimaju sada već značajan dio prihoda.

“To znači da se operatori ne takmiče samo između sebe već i protiv novih OTT igrača za koje regulacija ili ne važi ili je veoma blaga”, ocijenio je Ljušev.

Kada je riječ o očekivanjima, s obzirom na nedavno preuzimanje čelne pozicije u Crnogorskom Telekomu, Ljušev je saopštio da mu je čast i zadovoljstvo biti u kompaniji koja je već dugo tehnološki lider na tržištu i igra važnu ulogu u razvoju crnogorske ekonomije.

On je dodao da je Crnogorski Telekom, kao dio Deutsche Telekom grupe, prepoznat kao partner ne samo ekonomskoj, već i društvenoj zajednici.

“Trudiću se da nastavim tu tradiciju i da T brend bude i dalje prepoznat po visokokvalitetnim servisima i uslugama, ali i kao prijatelj zajednice. Kada dolazite u novu radnu i životnu sredinu, glavni preduslov zdravog i uspješnog rada i boravka je dobar odnos sa ljudima. Upravo su ljubazni i srdačni ljudi ono što bih izdvojio kao najznačajniji prvi utisak. To prepoznajem i u Crnogorskom Telekomu i u Crnoj Gori uopšte”, rekao je Ljušev.

On je podsjetio da se prije deset godina priključio trećem mobilnom operatoru u Makedoniji, koji je tada počeo sa radom, i da je sa 34 godine bio najmlađi izvršni direktor u Telekom Austrija grupi.

“Počeli smo od nule, a za samo osam godina postali smo tržišni lider u mobilnom segmentu i drugi u fiksnom. Naš uspjeh su mediji tada bombastično prokomentarisali riječima ‘from zero to hero’ i zaista, mislim da je to bio slučaj sa nama. Nema puno takvih primjera u Evropi i rekao bih da je to zasigurno moje najveće dostignuće dosada”, saopštio je Ljušev.

On je poručio i da se sada, iz druge pozicije, predvodeći Crnogorski Telekom, posvetiti svoju energiju da ponovi sličan uspjeh.

“Dvodecenijsko iskustvo koje sam stekao u Makedoniji radeći za Makedonski Telekom, Cosmote/OTE i Telekom Austrija grupu cijenim da će biti dragocjeno, posebno što ima puno sličnosti u tržišnim specifičnostima između Makedonije i Crne Gore. Poznavanje načina rada i djelovanja različitih operatora daju mi širi uvid i bolju sliku o mogućim tokovima u daljem razvoju naše industrije i to je ono što ću svakako iskoristiti”, naveo je Ljušev.

On je, komentarišući medijske navode o umiješanosti telekomunikacionog operatora na čijem je čelu bio u aferu prisluškivanja, objasnio da su operatori javnih elektronskih komunikacionih mreža u Makedoniji Zakonom o elektronskim komunikacijama (ZEK) u obavezi da obezbijede interfejsnu opremu Upravi za bezbjednost (UBK) za svoj rad propisan specijalnim Zakonom za praćenje komunikacija.

“U skladu s tim, operatori su shodno Zakonu i po specifikaciji UBK-a nabavili interfejsnu opremu, nakon čega je ona preuzeta pismenom naredbom UBK i instalirana u prostorijama Ministarstva unutrašnjih poslova”, naveo je Ljušev.

On je dodao da rad i uloga operatora, odnosno članova menadžmenta u procesu nabavke opreme, nikada nijesu problematizovani, niti je registrovan bilo kakav prekršaj sa njihove strane.

“Pored toga, operator na čijem sam bio čelu, osigurao je niz proceduralnih i tehničkih detalja koje su pomogle Specijalnom državnom tužilaštvu prilikom istrage da tačno locira odgovornost za taj slučaj. Istraga je uspješno završena i Specijalno tužilaštvo je pokrenulo krivične prijave protiv nekoliko predstavnika UBK”, objasio je Ljušev.