Šćuric: Stečaj u Montenegro Airlinesu bi imao nesagledive posljedice po turizam

Crnogorski aerodromi su i te kako konkurentni regionu i mogu se širiti nezavisno i sa vlastitim snagama, ocijenio je u intervjuu za Vikend novine vazduhoplovni analitičar Alen Šćuric. On ističe da Crna Gora nipošto ne bi trebalo da se upušta u avanturu uvođenja stečaja u Montenegro Airlines, jer bi to imalo dugosežne i nesagledive posljedice po turizam Crne Gore.

U Crnoj Gori je nedavno došlo do promijene vlasti. Nova vladajuća većina je saglasna da treba odustati od davanja u zakup crnogorskih aerodroma. Prema Vašem mišljenju, da li Crna Gora može sama razvijati aerodrome u Podgorici i Tivtu ili je koncesija ipak bolja varijanta?

Šćuric: Koncesija je vrlo loša varijanta. Primjeri u regiji, ali i širom svijeta pokazuju da je koncesija loše rješenje i da lokalna zajednica od nje ima bitno manje benefita. Međunarodna asocijacija za vazdušni saobraćaj (IATA) je sama elaborirala da je davanje aerodroma pod koncesiju štetno i loše.

Višekratno sam rekao da se crnogorski aeroiromi mogu širiti nezavisno i sa vlastitim snagama, i to bitno bolje, brže, efikasnije i po državu sa više koristi nego preko koncesionara. O Covidu-19 i benefitu vlastitog aerodroma i nacionalne kompanije u ovoj globalnoj krizi da i ne govorim.

Kada uporedite Crnu Goru sa regionom, da li naši aerodromi i na koji načim mogu biti konkurentni?

Šćuric: Oni i te kako jesu konkurentni. Podacima sam dokazao koliko su Aerodromi Crne Gore uspješniji od konkurentskih aerodroma.

Montenegro Airlines je, kao i mnogi avio-prevoznici, osjetio žestok udar na poslovanje zbog korona virusa. Nova većina u crnogorskom parlamentu bila je protiv pomoći nacionalnom avioprevozniku predlažući stećaj. Da li je stečaj rješenje i koliko je za Crnu Goru kao malu turističku državu važno da zadrži svoju nacionalnu avio-kompaniju?

Šćuric: Zar nije primjer Adria Airwaysa koji je otišao u stečaj najbolji pokazatelj. I bitno prije Covida-19 Slovenija je imala tek simboličan broj linija i polazaka nakon bankrota Adria Airwaysa.

Kompanije nijesu reagovale na bankrot Adrie i nijesu masovno otvarale linije kako bi pokrile prazninu. Upravo suprotno.

Covid-19 je još više pokazao važnost nacional nih prevoznika. I to ne samo radi repatrijacijskih letova i prevoza važnih tereta i proizvoda za borbu protiv pandemije, nego još više nakon “lockdowna”. U Zagrebu Croatia je jedina vršila promet kada su svi ostali aerodromi bili zatvoreni, nakon “lockdowna imala je preko 70 odsto prometa u Zagrebu. Air Serbia je imala preko 65 odsto prometa u Beogradu. S druge strane, Ljubljana je ima tek četiri dnevna leta, a povezana je sa manje od dva dnevna leta sa Frankfurtom, te sa manje od jednog dnevnog leta sa Parizom i Beogradom. Slovenija je prometno izolovana, slovenski putnici putuju iz Zagreba, Graca, Trsta, Venecije, Beča, Budimpešte… Promet u Ljubljani je manji nego u Prištini, Skoplju, Podgorici, Zadru, Puli, te je na nivou Sarajeva i Tuzle. Ljubljana je prile bankrota Adrie bila daleko iznad tih vazduhoplovnih luka, u jedno vrijeme i na mjestu broj 1.

Nakon bankrota Adrie, Slovenija je sa treće pozicije u regiji pala na posljednju, sedmu, čak i iza BiH, koja nekada nije imala ni polovinu broja putnika Slovenije.

Pritom imajte na umu jako važnu činjenicu, Slovenija je ipak povezana sa Evropom auto-putevima i željeznicom, a Crna Gora nije. Uz to Crna Gora doslovce živi od turizma, što nije slučaj kod Slovenije. Stečaj Montenegro Airlinesa bi imao dugosežne i nesagledive posljedice po turizam Crne Gore.

Da li bi privatizacija Montenegro Airlinesa bila jedno od rješenja kako bi se izbjegla sudbina koju je doživio Adria Airways?

Šćuric: Moguće da jeste, ali privatizacije bez ozbiljnog prethodnog restrukturiranja i investiranja znatnih sredstava ne bi bilo. No, danas, ali i u idućih pet i više godina prodaja nije realna zbog Covida-19.