Ekonomija

Tekuća potrošnja se u potpunosti finansira iz izvornih prihoda budžeta

U protekle tri godine mandata ove Vlade kompletna tekuća potrošnja finansira iz izvornih prihoda budžeta (uključujući plate, penzije, socijalna davanja…). To je moguće s obzirom na to su da su u ovom periodu ostvarivani visoki nivoi suficita tekuće potrošnje, odnosno zahvaljujući činjenici da je politika Vlade na ovom polju uspješna, saopštili su danas iz Ministarstva finansija, demantujući tvrdnju da se “zaduživanje kojim se finansira tekuća potrošnja nastavlja i to u još većem obimu”.

“Ovaj podatak potvrđuje da su sve javne funkcije pravovremeno finansirane iz tekućih prihoda, a da se zaduživanje vršilo isključivo za otplatu duga i finansiranje infrastrukturnih projekata čijom se realizacijom podstiče ekonomski rast i sveukupan razvoj zemlje. Na ovaj način, fiskalna politika je vođenja rukovodeći se tzv. Zlatnim fiskalnim pravilom javnih finansija, ostvarujući suficit tekuće potrošnje u svim godinama prethodnog trogodišnjeg perioda”, navode u Ministartvu.

Pored navedenog, dodaju da je u prethodnom periodu povoljnijim kreditnim aranžmanima i izdavanjem crnogorskih obveznica na međunarodnom tržištu kapitala obezbijeđeno je refinansiranje i otplata duga iz prethodnog perioda i to pod znatno povoljnijim uslovima, što je značajno poboljšalo kreditnu strukturu javnog duga i distribuciju ročnosti obaveza.

“Osnovno pravilo koje ukazuje na stepen održivosti javnog duga jedne zemlje, jeste odnos stope realnog rasta ekonomske aktivnosti i prosječne kamatne stope po kojoj se zemlja zadužuje. Prethodne tri godine, nedvosmisleno pokazuju da stope realnog rasta u Crnoj Gori kontinuirano rastu dok nasuprot tome kamatne stope pod kojima se država zadužuje opadaju, što je potvrda odgovornog vođenja ekonomske politike koju Vlada Crne Gore sprovodi”, ukazuju u Ministarstvu finansija.

Ističu da se pozitivni trendovi nastavljaju, budući da se već u 2020. godini očekuje balansiranost javnih finansija, kao i ulazak u zonu soficita u narednom periodu, odnosno izvornim prihodima će biti pokrivena i tekuća i kapitalna potrošnja države.

“Shodno navedenom, u periodu 2020 – 2022 očekivan je pad javnog duga već u 2020. godini (kako kao procenat učešća u Bruto domaćem proizvodu, tako i u nominalnom iznosu) i očekivano je dostizanja nivoa od 62,5 odsto BDP-a u 2022. godini. Navedenim trendom ostvaruje se pad nivoa javnog duga od preko 15 p.p BDP-a u peirodu koji je predmet posmatranja Programa Ekonomskih Reformi Crne Gore za 2020-2022”, kažu u Ministarstvu.

Govoreći o nominalnim iznosima, potrebe finansiranja javnih finansija, koje je planirano da bude obezbijeđeno iz domaćih i inostranih izvora kroz pozajmice i kredite u periodu 2020-2022, ukupno iznose cca 735 miliona eura, dok iznos duga koji je planiran da bude otplaćen u istom periodu iznosi 1,363 miliona.

“Navedene trendove potvrđuju posljednji izvještaji rejtnig agencija koje su potvrdile kreditni rejting i stabilne, odnosno pozivitne ekonomske izglede naše zemlje”, naglasili su.

Bez ikakvog utemeljenja je, navode u Ministarstvu, i tvrdnja da “potencijalni investitori očekuju drastičan rast poreza”, da bi se navodno vraćao enormni javni dug.

“Istina je upravo suprotna: Vlada ne da ne razmišlja o povećanju poreza već naprotiv-smanjuje poreze. Vlada kontinuirano radi na stvaranju uslova za smanjenje poreskog opterećenja rada, čemu svjedoči smanjenje stope doprinosa za zdravstveno osiguranje na teret poslodavca i ukidanje tzv. “kriznog poreza“ dok je stopa poreza na dobit na najnižem nivou u Evropi, što stvara povoljan investicioni ambijent, a što rezultira time da Crna Gora ima jednu od najviših stopa stranih direktnih investicija u Evropi”, ukazuju u Ministarstvu.

Ističud da se to može pronaći u dokumentu Program ekonomskih reformi Crne Gore za periodu 2020-2022. koji je Vlada usvojila 16. januara.

“Emisijom crnogorskih euroobveznica u septembru 2019. godine ostvarena je najniža do sada kamatna stopa od 2.55 odsto i najduža ročnost obveznice od 10 godina. To je najuspješnija emisija euroobveznica Crne Gore”, dodaju u resoru finansija.

Time je, poručuju, stvorena fiskalna rezerva koja će se koristiti za otplatu javnog duga koji dospijeva u 2020. godini.

“Na ovaj način su iskorišćene povoljne okolnosti na međunarodnom tržištu kapitala i smanjena izloženost zemlje mogućim nepovoljnim makro-ekonomskim kretanjima u međunarodnom okruženju u narednom periodu sa ovog aspekta. Dodatno, tokom navedene emisije obveznica, akumuliralirana je potražnja od strane renomiranih svjetskih investitora na tržištu kapitala tri puta veća od vrijednosti izdatih obveznica, što je dodatna indikacija stabilnosti i rasta povjerenja investitora u crnogorsku ekonomiju, makro-ekonomsku i fiskalnu politiku i očekivanja u narednom periodu”, zaključuju u Ministarstvu.

Send this to a friend