Piše,
Jovan Rabrenović, predsjednik Odbora Glavnog grada Liberalne partije Crne Gore
Danas se navršava 90 dana rada nove i prve “ekspertsko – demokratske i apostolske” vlade koju je Crna Gora imala. U predhodnih tri mjeseca vlada je veoma temeljno i “ekspertski” radila na usložnjavanju, ionako, složenog ekonomskog i društvenog ambijentra. Poseban doprinos vladini “eksperti” su pružili u resorima ekonomije i zdravlja i to im tako dobro ide da su u par dana uspjeli da nas zaduže skoro milijardu eura, nezakonito kupe dva aviona, da ugase jedinu avio-kompaniju i našu jedinu vezu sa svjetskim centrima, pa sad do Berlina idemo preko Beograda ili Topčidera.
Maestralan potez nema šta i na njemu im već zavide svi umovi moderne ekonomije i politike. Postali smo slučaj koji se izučava na fakultetima kao primjer kako jedna država, između ostalog, od statusa jedine korona free destinacije postade država u kojoj je vlada izgubila potpuno kontrolu na epidemijom korona virusom. I tako dok su ekonomija i zdravlje građana u slobodnom padu, vlada, bez krila, je u uzletu i veoma aktivno i iskusno radi na zaoštravanju podjela u državi.
Manjak iskustva i znanja kulminirao je užasnim brojem umrlih i zaraženih, ali je zato ego i taština vidljivih i nevidljivih članova vlade na maksimumu. Dok građani umiru, epidemija se potpuno otrgla kontroli, ekonomija pred kolapsom, a vlada na tragiomičan način pokušava da pripremi budžet za tekuću godinu. Opet do izražaja dolazi neznanje, ali i prepotentnost, što je valja odlika nekompententnosti.
Međutim, ono što bi morao biti fokus vladi i svim u ekonomskom sektoru je na koji način održati i ojačati tri strateške grane razvoja države. Turizam, energetina i poljoprivreda kao magistrali pravci dostizanja ekonomski bogatije države zahtijevaju permanentno ulaganje i prilagođavanje ekonomskim kretanjima na globalnom nivou. I to upravo jer je Crna Gora kao mala ekonomija visoko zavisna od spoljnjih uticaja.
Danas turizam kao jedna od tri strateške grane razvoja crnogorske ekonomije, koja generiše oko 30% BDP-a i značajno utiče na ekonomsku stabilnost države, proživljava svoje najlošije trenutke u proteklih trideset godina. Naviknuti na ubrzan rast prihoda od turizma koji su, iz godine u godinu, proizvodili sve veće prinose vlasnicima i akcionarima nespremno smo dočekali prvi veliki izazov i krizu izazvanu korona virusom što je za posljedicu imalo rapidan pad prihoda čak i do 90% u nekim djelatnostima. Nakon četiri paketa pomoći privredi koji su se jednim dijelom odnosili i na sektor turizma jasno je da je to ipak bilo nedovoljno za privrednu granu koja je najpogođenija posljedicama pandemije korona virusom.
Nova vlada je ukidanjem ministarstva turizma dodatno zakomplikovala situaciju u turističkom sektoru i napravila grešku svođenjem jedne od 3 ključne strateške grane na 3 direktorata u Ministarstvu ekonomskog razvoja. Za kvalitetno upravljanje turističkom privredom neophodno je bilo makar zadržati postojeći obim podrške koju je vlada kroz Ministarstvo turizma pružala ovom sektoru.
Podrška turističkoj privredi u državama regiona i EU koje se, poput Crne Gore, oslanjaju na turizam značajno je izdašnija i sistemski pripremljena. Kada je naša država u pitanju, ipak, treba imati u vidu da se u novonastaloj situaciji vlada i resorna ministarstva ne snalaze na najbolji način. Dijelom i zato što je evidentan manjak kompetencija i vještina loše planirao i sproveo neke od ključnih aktivnosti na zaštiti sektora turizma što je već sad vidljivo, a posljedice će osjetiti cjelokupna ekonomija već u drugom kvartalu.
Neophodno je hitno i u dogovoru sa ljudima iz turističkog sektora preuzeti aktivnosti kako bi se na održiv način podržala ova privredna grana u pripremi turističke sezone. Ovđe se u prvom redu misli na podršku u domenu fiskalne i monetarne politike koja bi obuhvatila obustave plaćanja dospjelih poreza i doprinosa kao i podršku u plaćanju zaostalih poreza i doprinosa, pomoć u dobijanju kreditnih garancija preduzećima koja su primorana da se zadužuju, reprogramiranje postojećih kredita, podršku u promotivnim aktivnostima. Postaviti kriterijume koji će biti garancija i podsticaj turistima da mogu bezbjedno boraviti u našoj državi poput dobre epidemiološke situacije, visokih standarda zdravstvenog sistema, dnevnog izvještavanja turista o epidemiji, uvođenje posebnih sigurnosnih pravila za boravak u državi.
Koliko je povjerenje kupaca i potrošača egzistencijalno pitanje za turističku industriju toliko je sigurnost koja postoji ili ne postoji u destinaciji pitanje egzistencije samog putnika i turiste.
Slike prepunih bolnica, kojim nas mediji opravdano zasipaju, su destimulativne za potencijalne turiste i posjetioce jer im šalju poruku da država ne samo da ne može da zaštiti sopstvene građane već neće moći ni njima da pruži bezbjednost ako se odluče da dođu.
Teško je privlačnost destinacije i njenu poznatost graditi na igri rizika i sloganu “dođite i rizikujte da budete zaraženi nekim od desetina varijacija COVID 19”.
Priznaćemo svi da ovakva reklamna poruka i poziv zvuči idiotski ali nažalost upravo se takav scenario kod nas piše i po svemu sudeći ostaćemo u turističkoj igri upravo po sloganu “mi smo lideri u broju hospitalizovanih i preminulih u svijetu”.
Doduše, davanje bilo kakvih predviđanja u ovom trenutku izgleda kao da gledate u kristalnu kuglu. Nove mutacije virusa, poteškoće u nabavi vakcina, rasprave o evropskom digitalnom pasošu i postojeća upozorenja o putovanju onemogućavaju tačne prognoze.
Crnogorskoj turističkoj privredi ostaje da se nada da će proces vakcinacije nekim čudom konačno krenuti u smjeru koji će dovesti do imunizacije najvećeg dijela populacije što bi potencijalnim gostima sa tradicionalnih emitivnih tržišta bio podsticaj da u značajnijem broju posjete našu državu.
Marketing i upravljanje destinacijom jedna je od glavnih briga našoj vladi iako je možda već kasno za makar i djelimičan uspjeh turističke godine vrijedi pokušati sačuvati strateški važanu ekonomsku granu. Izražena sezonalnost crnogorskog turizma koliko god bila loša za ovaj sektor, u ovoj godini se možda i pokaže kao dobra. Možda bude spasonosna ukoliko se završi cjelokupni proces pripreme privrede za sezonu i postupak imunizacije cjelokupnog stanovništva što se sad čini nemogućim.
Ova godina može biti naša šansa za restartovanje turizma na održiviji, inkluzivniji i otporniji način.
