U crnogorskom društvu prisutan je visok stepen diskriminacije prema bivšim zatvorenicima i neophodno je raditi na smanjenju stigme. Po riječima šefa Biroa rada Podgorica Aleksandra Rakočevića, Zavod za zapošljavanje može pomoći osobama koje su odslužile zatvorsku kaznu, samo ukoliko su dio sistema.
“U Crnoj Gori, nažalost, nije baš popularno iznijeti istinu o takvom stanju. Za samo 71 lice, u poslednjih 15 godina, u Crnoj Gori imamo podatak da je odslužilo kaznu zatvora. To nam značajno otežava mogućnost da pratimo statistiku i kretanja, a onda i da pomognemo tim licima”, rekao je Rakočević.
On smatra da bi Zavod mogao brže i efikasnije djelovati ukoliko bi imali potpune informacije o korisnicima, što bi, kako je ocijenio, spriječilo osobe da počine novo krivično djelo i postanu povratnici.
Kako je pojasnio, duža socijalna izolovanost prouzrokuje pad samopouzdanja, motivacije za rad, radne sposobnosti, što onemogućava pozicioniranje na tržištu rada.
“Kategorija koja je najčešće uključena u programe koje sprovodimo predstavljaju ljudi kojima njihovo osnovno zanimanje nije dalo rezultate na tržištu rada. Nezavisno kojoj kategoriji pripadaju, pa i bivši zatvorenici, uključuju se. Naravno, oni neće imati prioritet sam po sebi, ali zbog stanja u kakvom jesu i ukoliko mi to brzo prepoznamo, uključićemo ih u program”, rekao je Rakočević.
On je naveo da nijesu sva krivična djela društveno štetna, da postoji čitav niz djela koja, nakon procesa rehabilitacije, nisu štetna za društvo.
“Te osobe, uz stručnu podršku, treba izanalizirati i pružiti im šansu. Državnom sistemu svakako se isplati da pomogne jednom čovjeku koji je odslužio zatvorsku kaznu, kako ne bi ušao u proces negativan za društvo”, ističe Rakočević.
On kaže da ne postoje stimulativne mjere za poslodavce koji zapošljavaju osobe koje su odslužile zatvorsku kaznu, jer je moguće da društvo nije razvilo, kako je ocijenio, dovoljan nivo senzibiliteta.
“Sve ukazuje da ćemo vrlo brzo to prihvatiti. Zavod za zapošljavanje učesnik je mnogih konferencija na tut emu. Saradnjom sa nevladinim sektorom, kroz različite programe, pomagali smo ljudima i prije izlaska”, naglašava Rakočević.
