Ekonomija IT PRIVREDI KROZ TREĆI PAKET MJERA PODRŠKA 30 MILIONA EURA ZA BROJNE PROJEKTE

U januaru će biti upostavljeno globalno online plaćanje

Vlada Crne Gore, u okviru trećeg paketa socio-ekonomskih mjera, planirala je ulaganje u IT privredu u vrijednosti od 30 miliona eura do 2024. godine, pišu Dnevne novine.

Osim toga, predviđene su žestoke poreske olakšice i podsticaji za investicije u ovoj oblasti kako bi postao vodeći izvozni sektor u našoj državi i pružio snažnu podršku energetici, poljoprivredi i turizmu.

Najvažnija stvar je da je Vlada najavila dolazak u Crnu Goru jedne od tri najveće kompanije za globalno online plaćanje. Zbog pregovora koji su uveliko u toku, ministarka nauke Sanja Damjanović, zbog prethodnog dogovora, nije željela da otkrije njeno ime.

“Pregovori sa kompanijom koja nudi visok kvalitet servisa za online plaćanje su započeti. U narednoj fazi potrebno je učestvovati u troškovima uspostavljanja poslovanja, finansiranjem ‘legal gap analize'”, piše u dokumentu “Treći paket socio-ekonomskih mjera”.

Druga faza, koja će biti završena u septembru, podrazumijeva pravnu analizu globalnog online plaćanja, dok se uspostavljanje kompletnog sistema očekuje u januaru.

Vlada će izdvojiti oko 50.000 eura za troškove tendera za konsultantsku kompaniju za pomenutu analizu.

U dokumentu su taksativno navedeni projekti koje će država realizovati u cilju snažnog razvoja IT sektora i digitalizacije.

Najvažniji i naveći projekat je uspostavljanje Obrazovno-inovacionog centra sa tehnologijama virtuelne i proširene stvarnosti (VAR) vrijednog čak 25,5 miliona eura.

Prema planu, najkasnije do septembra predviđeno je potpisivanje sporazuma o partnerstvu između Naučno-tehnološkog parka Crne Gore i EON Reality.

Druga faza realizacije ovog projekta podrazumijeva uspostavljanje AVR platforme i inicijalnu nabavku opreme neophodne za njenu implementaciju. Sve to bi trebalo da bude okončano u decembru 2021. godine, dok bi kompletan projekat mogao da startuje sa radom 2022. godine, najkasnije u junu.

Iz budžeta će za ovaj projekat biti izdvojeno oko milion eura, dok će direktna strana investicija iznositi 24 miliona eura.

Država će sufinansirati formiranje i rad strateškog IT klastera, u iznosu 300.000 eura koji duplira iznos koji će za njega da opredijeli IT privreda.

Jedan od početnih fokus područja rada klastera će biti uspostavljanje Programa cjeloživotnog IT obrazovanja i kreiranje IT akademije na nacionalnom nivou.

Klasteri su u evropskoj praksi prepoznati među ključnim nosiocima implementacije Strategije pametne specijalizacije.

Klaster predstavlja akcioni model organizovanja kompanija i drugih povezanih subjekata i dobru praksu mnogih zemalja koje su u kontinuitetu podržavale njihov razvoj. Klaster bi bio samoorganizovan, uz nadzor koji uključuje državu.

Predlog Ministarstva nauke, u komunikaciji sa inovativnom IT zajednicom, jeste da se inicijativa “Digitalna koalicija” uspostavi u formi IT klastera (tj. klasteske organizacije). Konačna odluka o ovoj inicijativi donijeće se u daljim konsultacijama sa uključenim stranama.

Prvi projekat je uspostavljanje Crnogorskog strateškog IT klastera, za šta je Vlada opredijelila 300.000 eura.

U okviru mjera, Vlada je planirala uspostavljanje Centra za podršku elektronskoj trgovini (eCommerce) vrijednog 150.000 eura i realizaciju projekta “Inovacije u javnom sektora”, za šta će biti utrošeno 339.000 eura.

Za kontinuiranu podršku inovativnim startapovima Ministarstvo nauke će izdvojiti 500.000 eura.

Vlada je predvidjela i potpunu digitalizaciju javne uprave.

Paralelno sa ovim mjerama, novi zakonodavni okvir koji čine dva nova zakona (Zakon o inovacionoj djelatnosti i Zakon o podsticajnim mjerama za razvoj istraživanja i inovacija), koji se nalaze u skupštinskoj proceduti, predviđaju žestoke olakšice i podsticaje za razvoj inovativne privrede i startap kompanija.

U pitanju su olakšan početak poslovanja startapovi oslobođeni poreza do pet godina i znatno umanjenje poreza i doprinosa, do 50 odsto.

Zakon predviđa i oslobađanje od poreza i doprinosa za rad na inovativnim projektima i to oslobađanje poreza na dobit od 100 odsto za reinvestiranje u inovativne projekte i oslobađanje od poreza na dobit od 100% za ulaganje u startapove i fondove za finansiranje inovativnih projekata.

Predviđeno je i oslobađanje poreza na dobit za donacije naučnoistraživačkim institucijama i umanjenje poreza na nepokretnosti i izgradnju infrastrukture za inovacionu djelatnost.

Konačno, predviđeno je i formiranje Fonda za inovacije.

IT ZAPOŠLJAVA 3.849 RADNIKA, PLATE 650 EURA

Prema podacima Privredne komore Crne Gore, a na bazi finansijskih izvještaja Poreske uprave za 2019. u okviru IT djelatnosti posluje 828 kompanija koje zapošljavaju 3.849 radnika.

Ukupan prihod sektora iznosio je 400,4 miliona eura, a ostvarena dobit je iznosila 39,5 miliona eura.

Bruto zarade koju su ostvarili zaposleni u IT sektoru kumulativno iznose 45 milona eura, ili u prosjeku 976 eura po zaposlenom, odnosno 650 eura neto.

IT sektorom kako po prihodu, tako i po broju radnika koje upošljava dominira podsektor telekomunikacija i podsektor kompjuterskog programiranja, konsultantskih i drugih srodnih djelatnosti. Sektor je u 2018. imao učešće u BDP-u od 4,2 odsto.

U Crnoj Gori se bilježi brzi porast online trgovine.

Rast eCommerce transakcija na kraju 2019. godine u odnosu na 2018. je iznosio preko 32 odsto. Procjenjuje se da u Crnoj Gori imamo 35 odsto aktivnih korisnika online trgovine među građanima, a usljed situacije sa pandemijom očekivanja su da se taj procenat znatno dalje povećava. Svi ovi podaci govore o opravdanosti ulaganja u ovoj oblasti.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Marko
Gost
Marko

Sve je tajnovito.

Georgije
Gost
Georgije

Podrška za ove mjere. Big će sigurno pomoći, jer bez njega…

Emanon
Gost
Emanon

“nije zeljela da otkrije njeno ime”, sprdate li se to da necete aktivirati paypal?

Samo opušteno
Gost
Samo opušteno

Ima i drugih koji rade isto ili slično što i PayPal.

Bzvz
Gost
Bzvz

Probali su, ne može…

Dok ne popadamo
Gost
Dok ne popadamo

Dugo godina poslujem sa svim sistemima placanja iz druge drzave.99% korisnika koristili paypal dok su svi ostali u 1%. Nadamo se iskreno da je to paypal a ne neki drugi sistem placanja

WWG1WGA
Gost
WWG1WGA

…da ne bi neko slucajno pogledao kao ta firma ( PayPal )posluje i njen nacin operacije jer znajuci ove nase vec su izmislili zaobilaznicu gdje i kako da se naplate, tako da…Sanja ne …

mnan
Gost
mnan

Nije u pitanju Paypal već Stripe

Send this to a friend