Ekonomija

U Privrednoj komori razmotren Predlog zakona o industrijskim emisijama

Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma, organizovala je godine okrugli sto o Predlogu zakona o industrijskim emisijama.

Kako navode, cilj skupa bilo je informisanje privednika o obavezama koje će proisteći primjenom ovog zakona.Uvodničari su bili potpredsjednik Privredne komore Danilo Gvozdenović i generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Ivana Vojinović.

<<<Vojinović: Privreda mora da prati evropske norme o životnoj sredini<<<

Predlog zakona je prezentovala samostalna savjetnica u Direktoratu Dragana Raonić, a Plan implementacije direktive o industrijskim emisijama nezavisni ekspert UNDP Nebojša Pokimica.

“Zakon o industrijskim emisijama se zasniva na najsavremenijim evropskim standardima i procedurama. Njime se u nacionalno zakonodavstvo prenosi kompleksna Direktiva 2010/75/EU o industrijskim emisijama. Ona predstavlja ključni instrument koji reguliše emisije zagađujućih materija iz industrijskih postrojenja.Ovim zakonom se uređuju obaveze industrijskih postrojenja kako bi se tokom njihovog rada smanjile ili izbjegle prekomjerne emisije zagađujućih materija u vodu, vazduh, zemljište, smanjila količina generisanog otpada, efikasnije koristila energija i druga pitanja od značaja za integrisano sprečavanje i kontrolu zagađivanja životne sredine”, saopštili su iz Privredne komore.

Ovim propisom obuhvaćen je, kako idtiču, veliki broj industrijskih aktivnosti, između ostalih energetika, proizvodnja i prerada metala, hemijska industrija minerala, upravljanje otpadom, proizvodnja celuloze i papira, klanice, uzgoj živine i svinja i druge.

“Najveći identifikovani izazov je neophodnost investiranja u tehnološke procese postojećih postrojenja da bi se prilagodili
zahtjevima pomenutih standarda. Procjenjuje se da će, u ovom smislu, tri najveća operatera u Crnoj Gori KAP, Željezara i Termoelektrana u Pljevljima investirati oko 110 miliona eura”, dodaju oni.

U diskusiji su učestvovali Nikola Eraković, Drvomont, Edita Klein, hemijska čistionica „Pingvin”, Nada Medenica i Predrag Novosel, CETI i Ilija Radović, Agencija za zaštitu životne sredine.

Predstavnici predlagača su konstatovali da ovaj zakon ne treba posmatrati kao biznis barijeru i nametanje troškova, već kao
neminovnost ekonomskog i evropskog razvoja naše države.

“I pored činjenice da je javna rasprava o ovom zakonu prošla potrebnu proceduru, predstavnici ministarstva su otvoreni za dodatne konsultacije i sugestije privrednika na ovu temu, pa je dogovoren radni zaključak, da zainteresovani privrednici dostave  sugestije u narednih 10 dana, Privrednoj komori ili direktno Ministarstvu održivog razvoja i turizma”, poručili su oni.

Send this to a friend