Ekonomija

U središtu Pametnog grada mora biti građanin

Foto: PR Centar

Pametan grad je grad koji je uspješno riješio saobraćajne i probleme parkinga, smanjio emitovanje štetnih gasova, integrisao sve javne usluge na jednom mjestu, a u njegovom središtu je građanin, sa svim svojim potrebama i mogućnostima, saopšteno je na konferenciji Korak bliže gradovima budućnosti, koju je organizovao Crnogorski Telekom.

Izvršni direktor Crnogorskog Telekoma, Nikola Ljušev, rekao je da savremene tehnologije omogućavaju građanima da stvari obavljaju brže, efikasnije i da, kako je rekao, štede na vremenu i novcu.

„Ali ipak, najveća vrijednost tehnologije je ona koja nam omogućava da više vremena radimo stvari koje su isključivo ljudske, aktivnosti koje donose uživanje, bude kreativnost i razvijaju naše talente i potencijale“, istakao je Ljušev.

On je rekao da su u Crnogorskom Telekomu jako ponosni da predvode, kako je naveo, važan proces digitalne transformacije u Crnoj Gori.

„Smatramo da nam to nije samo obaveza zbog okvira našeg posla, zbog oblasti u kojoj radimo, nego i naša društvena odgovornost budući da su digitalizovana društva razvijenija i uspješnija od drugih”, kazao je Ljušev.

Državni sekretar u Ministarstvu ekonomije, Milan Srzentić, kazao je da Memorandum o razumijevanju i saradnji za digitalnu Crnu Goru, koji je potpisan sa Crnogorskom Telekomu, u tom resoru vide kao vid institucionalne podrške modernizaciji postojećih i uvođenju novih tehnologija u Crnoj Gori.

“U krajnjem, to treba da doprinese unapređenju investiciono poslovnog ambijenta, konkurentnosti crnogorske ekonomije i boljem životu građana. Mi taj dokument doživljavamo i kao jedan od prvih koraka u Crnoj Gori na podizanju kolektivne svijesti o važnosti talasa digitalizacije koji je zapljusnuo cijeli svijet, a na kojem svoje mjesto i svoju priliku da unaprijedi društveni razvoj vidi i traži Crna Gora”, rekao je Srzentić.

On je kazao da je njegov utisak da veliki broj ljudi, čak i unutar državne uprave, pogrešno doživljava termin pametan grad.

„Utisak mi je da se pod pametnim gradom podrazumijeva neka aptraktna visokosofisticirana tehnologija, koja će umjesto nas da preuzme upravljanje aktivnostima, neki algoritmi, senzori, koji će posmatrati građane kao tačkice na ekranu ili kao običan izvor prikupljanja informacija“, naveo je Srzentić.

On smatra da je misija svih „da uporno objašnjavamo šta je pametni grad“.

„Pametan grad nije ništa drugo nego grad koji je uspješno riješio svoje saobraćajne probleme, koji je riješio probleme parkinga, koji je smanjio misiju štetnih gasova, grad koji je integrisao sve javne usluge na jednom mjestu i sa kojim je komunikacija građana jednostavna i laka“, pojasnio je Srzentić.

U središtu pametnog grada, kako je istakao, mora biti čovjek, građanin, sa svim svojim potrebama i mogućnostima.

„Iza svega toga, neizostavno, mora da stoji moćna tehnologija koja je tu kao nužan, ali ne i dovoljan uslov. Dovoljan uslov je kulturološka transformacija, spremnost da prihvatamo promjene i jedinstvena vizija koju zajedno treba da pretočimo u stvarnost. I naravno, sredstva za finansiranje ovakvih projekata koja nisu zanemarljiva“, rekao je Srzentić.

Prema njegovim riječima, procjenjuje se da će investicije u pametne gradova na glabalnom nivou nadmašiti 35 milijardi dolara, ali u upravama svjetskih metropola su, kako je rekao, svjesni da to nije pitanje izbora, „to je jednostavno obaveza i ulaganje u budućnost“.

Ekspert za razvoj softverskih proizvoda u Crnogorskom Telekomu, Vuk Vukašinović je, govoreći o Smart City inicijativama u Crnoj Gori kazao da pametni grad nudi WiFi.

„Poenta priče je da imate široki pristup interenetu, u bilo kojoj tački, jer danas bez interneta teško možete da funkcionišete. Public internet connectivity je nešto što će nama da bude fokus i što već sada imamo u ponudi i što već sada radimo sa par gradova“, rekao je Vukašinović.

Drugi segment je, kako je kazao, immobility.

„Definitivno, Crnogorski Telekom ulazi u projekat punionica za električne automobile. Postoje tri komponente kad se radi o immobility-ju. Jedna stvar je električni automobil koji je preduslov da bi neko punio struju. Druga stvar je parking mjesto na kome treba da postoji punionica za električne automobile, i treća stvar je klaud dio na kojem treba da budete prepoznati kao vlasnik automobila i da vam se omogući da napunite struju. U ovaj projekat ulazimo do kraja ove godine“, pojasnio je Vukašinović.

On je rekao da se u Crnogorskom Telekomu trude da, kao firma, preoznaju lokalna rješenja.

„Pojavio se inovator u Crnoj Gori koji je napravio pametnu lokalnu klupu. Zašto su bitne pametne klupe? Danas djeca sjede u lokalima da bi imali internet. Zašto bi sjedali u lokalima da bi imali internet? Treba da imaju na nivou grada ne jednu klupu, kao što je to do sada bio slučaj, već da ih imaju stotine“, istakao je Vukašinović.

On je podsjetio da u Evropskoj uniji postoji Direktiva da svaki grad mora transperentno da omogući svojim gradovima informaciju da li je vazduh zagađen ili nije.

„Upravo je to razlog zašto smo ušli u projekat Monitoringa kvaliteta vazduha, ali smo to proširili sa još jednim modulom koji se bavi monitoringom nivoa buke. Zašto nivo buke? Prošle godine, prema podacima Nacionalne turističke organizacije, glavna primjedba turista je bila na nivo buke“, pojasnio je Vukašinović.

On je istakao da im nije ideja da postave uređaj, koji je Crnogorski Telekom, postavio u Herceg Novom i da na osnovu njega neko bude kažnjen.

„Ideja je da svi budu svjesni da na toj tački imate informaciju kolika je trenutno buka i da ljudi počnu da budu svjesni da treba da je smanje“, naveo je Vukašinović.

On je podsjetio da je Crnogorski Telekom prvi pametan parking postavio u Podgorici.

„Poenta je da nije pametan parking tabla na kojoj vam piše koliko ima slobodnih mjesta. Pametan parking je integrisani sistem koji građaninu daje informaciju koliko ima slobodnih parking mjesta, a Parking servisu daje informaciju u realnom vremenu koliko često se mijenjaju automobili na jednom parking mjestu, kako da poveća naplatu prihoda, kako da pokrene prekršajni postupak“, pojasnio je Vukašinović.

On je, govoreći o projektu Smart lighting, kazao da ta rješenja još nisu urađena ni u regionu.

„Poenta je da imate mogućnost monitoringa i upravljanja svake lampe po zonama, po regionima, ali iz jednog kontrolnog centra. Sa druge strane, postoje senzori pokreta koji se pale i gase na zonu gdje je smart lighting postavljen“, rekao je Vukašinović.

On je, govoreći o menadžmentu upravljanja otpadom, pojasnio da taj je taj sistem razvijen u klaudu koji se kači na senzore koji se postavljaju u kontejnerima.

„Taj senzor vama govori u realnom vremenu koliki je nivo otpada i da li ga treba isprazniti. To je dobro zbog optimizacije ruta kamiona“, naveo je Vukašinović.

Predstavnik Crnogorskog Telekoma, Radovan Vukotić kazao je da je Internet stvari projekat koji se dugo razvija, navodeći da se očekuje njegovo pravo proširenje u eri digitalizacije.

On je pojasnio da postojeće mreže nisu napravljene za veliki broj uređaja i za prenos male količine podataka.

„To je njihov prvi nedostatak. Drugi nedostatak, koji možemo reći za 4G mrežu, jeste njena indoor pokrivenost, odnosno pokrivenost u okviru objekata. Svjesni smo koja je pokrivenost same mreže ali u samim objektima ta vrsta tehnologije ima određene limitacije“, naveo je Vukotić.

Sa treće strane, kako je dodao, postoje uređaji koji imaju ogroman broj servisa koji su u njih ugrađeni.

„Kroz sve te servise koji su integrisani u uređaju, imamo veliku cijenu uređaja i same tehnologije. Svi ovi razlozi su doveli do toga da 2016. godine Asocijacija koja donosi standard u oblasti tehnologije je krenula da rješava ove izazove i donijela standard koji se zove Narrowband IoT. To je mreža koja treba da riješiti sve ove probleme i omogućiti korišćenje Interneta stvari“, naveo je Vukotić.

On je podsjetio da je Crna Gora od prvih zemalja u regionu koja je lansirala tu tehnologiju „i sada smo u mogućnosti da širimo servise i pomognemo razvoju gradova budućnosti“.

Send this to a friend