Ekonomija

U šta sve investira Bijelo Polje

Predsjednik Bijelog Polja Petar Smolović zadovoljan je početkom proizvodnje mineralne vode Rada, i poručuje da ova investicija ima značaj ne samo za Bijelo Polje nego za cijelu Crnu Goru.

“Poslije duže pauze otvara se potpuno nova fabrika kapaciteta 15.000 litara na sat sa dvije proizvodne linije za pet i staklenu ambalazu, ukupnog kapaciteta 100 milion litara. Vrijednost investicije je četiri miliona eura”, naglašava Smolović.

Dodaje da će ovaj kapacitet zadovoljiti kompletne potrebe Crne Gore za mineralnom vodom.

“Trenutni uvoz mineralnih voda u Crnoj Gori je oko 40 miliona litara godišnje, ili u eurima između sedam i osam miliona, zavisno od godine, što znači da će se dio kapacieta i izvoziti u države okruženja. Ono što nam je posebno drago je da je potpuno nova fabrika zadržala staro ime brenda “Rada” po kojoj je Bijelo Polje bilo poznato širom Balkana”, napominje Smolović.

Napominje da ono što je lokalna uprava u prethodnom periodu radila jeste formiranje šest biznis zona i da upravo to sada daje rezultate. “Mi smo ove godine imali otvaranje novog tržnog centra Elkos i imamo upravo otvaranje nove proizvodne linije renomirane kompanije Merkator.
Kompanija Mesopromet posle poznatog požara obnavlja svoju proizvodnju, proširuje se, tako da će to biti i veća i modernija fabrika. Takodje, prodat je Vunarski kombinat i tamo je kompanija Dulović već uposlila svoje kapacitete, a očekujemo i da kompanija Bravera, odnosno
Sport Vision u narednom periodu tj.vrlo brzo, pokrene proizvodnju u svom dijelu fabrike. Tako da, maltene, osim Kisjele vode, mi skoro da nemamo bivsih drzavnih preduzeća koja nisu restrukturirana. Naravno, ona sada rade u manjem obimu kapaciteta radnika, odnosno radne snage, jer su sada neke nove, modernije tehnologije, ali nama je bitno da je većina njih u funkcionalnom stanju i da polako rastu i razvijaju se, odnosno pokazuju da Bijelo Polje ima perspektivu za dalja ulaganja. Takođe imamo i određeni broj inostranih investitora koji se interesuju za Bijelo Polje, za biznis zone, gdje smo u završnim pregovorima i nadam se da ćemo vrlo brzo moći da saopštimo nove investicije u privredu Bijelog Polja”, poručuje Smolović.

Podsjetimo u maju je potpisan ugovor o izgradnji žičare od manastira Podvrh do Đalovića pećine, vrijedan oko četiri miliona eura. Ukupna vrijednost projketa valorizacije Đalovića pećine je 13 miliona eura, i kompletna je finasirana od strane Vlade Crne Gore kroz kapitalni budžet. Projekat se sastoji iz tri faze: proboj puta do manastira Podvrh, izgradnja žicare tj. gondole preko kanjona rijeke Bistrice do ulaza u pećinu, i uređenje enterijera pećine.

“Sve tri faze teku paralelno i u skladu sa predviđenom dinamikom, a plan je da kompletan projekat bude u funkciji do kraja 2020. godine. Istovremeno je potpisan i ugovor o izgradnji žičare-šestosjeda na lokaciji Cmiljača, vrijedan osam miliona eura. Ovih dana su u toku i radovi na asfaltiranju puta ka ovom budućem ski centru. Svi radovi na izgradnji ski centra Cmiljaca na Bjelopoljskoj strani planine Bjelasice teku predviđenom dinamikom. Ukupna vrijednost projekta je
22 miliona eura, takođe se finansira iz kapitalnog budžeta uz podršku Vlade Crne Gore. Prvih pet kilometara puta je asfaltirano, na ostalih 10 km puta proboj je pri kraju”, kaže Smolović.

Dodaje da je i idejni projekat žičare završen. “Rok za žičaru je 18 mjeseci i teče od juna ove godine,
a kompletan projekat  biće operativan do 2022. godine. Otvaranje planine Bjelasice u potpunosti će promijeniti sliku Bijelog Polja ne samo kao nove turističke destinacije nego i valorizacijom poljoprivrednih resursa planine Bjelasice, a povezivanjem ski centra Cmiljaca, sa ski centrom Žarski u Mojkovcu i ski centrom u Kolašinu, sjever Crne Gore pretrasta u renomiranu turističku destinaciju kako skijaškog tako i ljetnjeg planinskog turizma. Naravno za sve ove razvojne projekte zahvalnost dugujemo Vladi Crne Gore koja je kroz višegodisnji kapitalni budžet obezbijedila sredstva za realizaciju ovih ne samo po sjever nego i po čitavu državu važnih kapitalnih projekata”, naglašava Smolović.

Kaže i da Bijelo Polje posjeduje veliki poljoprivredni potencijal, od stočarstva, i mljekarstva do malinarstva i organske proizvodnje zdrave hrane.

“Trudimo se da ove potencijale valorizujemo u realan proizvod dostupan tržistu. Opština kroz sekreterijat za poljoprivredu i sekreterijat za ruralni razvoj opredjeljuje značajna sredstva predviđena lokalnim agrobudžetom kroz 14 mjera za pomoć registrovanim poljoprivrednim proizvođačima. Takođe veliki dio sredstava je raspoloživ kroz ministarstvo poljoprivrede iz državnog agrobudžeta i evropske predpristupne fondove. Osim toga, opština razvoj poljoprivrede pomaže i indirektno kroz razvoj seocke infrastrukture, izgradnjom vodovoda i održavanjem i izgradnjom seockih puteva. Posebnu pažnju u narednom periodu posvetićemo mladim poljoprivrednicima i farmerima koji svoju budućnost vide na selu. Siguran sam da ćemo objedinjenim naporima poljoprivrednika, opštine i države izgraditi mogušnost da visestruko povećamo proizvodnju i time zadovoljimo veći dio potreba Crne Gore za hranom.

Smolović dodaje da je zadovoljan realizacijom budžeta.

“Veliki doprinos daljoj stabilizaciji svih opštinskih finansija na sjeveru daće novi Zakono o finansiranju lokalne samouprave, koji će kroz nova rješenja pravilnije rasporediti sredstva legalizacionog fonda i poreza na dohodak i time nadomjestiti zaostajanje lokalnih samouprava sa sjevera u odnosu na centar i jug države. Rad lokalne uprave je pod stalnim okom građana, koji su i kontrolor našeg rada ali prije svega fokus i svrha našeg postojanja. Pokušavamo da sagledamo
sve potrebe i izađemo svima u susret u skladu sa mogućnostima. Uvodimo mnogo noviteta u rad lokalne uprave od produženog radnog vremena biroa, besplatnog call centra, do savremenih internet komunikacija sa građanima. Rad lokalnih preduzeća je na solidnom nivou a najbolju ocjenu daju zadovoljni građani. U narednom periodu nadstojimo da modernizujemo operativu
javnih preduzeća kako bi što bolje izašli građanima u susret. U krajnjem, konačna mjera naše uspješnosti u realizaciji ciljeva je zadovoljstvo gradjana”, poručuje Smolović.

B.M.

Send this to a friend