Ekonomija

Upravni odbor Privredne komore razmotrio informacije o stanju u crnogorskoj privredi

Upravni odbor Privredne komore Crne Gore (PKCG) razmotrio je, na sjednici održanoj 30. septembra, informacije o poslovanju privrednih subjekata na osnovu predatih finansijskih iskaza za 2020. godinu, te o privrednim kretanjima i izazovima u poslovanju tokom 2021. godine, saopšteno je iz PKCG.

Kako su naveli, riječ je o značajnim informacijama za sagledavanje stanja u privredi Crne Gore čiji podaci mogu koristiti kompanijama i institucijama pri donošenju poslovnih odluka i izradi analiza troškova, rizika i sive ekonomije.

Sjednicu je vodila v.d. predsjednice Privredne komore Nina Drakić, a u radu su, pored članova Upravnog odbora učestvovali predsjednik Skupštine ove asocijacije Vojo Banović, v.d. potpredsjednika Pavle D. Radovanović i v.d. generalnog sekretara Mitar Bajčeta.

Informacije je prezentovao direktor Sektora za analize i istraživanja Miljan Šestović.

“Informacija “Privredna kretanja i izazovi u poslovanju tokom 2021. godine” sadrži prikaz stanja ekonomije kroz sagledavanje makroekonomskih pokazatelja, koji su u cilju sveobuhvatnijeg sagledavanja situacije, prikazani uporedno sa podacima za 2020. i 2019. godinu. Takođe, na osnovu istraživanja Komore, zaključaka sa sjednica granskih odbora, te sastanaka sa predstavnicima izvršne vlasti održanih tokom ove godine, identifikovani su izazovi u poslovanju, te dati predlozi mjera za prevazilaženje uticaja aktuelne krize i unapređenje poslovnog ambijenta”, navedeno je u saopštenju.

Prema njihovim riječima, među glavnim izazovima navedeni su siva ekonomija, visoko poresko opterećenje zarada, naplata potraživanja, visoke poreske stope na nepokretnosti i neizgrađeno zemljište, nedostatak radne snage…

“Među opštim preporukama privrede su one koje se odnose na potrebu daljeg subvencionisanja zarada zaposlenih koji su oboljeli od kovida-19 ili su u izolaciji, kao i neophodnost toga da je neophodno konsultovati privredu prije donošenja mjera za suzbijanje epidemije kako bi se realizovale bez negativnog uticaja na poslovanje kompanija”, dodaje se u saopštenju.

Napominju da u informaciji o poslovanju privrednih subjekata na osnovu predatih finansijskih iskaza za 2020. se između ostalog navodi da je, prema podacima MONSTAT-a, broj poslovnih subjekata u Crnoj Gori tokom prošle godine iznosio 37.255, što je 7,3 odsto više nego godinu prije.

“Prema podacima Uprave prihoda i carina, finansijske iskaze za 2020. godinu predalo je 29.782 poreska obveznika, što je za 16,5 odsto više u odnosu na prethodnu godinu. Privredni subjekti su u 2020. godini iskazali ukupan prihod od 8.428,4 miliona eura ili 14,1 odsto manje u odnosu na 2019. godinu. Ostvarena dobit u 2020. godini iznosi 601,4 miliona eura što je za 20,8 odsto manje u odnosu na 2019, a gubitak 873,8 miliona eura što je povećanje od 152 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Broj zaposlenih u 2020. godini porastao je u sjevernoj regiji za 12,9 odsto, dok je u južnoj i centralnoj regiji zabilježen pad od 2,1 odsto”, pojašnjava se u saopštenju.

V.d. predsjednice Komore Nina Drakić saopštila je da će preporuke iz informacija i diskusija članova Upravnog odbora biti prezentovane predsjedniku Vlade i članovima Savjeta za konkurentost. Prema njenim riječima, podaci ukazuju na oporavak ekonomije što je rezultat dobre turističke sezone, ali da moramo još zajednički raditi kako bi dostigli rezultate iz 2019. godine.

Veselin Kovačević iz Bemax-a, smatra da je neophodno u razgovorima sa Vladom ukazati na to da Crna Gora sada uvozi kamen-eruptivac, umjesto da eksploatiše bogata nalazišta, posebno na teritoriji Berana i Andrijevice, i tu značajnu sirovinu izvozi u okruženje. Dragan Bokan, Voli Trade, ocjenjuje da je u prethodnom periodu izostala kvalitetna komunikacija privrede i Vlade, te smatra da je njihova tijesna saradnja neophodna kako bi se doprinijelo ekonomskom razvoju i smanjenju nezaposlenosti”, navedeno je u saopštenju.

Nebojša Dožić, Uniprom, mišljenja je da će komunikacija sa nosiocima izvršne vlasti doprinijeti povećanju proizvodnje, a jedna od tema razgovora trebalo bi da bude i predlog Uredbe o aktivnostima odnosno djelatnostima koje emituju gasove sa efektom staklene bašte.

Nikola Rovčanin, EPCG, izrazio je tokom sjednice posvećenost ove kompanije razvoju zelene ekonomije u skladu sa trendovima u EU, ali je ujedno apostrofirao značaj ekološke rekonstrukcije i produženja vijeka trajanja Termoelektrane Pljevlja na stabilnost elektroenergetskog sistema naše države. Ekološkom rekonstrukcijom i povećanjem efikasnosti, kaže on, produžiće se vijek TE Pljevlja makar do 2030. godine, a gašenje bi dovelo do uvoza struje koji bi se mjerio milijardom eura”, dodaje se u saopštenju.

Predsjednik Skupštine Privredne komore Vojo Banović ocjenio je da je neophodno što prije zakazati tradicionalni sastanak privrednika sa predsjednikom Vlade i ministrima, kako bi se kroz njihove razgovore doprinijelo unapređenju ambijenta za poslovanje i ekonomskom razvoju.

Član Upravnog odbora Milenko Radmilović, Lovćeninvest, inicirao je dopunu člana 40, stava 1, Statuta Privredne komore Crne Gore, kako bi glasio:

„Predsjednika Privredne komore, na predlog Upravnog odbora bira Skupština PKCG iz redova uglednih privrednika, odnosno, iz reda prijavljenih kandidata koji pored ispunjavanja ostalih uslova predviđenih konkursom uživaju i profesionalni ugled stečen radom na odgovarajućim poslovima u poslovnim asocijacijama“, kazao je Radmilović.

Iz PKCG napominju da Radmilović, koji je bio član Komisije za mandatna pitanja prilikom posljednjih izbora za predsjednika Komore, smatra da bi se na ovaj način liberalizovao postupak i doprinijelo da se više kvalitetnih kandidata prijavi za tu dužnost.

“On je naglasio da je pomenuta komisija tokom prethodnog izbornog procesa bila stanovišta da treba uvažiti iskustvo u rukovođenju u poslovnim asocijacijama, što je Upravni odbor i podržao, te bi se izmjenom statuta ovaj stav i formalizovao”, navedeno je u saopštenju.

U cilju transparentnosti postupka, kako su kazali iz PKCG, Upravni odbor će održati posebnu sjednicu tokom koje će se raspravljati o ovom i svim drugim predlozima koji se odnose na eventualne promjene Statuta Komore.

Send this to a friend