Smatra se da izvori vode u Crnoj Gori po kvalitetu spadaju među najboljima u Evropi. Sama ova činjenica trebala bi da nam bude podsticaj da se što više okrenemo ovom resursu kako bi ovaj dragocjeni proizvod učinili konkurentnijim na domaćem i inostranom tržištu, saopšteno je iz Montenegro biznis alijanse (MBA).
“Poznato je da već godinama plaćamo po više desetina milona eura na godišnjem nivou, za uvoz vode. Sigurno da ovaj problem nije jednostavno riješiti, ali je naša obaveza da odgovorno i u kontinuitetu krenemo u njegovo rješavanje. Čini se da bi bilo realno razmisliti o tome da li sredstva koja se na godišnjem nivou izdvajaju iz budžeta za uvoz vode, treba neko vrijeme usmjeriti na podršku razvoju domaćih fabrika vode. Ili makar dio tih sredstava odvojiti za ovu namjenu”, saopšteno je iz MBA.
Kako navode, na taj način podržali bismo razvoj naše ekonomije, kroz brojne pozitivne efekte koji iz toga proizilaze. Dakle, povećati domaće proizvodne kapacitete bio bi važan uslov za ostvarenje tog cilja, jer podaci govore da je ukupna proizvodnja na nivou domaćih fabrika vode oko 17 odsto ukupno instaliranih kapaciteta.
“Pri ovakvom stanju stvari nije iznenađenje što ugostiteljski i trgovinski sektor preferiraju vodu iz uvoza. Savremeno poslovanje zahtijeva i što raznovrsniju ponudu u cilju obezbjeđenja konkurentnije pozicije na tržištu. Jedan od uslova za jačanje konkurencije naših proizvođača vode je i udruživanje u cilju objedinjavanja ponude. Takođe, uloga marketinga firmi, u najširem smislu, je od izuzetnog značaja za uspješno poslovanje. Podaci govore da raste plasman domaće vode na domaćem tržištu, što je dobro, ali ostaje problem izvoza. Mala paleta proizvoda je jedan od problema koji ograničava prisustvo naših proizvođača voda na inostranom, ali i na domaćem tržištu”, dodaju oni.
Poznati inostrani brendovi uz vodu nude i druge proizvode kao što su gazirana i negazirana bezalkoholna pića što im obezbjeđuje superiorniju poziciju na tržištu. Takođe, kao problem na koji ukazuju domaći proizvođači voda pominju se biznis barijere, naročito prilikom izvoza vode.
Kao barijeru najčešće pominju preduga čekanja vezana za analizu proizvoda koji izvoze. Smatraju i da je mnogo manje barijera kada je riječ o uvozu vode na naše tržište. Zaključak bi bio da su procedure oko uvoza roba jednostavnije i brže se odvijaju nego prilikom izvoza.
U MBA smatraju da bi u narednom periodu trebalo odlučno i strateški djelovati u ovoj oblasti, jer domaći je interes da na efikasan način koristimo svoje najbolje resurse.
Veca barijera za izvoz nego uvoz vode? Do nas je dakle. Rafovi puni stranih voda, a nase ovo malo sto ima zavuceno da jedva nadjem. Do nas je. Malo je nase robe, proizvoda na trzistu, a imamo, nije da nemamo.
Ako nešto imamo to je voda, a što ne umijemo da iskoristimo, niko nam nije kriv. Umjesto da “zatrpamo” tržište bivše YU a i šire, jer realno im toliko kapaciteta, mi uvozimo strane flaširane.
Uvoznički lobi
Ako su oni jači od naše (ne)sposobnosti da spakujemo i izvezemo našu vodu, onda ništa.
Sve strana voda na policama,domaću samo da tražiš možeš od prodavaca dobiti.