Crnogorska Vlada je novim zakonom o budžetu opredijelila više novca za obrazovanje i nauku, poručio je premijer Duško Marković.
Klub poslanika Demokratske partije socijalista pitao je Markovića šta su konkretna očekivanja Vlade i premijera od povećanih izdvajanja kada je riječ o oblastima nauke i obrazovanja, te da li Vlada i premijer, uprkos predviđenom redovnom usklađivanju penzija, vide mogućnost izdvajanja dodatnih sredstava za najstariju populaciju.
Marković je rekao da potvrda referentnih međunarodnih organizacija, poput Svjetskog ekonomskog foruma kroz Izvještaj o globalnoj konkurentnosti, kao i Svjetske banke u Izvještaju o lakoći poslovanja, poboljšanju konkurentske pozicije Crne Gore za pet, odnosno za devet mjesta, ohrabruje ali i posebno obavezuje Vladu da u narednoj godini još intenzivnije nastavi realizaciju mjera koje su usmjerene ka daljem jačanju naše pozicije na globalnoj mapi konkurentnosti i da je Vlada sa tim ciljem u budžetu za 2018. godinu posebnu pažnju posvetila definisanju i promovisanju društva znanja, upravo kroz veću podršku obrazovanju i nauci.
PV Duško Marković, Premijerski sat: 2018. je godina snažne podrške razvoju nauke, sa ciljem poboljšanja istraživačkih kapaciteta, boljeg povezivanja privrede i nauke, kreiranja povoljnijih uslova za zapošljavanje mladih, i dalje izgradnje uslova za razvoj inovativnih preduzeća. pic.twitter.com/Ck6NwJ9uDR
— Vlada Crne Gore (@VladaCG) November 29, 2017
“U tom smislu, povećali smo budžet Ministarstva prosvjete za tri miliona eura, sa ciljem daljeg poboljšanja obrazovne infrastrukture i stručnog osposobljavanja. Sredstva iz budžeta za 2018. godinu biće izdvojena za stipendiranje deficitarnih zanimanja u okviru srednjih stručnih škola, kao i za davanje naknada učenicima koji se uključe u dualno obrazovanje. Takođe, i veoma važno budžetom za 2018. planirano je i 1,8 miliona eura za rješavanje stambenih potreba prosvjetnih radnika u naredne tri godine – dakle, 600.000 eura po godini. To je dio Vladine brige prema onima koji dostojanstveno i časno obrazuju i vaspitavaju našu djecu i omladinu“, rekao je premijer.
Marković kaže i da će iduće godine započeti ili će se nastaviti izgradnja osam novih vrtića, da je predlogom budžeta obuhvaćen i projekat osnovnih škola u Tološima i na Karabuškom polju i sale za osnovnu školu “Lovćenski partizanski odred” na Cetinju.
“I ostali važniji projekti koji su predviđeni, vrijedni su pažnje, a odnose se na osnovne škole u Bijelom Polju, Rožajama, i Pljevljima; srednju stručne školu u Golubovcima koja se već gradi; sanaciju klizišta na hercegnovskoj Savini, te Akademiju umjetnosti na Cetinju“, rekao je premijer.
Predsjednik Vlade je rekao da će se povećati i budžet Univerziteta Crne Gore i to za dva miliona, dakle na 19,3 miliona eura, kao i da će u narednoj godini 3.500 studenata pohađati besplatne studije.
“Upravo ovako u finansijskom iskazu, kao veoma važnom i mjerodavnom za njegov razvoj i društvenu poziciju, izgleda odnos Vlade prema Univerzitetu. U cilju afirmacije izuzetnih vrijednosti i rezultata u obrazovanju, osnovan je crnogorski Fond za kvalitet i talente, čiji je planirani budžet oko 1,5 miliona eura u 2018. godini, a njegov cilj je nagrađivanje najboljih učenika i studenata, ali i njihovih nastavnika i profesora“, rekao je premijer.
Marković je saopštio da je se u cilju promocije i daljeg podsticanja najboljih učenika, nastavnika i profesora, kao i zaposlenih u sistemu zdravstva u 2018. godini, obezbijeđeno je dodatnih pola miliona eura u okviru budžeta Generalnog sekretarijata Vlade.
“Na taj način omogućili smo da Vlada i premijer mogu dodatno da afirmišu sve one koji ostvaruju zapažene rezultate“, rekao je Marković.
Kada je o nauci riječ premijer je rekao da je budžet Ministarstva nauke za narednu godinu 60 procenata veći od budžeta u protekloh godini.
“Pored podrške obrazovanju i nauci, Budžet za 2018. godinu donijeće i snažnu podršku razvoju preduzetništva kroz veća izdvajanja za mjere aktivne politike zapošljavanja, kao i za nastavak podrške ekonomskoj aktivnosti i evidentnom trendu rasta zaposlenosti koji je zabilježen ove godine. Značajno ćemo ulagati u podršku preduzetništvu u turizmu, prerađivačkoj industriji, kao i u poljoprivredu i ruralni razvoj – sa ciljem boljeg korišćenja prirodnih resursa, usvajanja novih standarda, uključujući i one u bezbjednosti hrane“, rekao je premijer.
Infrastruktura pod posebnom pažnjom Vlade
Odgovarajući na pitanje Kluba poslanika Socijaldemokrate Crne Gore i Liberalna partija Crne Gore koje je postavio poslanik Mićo Orlandić o tome što Vlada preduzima da se riješi veoma loše stanje putne infrastrukture i saobraćajna opterećenost na putnom pravcu Vladimirske krute – Virpazar, preko Mrkojevića i Sutormana, Marković je podsjetio da je u ekspozeu rekao da će Vlada posebnu pažnju posvetiti kontinuiranom unapređenju i razvoju infrastrukture, koja će Crnu Goru saobraćajno integrisati, povezati sa regionalnim i međunarodnim okruženjem, i na taj način je učiniti dostupnom i privlačnijom ne samo turistima, već i potencijalnim investitorima.
“Podsjetiću i da smo tokom 2017. godine, sa različitih kumulativnih pozicija, za projekte rekonstrukcije i izgradnje regionalnih i magistralnih puteva uložili sredstva u iznosu od preko 48 miliona eura“, rekao je premijer.
Dodaje da će u 2018. za ove namjene biti izdvojeno 69 miliona eura i da je donijeta odluka o dva kreditna aranžmana od po 40 miliona eura sa Evropskom investicionom bankom i Evropskom bankom za obnovu i razvoj, koji se odnose na 13 projekata rekonstrukcije oko 180 kilometara magistralnih puteva.
“Kada je riječ o putnom pravcu Vladimirske krute – Virpazar, preko Mrkojevića i Sutormana, odnosno putnim pravcima Bar-Kamenički most-Krute u dužini od 14.5km i Virpazar-Bar preko Sutormana u dužini od 32km, koje on obuhvata, podsjetiću da su isti kategorisani kao putevi od lokalnog značaja, rekli ste to i da su dio ukupne putne mreže Crne Gore u kojoj lokalni putevi čine oko 5.000 kilometara“, rekao je premijer ali je dodao da je država prepoznala značaj i da pomaže održavanje tih saobraćajnica.
S obzirom na opterećenost lokalnog putnog pravca Bar – Kamenički most – Krute, sa skretanjem kod tunela Ćafe, a naročito u toku turističke sezone, Ministarstvo saobraćaja i pomorstva i Direkcija za saobraćaj isti su prepoznali kao usko grlo, naročito kada je granični prelaz Sukobin otvoren za teretni saobraćaj.
“Prema informacijama iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva, planirano je da projektovanje rekonstrukcije tog puta bude završeno do polovine naredne godine, dok bi radovi mogli početi tek nakon usvajanja novog Prostornog plana Crne Gore, i prekategorizacije ovog putnog pravca iz statusa lokalnog u regionalni ili magistralni put, čime bi on prešao u nadležnost Države. Kada je riječ o lokalnom putnom pravcu Virpazar – Bar preko Sutormana, u dužini od 32 kilometra, takođe je potrebno usvojiti novi Prostorni plan Crne Gore, kojim će se eventualno prepoznati potreba za njegovom prekategorizacijom. Naravno, uzimajući u obzir ispunjenost tehničkih i drugih uslova koji prate tako važnu odluku. Konkretno, iz svega navedenog proizilazi da ovo pitanje mora prvenstveno biti tretirano na nivou lokalnih samouprava, i da zavisi i od njihovog strateškog planiranja i inicijativa. Svakako, Vlada Crne Gore ostaje otvorena za partnerstvo i saradnju, kao i pružanje podrške razvojnim infrastrukturnim projektima svake od opština“, rekao je Marković.
S.Đukanović
