Više od deset miliona eura štete zbog krađe struje 

U Crnoj Gori je prošle godine neovlašćeno preuzeto oko dva miliona kilovat sati kWh električne energije, zbog čega je Crnogorski elektrodistributivni sistem CEDIS imao direktnu štetu od više od osam miliona eura, a državni budžet više od dva miliona.

Rukovodilac Sektora za mjerenje u CEDIS-u, Vladimir Kaluđerović, kazao je u intervjuu agenciji Mina-business da je šteta pričinjena jer ta energija nije fakturisana korisnicima, pa samim tim nije ni plaćen porez na dodatu vrijedbost PDV po osnovu njene potrošnje.

“Da bi se stekla bolja slika o ovoj pojavi, reći ću da je električna energija koja se u Crnoj Gori neovlašćeno potroši na nivou godišnje potrošnje većeg grada u Crnoj Gori, kao što su Nikšić i Bar, a tu energiju ne može Klinički centar Crne gore potrošiti za 20 godina rada”, poručio je Kaluđerović.

On je kazao da direktnu finansijsku štetu po tom osnovu snosi isključivo CEDIS, a s obzirom na to da je djelatnost operatora distributivnog sistema ODS regulisana, pomenuti iznos znači i manjak u budžetu za investicije.

Kaluđerović je saopštio da je trenutno najviše neovlašćene potrošnje električne energije zabilježeno u Nikšiću.

„Postoji osnovana sumnja da u tom gradu postoji organizovana grupa koja raspolaže sofisticiranom opremom i znanjem neophodnim za izvođenje izuzetno suptilnih manipulacija na brojilima. Ali budite uvjereni da ćemo i njima stati na kraj“, poručio je Kaluđerović.

On je podsjetio da je od početka 90-ih godina prošlog vijeka neovlašćena potrošnja električne energije bila izuzetno izražena u Crnoj Gori, zbog čega su u kompaniji krenuli u obrčun sa tom pojavom.

“Posljednjih godina preduzimamo niz mjera u cilju suzbijanja neovlašćene potrošnje električne energije, što je dovelo do rasta broja otkrivenih slučajeva. To ukazuje da smo znatno efikasniji u borbi protiv te pojave”, smatra Kaluđerović.

Neovlašćeno preuzeti kWh, kako je objasnio, nijesu samo minus na računu CEDIS-a, već indirektno, kroz manje novca za investicije, i udar na sve korisnike, a na kraju i na državu.

Prema njegovim riječima, aktivnosti koje CEDIS sprovodi su opsežne i skupe.

“Naime, implementacijom 100 miliona eura vrijednog AMM sistema, odnosno pametnih brojila, koja je počela krajem 2011. godine, ukupni gubici imaju trend smanjenja upravo zbog činjenice da CEDIS tim sistemom postiže značajne reztultate na smanjenju komercijalnih gubitaka”, rekao je Kaluđerović.

Ostvareni rezultati u prethodnim godinama, kako je objasnio, pokazuju veliki napredak na tom polju, ali je činjenica da postoji prostor za još bolje rezultate u narednom periodu.

Kaluđerović je dodao da CEDIS raspolaže najsavremenijom opremom za utvrđivanje neovlašćene potrošnje.

“CEDIS je odgovorna kompanija koja pozitivno posluje i koja ne dolazi do profita neadekvatnim obračunom neovlašćene potrošnje naših korisnika. Naši zaposleni nemaju ličnu korist od otkrivene neovlašćene potrošnje, pa se zapitajte kakav bi to interes zaposlenih CEDIS-a bio da naprave krimanalno djelo lažnog prijavljivanja”, rekao je Kaluđerović.

Aktivnosti na terenu sprovode ljudi sa višegodišnjim, često i višedecenijskim iskustvom, kojima su poznati svi načini neovlašćenog preuzimanja električne energije i koji dobro poznaju crnogorski konzum.

CEDIS obavlja stalni monitoring nad pametnim brojilima i raspolaže savremenim mobilnim uređajima za provjeru tačnosti rada električnih brojila na terenu, kojima se nedvosmisleno utvrđuje tačnost mjernih uređaja.

“Kada otkrijemo neku nelogičnost odmah pristupamo dodatnim kontrolama, čime jednoznačno utvrđujemo da li se radi o neovlašćenoj potrošnji ili se radi o eventualnom kvaru mjernog uređaja”, dodao je Kaluđerović.

On je naveo da je broj kvarova mjernih uređaja zanemarljivo mali, tako da se u kompaniji najčešće sreću sa neovlašćenom potrošnjom električne energije.

“Pošto je mnogo različitih načina nastanka neovlašćene potrošnje, to je i način dokazivanja složen”, objasnio je Kaluđerović.

Komentarišući navode medija o naplati neovlašćene potrošnje bez presude suda, Kaluđerović je rekao da je takav obračun apsolutno zakonit.

„Sve aktivnosti koje CEDIS sprovodi u cilju suzbijanja neovlašćene potrošnje, uključujući, isključenje korisnika i način obračuna, su definisane Zakonom o energetici i ostalim propisima koji regulišu tu oblast, a koje CEDIS u potpunosti poštuje“, rekao je Kaluđerović.

On je podsjetio da je neovlašćena potrošnja svjesna i protivpravna radnja kojom se nanosi finansijska šteta, ali i tehnički ugrožava distributivna mreža, što dovodi do narušavanja kvaliteta napajanja savjesnih korisnika.

„CEDIS ne presuđuje, već isključuje sa mreže korisnika koji nanosi štetu sistemu, a krivica se dokazuje u sudskom postupku i u to ne treba miješati“, saopštio je Kaluđerović.

On je rekao da CEDIS ima pravo da isključi korisnika bez njegovog prisustva sa mreže, kada ekipa utvrdi neovlašćenu potrošnju.

„Zakon o energetici i ostala podzakonska regulativa nam garantuju to pravo. Isključenjem korisnika sa mreže se sprječava dalje nanošenje štete, koja se do tada u kraćem ili dužem periodu nanosila CEDIS-u“, dodao je Kaluđerović.

Kao prinjer je naveo da korisniku dolazi račun za utrošenu električnu energiju u iznosu od 200 eura, a da je zapravo stvarna potrošnja na tom mjernom mjestu takva da račun treba da dolazi u iznosu od 1.500 eura.

„Ovakve nelogičnosti su alarm za kontrolu. U cilju sprječavanja daljeg nanošenja štete i zaštite distributivnog sistema mi smo obavezni da ga isključimo sa mreže, a on da nadoknadi pričinjenu štetu“, poručio je Kaluđerović.

Na pitanje da li bi bilo pravednije da se napajanje prekine nakon presude suda, Kaluđerović je odgovorio da se aktuelna zakonska rješenja oslanjaju na evropsku i regionalnu praksu.

„Dakle, korisnik koji u Crnoj Gori neovlašećno koristi električnu energiju trpi identične ili čak slabije sankcije u odnosu na zemlje EU i regiona. Prilikom izrade zakona neophodno je usklađivanje sa evropskim direktivama, tako da stavovi o tome kako u Crnoj Gori postoji previše restriktivna regulativa su daleko od istine“, tvrdi Kaluđerović.

Ukoliko bi se, mimo uobičajene evropske i regionalne pravne prakse, tek nakon presude suda onemogućavao korisnik da nanosi štetu sistemu, dovela bi se u pitanje stabilnost distributivnog sistema.

Na pitanje da li postoji nedoumica i zbog kolizije sa Zakonom o zaštiti potrošača, shodno kojem se potrošač ne može isključiti bez presude suda, Kaluđerović je rekao da apsolutno ne postoji kolizija sa tim pravnim aktom.

„Odredba u Zakonu o zaštiti potrošača se odnosi na sporni dio duga za utrošenu električnu energiju koja se plaća snabdjevačima odnosno trgovcima. Naknada štete za neovlašćenu potrošnju je potpuno drugi segment u odnosu na prava potrošača kada je u pitanju dug za redovno utrošenu električnu energiju. Kao potvrda toga postoji i odluka Vrhovnog suda“, rekao je Kaluđerović.

Poručio je da jedino korisnik mjernog mjesta ima korist od neovlašćene potrošnje.

“U slučaju da korisnici primijete na mjernom mjestu ili u svojim mjesečnim računima neku nelogičnost imaju pravo i obavezu da izvijeste CEDIS. Operatori imaju sve mehanizme kojima mogu precizno razlučiti da li se radi o neovlašćenoj potrošnji ili nekom oštećenju koje nije uradio ili organizovao korisnik mjernog mjesta”, saopštio je Kaluđerović.

Kada je riječ o neovlašćenoj potrošnji na pametnim brojilim, Kaluđerović je rekao da se radi o sofisticiranim aktivnostima, za koje je potrebno brojilo demontirati i obraditi tako da prikazuje umanjenu potrošnju.

“Da bi navedene radnje bile obavljene, korisnik mora biti bez napajanja električnom energijom nekoliko sati, a efekat ovakvih nelegalnih aktivnosti je ekonomska korist koju ima isključivo korisnik tog mjernog mjesta”, kazao je Kaluđerović.

On je objasnio i da korisnici, koji su neovlašćeno koristili električnu energiju, ne moraju da potpišu ugovor o priznanju duga, ukoliko će odmah da plate iznos štete koji im je obračunat.

„Međutim, ukoliko biraju da plaćaju u ratama, onda potpisuju ugovor. Ovu mogućnost smo uveli samo zbog onih koji nijesu u mogućnosti da cijeli iznos štete koju su pričinili plate odjednom u punom iznosu. To znači da se potpisivanjem ugovora ne utvrđuje njihova krivica, već obaveza da nadoknade pričinjenu štetu zbog neovlašćene potrošnje električne energije“, zaključio je Kaluđerović.