Vlada možda odustane od povećanja PDV-a

Crnogorska Vlada možda odsutane od povećanja PDV-a. To je na sastanku sa privrednicima u Privrednoj komori poručio premijer Duško Marković.

“Kada je PDV u pitanju, ostavili smo šest mjeseci da sagledamo prije nego sto ga uvedemo i zvanično u sistem. Možda i odustanemo od PDV-a. Sačekajmo da sagledamo sve aspekte, pa tek onda krenimo u kritikovanje.  Tipično crnogorski – mi se sada borimo i iscrpljujemo oko onoga što tek treba da se desi u budućnosti, umjesto da se skoncentrišemo da sada uradimo sve da bi i te nepopularne odluke bile sa manjim posljedicama”, rekao je premijer na sjednici Upravnog odbora PKCG na kojoj je razmatrana Analiza fiskaliteta na nacionalnom i lokalnom nivou.

Privrednicima je poručio da će u Vladi uvijek imati pouzdanog partnera, te da su ih danas više kudili nego hvalili.

PV D. Marković u #PKCG: Vlada veoma odmjereno kreira odluke kako bi se suočila sa deficitom i javnim dugom, a da ne ugrozi biznis ambijent pic.twitter.com/Zso60jepLm

— Vlada Crne Gore (@VladaCG) June 23, 2017

“Nama bi 15 ili 20 miliona eura u ovoj godini bilo kapitalno važno za budžet, da smo uveli veću stopu od 1. jula”, ocijenio je Marković.

On je naveo da će uraditi sve drugo da bi obezbijedili održivost budžeta u ovoj godini i naplatili 127 miliona koji su neophodni, a za narednu godinu kada budu zakonom uvodili tu mjeru vidjeće da li su sve dobro odmjerili i da li ima mogućnosti za korekciju.

Vlada je mjerama Fiskalne strategije za period od ove do 2020. godine planirala da poveća opštu stopu PDV-a sa 19 na 21 odsto, dok će niža stopa PDV–a ostati na sedam odsto.

Marković je kazao da Vlada veoma odmjereno kreira svoje odluke da ne bi ugrozila poslovni amijent i da bi stvorila prostor za kvalitetno poslovanje, a istovremeno se suočila sa problemima visokog budžetskog deficita i javnog duga.

“Nama su strani investitori neophodni, a ako nemamo naše kompanije koje su u stanju da apsorbuju taj novac kroz svoje i državne tokove, onda nemamo od toga koristi. Moramo imati razvijenu domaću poslovnu zajendicu”, poručio je Marković.

Analiza fiskaliteta pokazala probleme

Predsjednik PKCG, Velimir Mijušković, kazao je da je Analiza fiskaliteta na nacionalnom i lokalnom nivou, koju je radila PKCG, pokazala konkretne probleme.

“Administrativne takse koje privreda svokadnevno plaća su visoke i neproporcionalne uslugama koje se pružaju. U većini slučajeva komunalne takse se značajno razlikuju po jedinicama lokalnih samouprava i ne predstavljaju realni trošak”, ocijenio je Mijušković.

On je naveo da u većini slučajeva administrativne i komunalne takse treba smanjiti kako bi se unaprijedio poslovni ambijent i dao podsticaj za otvaranje novih preduzeća.

“Privreda je opterećena i zbog plaćanja poreza i doprinosa, koji su iznad 40 odsto. Njihovo dalje smanjenje bi ublažilo sivu ekonomiju”, rekao je Mijušković.

Prema njegovim riječima, svako povećanje stope PDV-a predstavlja dodatno ograničenje razvoju privrede i povećanje cijena što povlači smanjenje kupovne moći i dolazi do smanjenja tražnje.

Smanjiti PDV na prerađevine od mesa

Vlasnik Mesne industrije “Goranović”, Đorđije Goranović kazao je da kada se viša stopa PDV-a povećavala na 19 odsto na prerađevine od mesa saopšteno da se više neće povećavati.

“Ovo povećavanje nas dovodi u nezavidnu situaciju, jer naša likvidnost drastično pada. Generisaće se siva ekonomija u mnogo većem obliku nego što je to sada”, smatra Goranović.

On je kazao da bi Vlada mogla da razmotri da prerađevine od mesa uđu u nižu stopu.

“Ne znam da nije osnovna namirnica neka viršla, čajna kobasica ili parizer. To konzumiraju najugrošenije kategorije stanovništva”, rekao je Goranović.

Marković je kazao da ni njemu nije jasno zašto u nižim stopama PDV-a nema prerađevina od mesa.

“Sve ćemo to sagledati u narednom periodu”, dodao je Marković.

Poboljšati efikasnost lokalnih institucija

Vlasnik preduzeća “Čelebić”, Tomislav Čelebić, kao jedan od problema, naveo je efikasnost donošenja odluka u lokalnim institucijama.

“Ne možemo da izračunamo koliko utiče na stabilnost poslovanja efikasnost donošenja odluke. Desi se da investiciju zbog jednog papira u jedinicama lokalne samouprave ne možemo da pokrenemo tri, četiri mjeseca. To su nevjerovatni troškovi”, rekao je Čelebić.

On je naveo da problem predstavlja i to što kompanije ne prijavljuju radnike i apelovao na inspekcije koje se bave tim problemima da se maksimalno angažuju.

Izvršni direktor kompanije Jadroagent Bar, Vojo Banović kazao je da kada bi sve poreske obaveze uključili u legalne tokove, ne bi o tome danas raspravljali.

“Koliko je onih koji izbjegavaju fiskalne obaveze”, pitao je Banović.

On je naveo da je patriotizam plaćanje obaveza države, a da je svima cilj postojanje pravne države u kojoj su svi jednaki pred poreskim obavezama.

Marković je kazao da će u narednom periodu, radeći na tom materijalu i sagledavajući preporuke PKCG, možda doći do usaglašenih rješenja koja će ići u pravcu prihvatanja tih sugestija.

On je rekao i da postoji strah od donošenja odluka, kada je riječ o lokalnoj administraciji.

“Odluke ne da se sporo donose nego postoji i strahh od donošenja odluke. Investitor šest godina čeka da pokrene investiciju od 250 miliona eura i takvih primjera ima dosta”, rekao je Marković.

Ministar finansija Darko Radunović kazao je da skoro sve opštine imaju ogromne finansijske probleme, pored svih tih ‘silnih’ taksi.

“Negdje imamo stvarno problem, na čemu se mora uraditi”, rekao je Radunović.

On je, govoreći o povećanju PDV-a, ocijenio da je to pravično oprerećenje svih, ali da je najveće opterećenje kod proizvođača, gdje rade analize.

“Kada je riječ o samom povratu PDV-a, to će zavisiti od likvidnosti”, ocijenio je Radunović.

Potpredsjednik Vlade, Milutin Simović kazao je da su privredi potrebni potrošači koji imaju redovnu platu i penziju, koja će vremenom biti usaglašavana i povećavana, a ne zamrznuta.

“To su bili orjentiri koji su vodili Vladu kada je radila na fiskalnoj strategiji. Željeli smo da obezbijedimo pretpostavke za ubrzaniji ekonomski rast i definisali da moramo da kreiramo novi model rasta u Crnoj Gori”, zaključio je Simović.