Ekonomija

Vlada usvojila dugoročnu mjeru za jednokratno novčano davanje za novorođenčad

Vlada Crne Gore

Vlada Crne Gore je, na prijedlog Ministarstva ekonomskog razvoja (MER), na današnjoj sjednici usvojila mjeru za jednokratno novčano davanje za novorođenče u iznosu od 1.000 eura za novorođene tokom 2022. godine u crnogorskim opštinama koje su u 2020. zabilježile negativan prirodni priraštaj, a 500 eura u svim ostalim opštinama.

“Negativni prirodni priraštaj zabilježen je u 17 opština, a pozitivni u sedam. Ova mjera je dugoročna”, saopšteno je iz Ministarstva ekomnosmkog razvoja.

Demografska kretanja i stanje u Crnoj Gori po prvi put su u fokusu kreatora javnih politika, navode iz resora, koji su spoznali ovaj problem na vrijeme i znajući da su trendovi negativnog prirodnog priraštaja često teški za ispravljanje ukoliko se kasno djeluje, kako kažu, “donosili brojne mjere kojima će se zaustaviti širenje bijele kuge i opasnosti po demografski opstanak”.

“Na osnovu mnogobrojnih detaljno urađenih analiza i temeljnih aktivnosti, Vlada Crne Gore, u prethodnom periodu usvojila je niz aktivnih mjera koje imaju za cilj povećanje optimizma u pogledu budućnosti, poboljšanja životnog standarda i obezbijeđivanje uslova za dostojanstveniji život i rad, kao dobrih temelja za sigurnost i povjerenje u crnogorski ekonomsko-socijalni sistem. Kroz program Evropa sad!, uvođenje dječjih dodataka i besplatnih udžbenika, kao već implementiranih mjera čiji rezultati primjene bilježe enormne pozitivne efekte i reakcije naših građana, Ministarstvo ekonomskog razvoja predložilo je dodatne stimulativne mjere radi poboljšanja demografskog razvoja Crne Gore”, pojasnili su iz tog resora.

Iz MER-a dodaju da mjere i zakonska rješenja na kojima ministarstvo intenzivno radi dovešće do “pozitivnog efekta na demografska kretanja, posebno povećanje nataliteta i dodatno će ohrabriti mlade ljude odnosno roditelje da ostanu u Crnu Goru i razmišljaju o formiranju porodice”.

“Pored mjere za jednokratno novčano davanje za novorođenče kojom se ne umanjuje značaj i potreba za radom i zaposlenjem, i kao takva ima za cilj da bude komplementarna dječjem dodatku, novim zakonskim rješenjima na kojima aktivno radi Ministarstvo ekonomskog razvoja u saradnji sa socijalnim partnerima, dodatno će se regulisati tržište rada kroz uspostavljanje balansa između poslovnog i privatnog života zaposlenih muškaraca i žena, kao i ponovno uključivanje na posao nakon porodiljskog, odnosno roditeljskog odsustva i omogućiti ravnopravan položaj muškaraca i žena kada je pitanju briga o zavisnim članovima porodice”, dodaju iz ministarstva.

Dodatno, kreiran je i ambijent u kojem će, posredstvom programa Garancije za mlade biti podržan neometan prelazak mladih iz svijeta obrazovanja ili iz nezaposlenosti, u svijet rada.

“Glavni princip programa je da svaka mlada osoba u roku od četri mjeseca nakon što napusti obrazovanje ili osposobljavanje ili postane nezaposlena, dobije kvalitetnu ponudu za posao, pripravništo, dalje usavršavanje ili nastavak obrazovanja”, istakli su oni.

Dodaju, Crna Gora se već duži niz godina suočava sa složenim demografskim izazovima.

“Poslednjih godina bilježi se opadajući trend u stopi nataliteta i rastući u stopi mortaliteta. Stopa nataliteta, u prethodnim godinama pratila je ekonomsku aktivnost, sve do 2016. godine kada je počela da opada u kontinuitetu, ovoga puta uprkos ekonomskom rastu koji je bio prisutan. Istovremeno, stopa mortaliteta bilježi vidan trend rasta od 2010. godine, a Kovid kriza dodatno je ubrzala proces i po prvi put u novijoj istoriji, Crna Gora 2020. godine, po prvi put imala je veću stopu mortaliteta u odnosu na stopu nataliteta”, navodi se.

Uz ovakve stope nataliteta i mortaliteta u prethodnim godinama, napominju oni, negativni prirodni priraštaj je bio neminovnost.

“Demografske distorzije u Crnoj Gori, nažalost, događaju se uprkos rastu BDP-a. Dakle, statistički rast ekonomije nije doveo do kvalitativnog rasta pratećih demografskih pokazatelja vjerovatno u nedostatku dovoljno inkluzivnog ekonomskog modela koji je postojao u zemlji”, naglasili su iz resora.

Glavni razlozi demografske situacije u Crnoj Gori mogu se svrstati u sledeće grupe.

“Spoljašnje i unutrašnje migracije, posebno mladih ljudi. Veliki broj građana Crne Gore već je emigrirao van naših granica, a zabilježen je i ozbiljan odliv ljudi iz opština na sjeveru Crne Gore u periodu 2011-2020 godine, a povećan broj stanovnika u Podgorici i primorskim opštinama”, navode iz MER-a.

Kao sljedeći od razloga navode starenje populacije.

“Crnogorsko društvo stari, starosna struktura našeg stanovništva se mijenja. Broj mladih u Crnoj Gori se smanjuje. U 2020. broj mlađih od 19 godina smanjio se za 13 odsto, a broj starih od 65. povećao za 26 odsto, i to za period od 14 godina. Dakle, Crna Gora će 2030. godine imati veći broj stanovnika koji imaju više od 65 godina u odnosu na broj stanovnika mlađih od 19”, pojasnili su iz resora.

Navode i loš ekonomski i socijalni ambijent u društvu.

“Stopa rizika od siromaštva u zemlji je visoka i 2019. godine iznosila je 24,5 odsto, dok je je nivou EU iznosila 16,6 odsto. Kada se posmatra stopa rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti u 2020. godini, prema podacima Eurostat-a, ona iznosi čak 30.8 odsto, dok je na nivou EU 22 odsto. Na ovo je dodatno uticala kriza izazvana pandemijom Covid-19”, istakli su.

Iz resora su nejednakost izdvojili kao jedan od razloga koji su uticali na trenutnu demografsku situaciju.

“Nejednakost dohotka u Crnoj Gori je prilično izražena. jedan odsto najbogatijih građana Crne Gore od 2015. godine ima veće bogatstvo od 40 odsto najsiromašnijih građana. Udio dohotka najbogatijih u ukupnom dohotku je u kontinuitetu rastao, dok je udio dohotka najsiromašnijih opadao, kao rezultat neinkluzivnog ekonomskog modela”, dodaju iz MER-a.

Nepovoljan društveni ambijent, posljednji je razlog koji se našao na ovoj listi.

“Sveukupan nepovoljni društveni ambijent (korupcija i kriminal, nepotizam,nepovjerenje u institucije, izostanak vladavine prava…) podstiču mlade i obrazovane osobe da napuštaju zemlju, pa se benefiti prethodnog školovanja u zemlji realizuju u inostranstvu, a zemlja gubi najproduktivnije stanovništvo i najvrijedniji resurs”, zaključili su iz resora.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Pitam samo
Gost
Pitam samo

Na mjesec ili na godinu?

Send this to a friend