Vlada je na današnjoj sjednici, na predlog Ministarstva javne uprave, utvrdila predlog Zakona o državnoj upravi kojim se stvaraju uslovi za potpunu reorganizaciju državne uprave u kontekstu reforme javne uprave.
Prema riječima ministarke javne uprave Suzane Pribilović, predložena zakonska rješenja stvaraju moderne, racionalne i efikasne javne uprave i naglašavaju novu ulogu državne uprave u razvoju društva. Cilj novih zakonskih rješenja je da se unaprijedi organizaciona struktura, kao i da se organizacija državne uprave uskladi sa evropskim standardima na način da se utvrdi jasna tipologija organa državne uprave i jasne linije odgovornosti u sistemu. Nova zakonska rješenja, takođe treba da doprinesu smanjenju trškova javne uprave.
Predlog ovog zakona donosi niz novina.
U sistem državne uprave, pored ministarstava i organa uprave,po prvi put se uvode državne agencije i fondovi, koji obavljaju poslove državne uprave, pa se na ovaj način organizaciona struktura usaglašava sa EU standardima, odnosno principima javne uprave koje je SIGM-a 2017. godine utvrdila za sve države kandidate za članstvo u EU.
Izjednačava se položaj svih organa uprave u odnosu na resorna ministarstva i unapređuje komunikacija između organa uprave i ministrstava.
Takođe, u odnosu na važeći zakon,ovaj predlog zakona ne razlikuje organe u sastavu i samostalne organe, već se uprave osnivaju kao samostalni organi za poslove izvršavanja zakona i drugih propisa ili za vršenje pretežno stručnih i sa njima povezanih upravnih poslova u pojedinim oblastima i to ako su ispunjeni određeni uslovi. Uprave imaju stručnu i upravljčku samostalnost u skladu sa zakonom.
Pribilović je navela da će se uredbom o organizaciji koju donosi Vlada urediti nova organizacija državne uprave, upravne oblasti za koje se organi državne uprave osnivaju kao i druga pitanja od značaja za rad državne uprave. Posebni zakoni kojima su osnovane državne agencije i fondovi uskladiće se ovim sistemskim zakonom.
Takođe, unaprediće se sistem izvještavanja ministrstava i organa uprave prema ministarstvima, utvrdiće se jasne linije odgovornosti na svim nivoima kako bi se doprinijelo efikasnosti rada i djelovanja državne administracije i obezbijedio visok nivo kvaliteta u pružanju usluga.
Novina je i ograničen broj državnih sekretara u minstastvima na maksimum dva.
Pored navedenog, predlog zakona će se, kako je istakla Pribilović, baviti i pitanjima prenošenja, odnosno povjeravanja poslova lokalnim samoupravama, kao i kontrolom nad obavljanjem tih poslova, što će doprinijeti efikasnosti i jačanju odgovornosti, čije efekte u krajnjem treba da osjete građani.
Utvrđen Predlog zakona o ovjeri, potpisa, rukopisa i prepisa
Vlada je na današnjoj sjednici utvrdila Predlog zakona o ovjeri potpisa, rukopisa i prepisa. U dugom periodu primjene ovog zakona značajno su se izmjenile određene okolnosti koje su ukazale na potrebu donošenja novog zakona.
Uvođenje Notarske službe 2011. godine je jedna od okolnosti koja je ukazala na potrebu usaglašavanja važećeg zakonskog rješenja sa tim izmjenama, obzirom da važeći Zakon o ovjeri potpisa, rukopisa i prepisa ne prepoznaje notara kao subjekta koji vrši ovjeru, već samo sud i nadležni organ lokalne uprave.
“Kako razlozi pravne sigurnosti nalažu jednako postupanje u pogledu ovjere od strane svih subjekata koji vrše ovjeru potpisa, rukopisa i prepisa, dakle od strane suda, nadležnog organa lokalne samouprave i notara, bilo je nužno propisati istovjetne uslove i način ovjere od sva tri subjekta koji vrše ovjeru jer je to jedini garant da ćemo pravilnom praktičnom primjenom predloženih zakonskih odredbi ostvariti očekivanu pravnu sigurnost”, istakao je Ibrahim Smailović, generalni direktor Direktorata za građansko zakonodavstvo i nadzor.
Uvedena je i obaveza da svi subjekti koji vrše ovjeru da otpravak isprave o ovjerenom potpisu koji podliježe poreskim obavezama, po službenoj dužnosti dostave organu uprave nadležnom za poslove poreza u roku od 15 dana od dana izvršene ovjere.
“Na ovaj način, siguran sam da ćemo doprinijeti boljoj evidenciji ove vrste poreza i njihovoj boljoj naplat”, dodao je generalni direktor Direktorata za građansko zakonodavstvo i nadzor.
Dodatna novina u ovom zakonu je propisivanje obaveznog sačinjavanja potvrde o izvršenoj ovjeri potpisa rukopisa i prepisa.
“Potvrda sadrži sve one podatke koji su relevantni da možemo sa pouzdanošću utvrditi koje lice je izvršilo ovjeru, dakle koji subjekt, koje lice je zahtjevalo ovjeru, čija ovjera potpisa je izvršena i na koji način je izvršena ovjera potpisa, prepisa ili rukopisa. Dakle sadrži sve one podatke sa kojima sa sigurnošću možemo očekivati da je mogućnost greške ovjere smanjena na najmanju moguću mjeru a samim tim i povećana pravna sigurnost a takođe u vezi sa svim tim i smanjena mogućnost za bilo kakvu zloupotrebu od strane subjekata koji vrše ovjeru”, rekao je Ibrahim Smailović.
Posebno važna novina u ovom zakonu je i obaveza sačinjavanja prepisa od strane subjekta koji obavlja ovjeru. Važeći zakon takvu obavezu predviđa za notare ali ne i za sud, odnosno organ lokalne uprave, pa je ocijenjeno da je to nužno sa aspekta pravne sigurnosti.