Ekonomija

Za pet godina uvezli 161,84 miliona eura cementa

Crna Gora je u proteklih pet godina uvezla 2,73 tone cementa u vrijednosti od 161,84 miliona eura, saopšteno je Vikend novinama u Upravi carina.

Najviše cementa, vrijednog 68,94 milliona eura, uvezeli smo iz Hrvatske. Slijede Srbija sa uvezenih 680.054 tone ili 45,94 miliona eura, dok je uvoz iz Albanije od 2014. do kraja prošle godine iznosio 44,79 miliona eura ili 850.322 tone.

“Crna Gora je iz Grčke uvezla 38.772 tone, odnosno 1,61 milion eura, dok su u isto vrijeme iz Turske u Crnu Goru stigle 6.034 tone vrijedne 313.357 eura. Uvoz iz Španije je koštao 109.066 eura, Italije 93.199, Bosne i Hercegovine 74.789, dok je iz Austrije uvezeno 3.300 eura vrijednog cementa”, navodi se u podacima Uprave carina.

Nepuna tona uvezena je iz Njemačke i Slovenije, a Crnu Goru je koštala 150, odnosno 143 eura.

Ekonomski analitičar Predrag Drecun, komentarišući 161 milion uvezenog cementa, tvrdi da je za crnogorsku ekonomiju svaki cent supstitucije uvoza zlata vrijedan. On smatra da, ukoliko otvorimo mogućnost da ta sredstva supstituišemo domaćom proizvodnjom, treba da uložimo u izgradnju cementare, objekta koji je predviđen Strategijom razvoja građevinarstva do 2020. godine.

“Konkretno, cementara je ekološki osjetljiva tačka i mora biti građena po najvišim standardima. Smatram da je spoljnotrgovinski deficit problem za crnogorsku ekonomiju, jer nas nužno tjera da se zadužujemo”, rekao je Drecun Vikend novinama.

On ističe da je svaki uvoz na kraju i gubitak, te da je spoljnotrgovinski deficit bolest naše ekonomije.

Priča o izgradnji cementare u Pljevljima pokrenuta je ponovo u novembru prošle godine i tada je konstatovano da bi fabrika zaposlila do 1.000 ljudi.

“Imajući u vidu realizaciju velikih infrastrukturnih projekata u sektorima saobraćaja, energetike i turizma, potrebno je što prije donijeti odluku o mogućnostima pokretanja proizvodnje cementa u Pljevljima i valorizaciji kvalitetnih resursa kojim je, za tu namjenu, ovo područje bogato”, ocijenjeno je na sastanku u Privrednoj komori krajem prošle godine.

Ministarstvo ekonomije je objavilo početkom februara javni poziv za eksploataciju mineralne sirovine cementnog laporca na tehnogenom ležištu ”Jagnjilo” u opštini Pljevlja, i time počelo priču o cementari. Javni poziv je otvoren 31. marta.

“Namjera je, da kroz direktnu komunikaciju sa potencijalnim investitorima, kreiramo optimalan ambijent za početak ove velike investicije. Razmatranje mogućnosti primjene cementnih laporaca pljevaljskog basena u proizvodnji portland cementa odnosi se na korišćenje ležišta Jagnjilo kod Pljevalja. Poznato je da je to ležište nastalo višegodišnjim odlaganjem otkrivke, koja je rezultat otkopavanja uglja iz krovinskog dijela ležišta ”Potrlica”, gdje eksploataciju uglja vrši Rudnik uglja”, kazali su u Ministarstvu ekonomije, ne navodeći predviđeni obim investicije.

U resoru, kojim rukovodi ministarka Dragica Sekulić, namjeravaju da ispitivanjem tržišta dobiju povratnu informaciju od potencijalno zainteresovanih investitora.

“Oni treba da sagledaju sve neophodne parametre, od sirovina, zaliha i kvaliteta, potrebne energije, tehnologije, tržišta i ekonomske opravdanosti takve proizvodnje, odnosno, da iskažu zainteresovanost za korišćenje sirovine za pokretanje proizvodnje cementa”, naveli su u Ministarstvu ne odgovarajući na pitanje da li već postoji interesovanje investitora iz okruženja za izgradnju cementare u pljevaljskoj opštini.

Predstavnici Ministarstva navode da bi, u slučaju pozitivne reakcije investitora, benefiti izgradnje cementare bili višestruki.

“Govorimo o investicijama koje proizvode multiplikativne efekte za cjelokupnu ekonomiju, a to je otvaranje novih radnih mjesta, povećana proizvodnja u Crnoj Gori, efikasnijem korišćenje resursa”, ukazali su u Ministarstvu.

Osnovne sirovine za proizvodnju portland cementa, kako su objasnili, su krečnjaci, laporci i gline, koje su rasprostranjene u sjevernom, središnjem i primorskom dijelu države.

“Iz ugla države situacija je prilično jasna. Cilj je obezbijediti valorizaciju potencijala na najbolji način sa tehničkog, ekonomskog i, naravno, ekološkog apsekta”, istakli su u Ministarstvu.

Strategijom razvoja građevinarstva do 2020. godine zahtijeva se intenzivniji razvoj cementne industrije, izrada studije opravdanosti, ispitati interes inostranih preduzeća i stvoriti mehanizme za povećanje ulaganja.

“Otvaranjem cemenjfl tara maksimalno bi se tehnološko-ekonomski valorizovale prateće mineralne sirovine nastale eksploatacijom uglja, prvenstveno laporca i opekarske gline, kao i zadovoljile neophodne potrebe domaćeg tržišta, a sa tim i smanjio uvoz značajnog građevinskog materijala”, navodi se u Strategiji.

Proizvodnja cementa u Crnoj Gori vezana je za izgradnju fabrike cementa u Pljevljima od 1970. do 1975 i njen rad od 1976. do 1988. godine kada je zatvorena i nakon toga likvidirana. Za 13 godina rada te fabrike, kako se navodi u Strategiji razvoja građevinarstva, sa deset do 50 odsto kapaciteta proizvedeno je 1,66 miliona tona cementa, marke PC450 i PC350. Od sirovina je korišćen laporac iz krovinskih etaža površinskog kopa Potrlica i tuf sa površinskog kopa Jugoštica.

“Aditivi, gips i kvarcni pijesak, nabavljani su sa tržišta Bosne i Srbije. Rad cementare u Pljevljima zasnivao se na relativno dobro istraženim i ispitanim rezervama laporca u iznosu od 93 miliona tona u ležištu Potrlica i Durutovići-istok”, navodi se u Strategiji.

Eksploatacija cementnog laporca bila je u funkciji razvoja rudarskih radova na otkrivci i otkopavanju uglja.

“Cementni laporci u Pljevaljskom basenu i dalje predstavljaju siguran i kvalitetan mineralni potencijal za dugoročni razvoj cementne industrije. Ležište cementnih laporaca Gradina kod Spuža, sa rezervama od oko 30 miliona tona, kao i ležište Donja Klezna kod Ulcinja, sa procij enj enim rezervama od oko 20 miliona tona, trebalo bi detaljnije istražiti, kako bi se realno sagledala mogućnost i uslovi njihovog korišćenja za potrebe cementne industrije”, istaknuto je u Strategiji koja je usvojena 2010. godine Ukazuje se i na nastavak aktivnosti iz sedamdesetih godina prošlog vijeka oko izgradnje cementare na značajnim rezervama laporaca Gradine kod Spuža i Zlatice kod Podgorice.

Ekonomski analitičar Drecun smatra da bi crnogorska ekonomija najbrže osjetila napredak ulaganjem u poljoprivrednu proizvodnju. On ističe da poljoprivredni budžet mora biti “težak” najmanj e 250 do 300 miliona eura.

“Razvijenu poljoprivredu danas imaju najrazvijenije zemlje svijeta, sa najvišim nivoom standarda, tako da se nekadašnja formula tjeranja seljaka u fabrike pokazala neodrživom, jer smo otvaranjem fabrika istovremeno devastirali poljoprivredu. Treba napraviti poljoprivrednu bazu, sa poljoprivrednim budžetom od najmanje 250 do 300 miliona i na osnovu njega razvijati proizvodnju”, rekao je Drecun Vikend novinama.

Zatvaranjem bilansa hrane, kako je dodao, postižemo dva cilja.

“Prvi je što ćemo zadovoljiti potrebe građana za hranom, a drugi je što ćemo uvoz zamijeniti domaćom proizvodnjom. Rezultati bi se, zbog prirode proizvodnje, vidjeli za par godina”, ukazao je Drecun.

 

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
KenanKonanDojl
Gost
KenanKonanDojl

Cemenat je Ackov i to niko nece otvarat bez on.

Zidar
Gost
Zidar

Nema Dragica kad od prenemaganja

Bnjjj
Gost
Bnjjj

Samo pricaju sve neki planovi a nista ne rade daj Boze da otvore tu fabriku ali se bojim da od toga nema nista dok to proradi na sjeveru vise nece biti ljudi

simo
Gost
simo

bruka otvorte cementaru ciste pare

Send this to a friend