Keković: Subvencionirati 70 odsto prosječne bruto zarade

Generalni sekretar USSCG Srđa Keković pozvao je premijera Duška Markovića da Vlada, u susret usvajanju drugog seta ekonomskih mjera podrške privredi i građanima, zaposlenima u zatvorenim djelatnostima subvencionira zarade u visini 70 odsto bruto prosječne zarade u Crnoj Gori (360 eura)

Keković je podsjetio premijera Duška Markovića na njihov komentar predloženog, drugog seta ekonomskih mjera za očuvanje likvidnosti privrednih subjekata, a time i radnih mjesta.

Tom prilikom ocijenili su da su predložene mjere sveobuhvatne i podržali Vladu da istraje na programu podrške poslodavcima u cilju očuvanja radnih mjesta, ali i konkretizovali njihove ranije predloge, sugerišući određene korekcije i dopune predloženog seta mjera.

“Na bazi informacija koje smo u prilici da, ovih dana, saznajemo iz medija, može se zaključiti da će Vlada, od predloženog seta mjera, korigovati samo prvu mjeru koja se odnosi na subvencionisanje zarada za zaposlene u zatvorenim djelatnostima, kojima će opredijeliti subvenciju u visini 100 odsto bruto minimalne zarade”, kazao je Keković.

Upravo tu mjeru Unija slobodnih sindikata Crne Gore smatra ključnom.

“Ovu mjeru treba korigovati na način da se poveća subvencija zarada zaposlenih u zatvorenim djelatnostima na 70 odsto prosječne bruto zarade u Crnoj Gori. Prethodno iz razloga što ova mjera neće postići svoj dvostruki cilj ukoliko ne dođe do predložene korekcije, a koji podrazumijeva da se poslodavci relaksiraju obaveza po osnovu zarada zaposlenima, kako ne bi došlo do gašenja radnih mjesta, te da se omogući zaposlenima da očuvaju egzistenciju svojih porodica u vremenu trajanja zabrane rada”, objasnio je Keković.

Prema njegovim riječima, ukoliko subvencija bude u visini 100 odsto bruto minimalne zarade to će podrazumijevati značajnije učešće poslodavaca, jer su oni obavezni da isplate razliku do punog iznosa 70 odsto bruto zarade koja pripada zaposlenom.

“Imajući u vidu da većina privrednih subjekata u zatvorenim djelatnostima (prevashodno preduzetnici, mikro i mala preduzeća) nemaju akumuliranog kapitala već posluju „od danas do sjutra“, saglasićete se da će to za njih i njihov opstanak predstavljati veliki izazov u uslovima kada zbog zatvaranja djelatnosti nijesu bili u mogućnosti ništa da prihoduju”, navodi Keković.

S druge strane, dodaje on, zaposleni neće biti u mogućnosti da pokriju sve troškove sa opredijeljenih 222 eura subvencije zarade, koji podrazumijevaju ishranu, plaćanje računa za komunalije, plaćanje zakupa stana, otplatu kredita, školarinu, zdravstvenu njegu…

“Pri tom posebno treba imati u vidu da su, zbog ukupne situacije izazvane epidemijom koronavirusa, mnoge porodice dodatno egzistencijalno ugrožene jer su smanjeni njihovi prihodi usled smanjenja zarada, otpuštanja sa posla zaposlenih na određeno vrijeme i onih koji su bili u faktičkom radnom odnosu, nemogućnosti obavljanja dodatnih poslova zbog zabrane kretanja i dr”, ističe Keković.

Kako je naglasio, sve prethodno rečeno podjednako se odnosi i na subvenciju zarada zaposlenima koji su upućeni u samoizolaciju ili karantin i zaposlenima koji su koristili plaćeno odsustvo kao roditelji djeteta koje nije starije od 11 godina.

“Koju takođe treba korigovati na način da Fond za zadravstveno osiguranje (moguće i centri za socijalno staranje u slučaju plaćenog odsustva jednog od roditelja) refundira poslodavcima iznos naknade zarade, koja se isplaćuje prema Zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju za zaposlene koji se nalaze na privremenoj spriječenosti za rad uslovljenom karantinskom bolešću (100 odsto prosjeka osnovne zarade koju je zaposleni ostvario u prethodnih 12 mjeseci koji su prethodili mjesecu u kome je nastupila privremena spriječenost za rad)”, poziva Keković.

Dakle, dalje objašnjava, ova mjera bi u najvećem dijelu postigla svoj cilj ukoliko bi uvažili predloženu korekciju tako da se zaposlenima u zatvorenim djelatnostima subvencionira zarada u visini 70 odsto bruto prosječne zarade u Crnoj Gori (cca 360 eura), s tim što treba razlikovati privredne subjekte koji su u prethodnoj godini poslovali sa određenom dobiti, a čiji zaposleni bi dobili subvenciju u visini 100 odsto minimalne zarade u očekivanju da će imati dovoljno sredstava da zaposlenima isplate razliku do punog iznosa pripadajuće zarade.

“Takođe, želimo da naglasimo da, prema našem proračunu, obje navedene korekcije zahtijevaju izdvajanje do najviše cca. 12.000.000 eura, što smatramo prihvatljivim i za Budžet održivim izdatkom, imajući u vidu da na taj način ova mjera skoro potpuno postiže ciljani efekat. Naravno, ovdje treba imati u vidu i koliko – toliko očuvanje kupovne moći zaposlenih, što će biti od značaja za ekonomski obrt u vrijeme i nakon prestanka epidemije”, zaključio je Keković.

S.Đ.