Zašto je došlo do pada akcija na berzama i prijeti li svijetu nova kriza

Cijene dionica na najvećim berzama širom svijeta juče i danas su oštro pale. Na Vol stritu  juče su zabilježeni najveći dnevni gubici od 2011. godine pa su tako Dow Jones industrijski indeks i S&P 500 indeks pali više od 4 odsto, što je njihov najveći dnevni pad od avgusta 2011. godine kada je na tržištima vladala panika zbog dužničke krize u eurozoni i smanjenja kreditnog rejtinga SAD-a.

Čak je juče u jednom trenutku Dow Jones indeks bio u minusu više od 6 odsto ili gotovo 1.600 bodova, što je njegov najveći bodovni pad u jednom danu u istoriji, podsjeća Jutarnji.hr.

Terminski S&P 500 indeks i jutros je bio u minusu, oko 3 odsto, što znači da bi i danas na najvećoj svjetskoj berzi akcije mogle dodatno još da padnu.

Ipak, valja napomenuti da je pad, mjereno u procentima gubitka vrijednosti, bio znatno manje dramatičan nego u osvit globalne finansijske krize 2008. ili tokom Crnog ponedjeljka 1987. kada je na tržištima izgubljeno čak 22,6 odsto vrijednosti dionica, pet i po puta više nego juče.

Pad akcija na američkoj berzi danas se prelio i na azijske berze. Tako je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7.30 sati u minusu 3,5 odsto, što je njegov najveći dnevni pad u više od godinu i po dana. Na Tokijskoj berzi je pak Nikkei indeks potonuo više od 5,5 odsto, dok su cijene dionica u Šangaju, Singapuru, Južnoj Koreji, Australiji i Hong Kongu pale između 1,6 i 4,3 odsto.

Na evropskim berzama cijene dionica su takođe oštro pale u utorak ujutro, prateći silaznu putanju indeksa na Wal stritu i ostalim svjetskim tržištima.

STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica bio je oko 9,45 sati u minusu 2,6 odsto, skliznuvši sedmi trgovinski dan zaredom. Londonski FTSE indeks bio je oko 9,45 sati na gubitku 1,95 odsto, na 7.192 boda, dok je pariški CAC skliznuo 1,85 odsto, na 5.185 bodova, a frankfurtski DAX 2,05 odsto, na 12.434 boda.

Zašto je došlo do velikog pada cijena dionica?

Svjetske berze već duže vrijeme snažno rastu, pri čemu su na Val stritu mnogim drugim tržištima indeksi dostigli najviše nivoe u istoriji, zahvaljujući stabilnom rastu svjetske ekonomije, niskoj cijeni novca i rastu zarada kompanija.

S obzirom na dugotrajan rast tržišta, korekcija cijena dionica bila je očekivana, a podstakli su je u petak objavljeni podaci s američkog tržišta rada, koji su pokazali da zaposlenost i plate snažno rastu. To bi moglo podstaći i rast potrošnje i inflacije, pa bi američka centralna banka u ovoj godini mogla ubrzati tempo povećanja kamata, što znači skuplje zaduživanje za investitore.

“Vijesti iz SAD-a govore da je američka ekonomija jača nego se to očekivalo. Stoga je, ironično, ova tržišna korekcija uzrokovana pozitivnim ekonomskim vijestima”, kazao je za BBC David Kuo, direktor komapnije za finansijsko savjetovanje Motley Fool.

Da su investitori u kontekstu očekivanog rasta kamatnih stopa odlučili zamijeniti rizičnije ulaganje u dionice onima u obveznice smatra i Erin Gibs iz komapnije S&P Global Market Intelligence.

“Ovo nije kolaps ekonomije. Ovo nije ni zabrinutost da situacija na tržištima nije dobra. Ovo je uzrokovano brigom da ekonomija zapravo raste mnogo jače od očekivanja i stoga je potreba reevaluacija na tržištu”, pojasnio je on.

Za novonastalu situaciju na svjetskim berzama objašnjenje ima i komentator Njujork Tajmsa i dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Pol Krugman.

“Kada pričate o berzama, morate imati na umu tri stvari. Prvo, berze nisu ekonomija. Drugo, berze nisu ekonomija. I treće, berze nisu ekonomija”, kaže Krugman i potom dodaje da krahovi berzi nužno ne govore kakva će biti budućnost ekonomije.

Ipak, Krugman smatra da su neki trendovi vidljivi iz najnovijeg pada akcija na berzama.

“Smatram da će Americi u najmanju ruku slijedi pad ekonomskog rasta, budući da raspoloživi podaci sugerišu da će rast u narednoj deceniji iznositi oko 1,5 odsto godišnje, a ne 3 odsto koje obećavaju Donald Tramp i njegovi poslušnici. Iako postoje indikatori da je vrijednost dionica, ali i obveznica i nekretnina precijenjena (ne računajući ludost oko Bitkoina koju ostavljamo po strani), nije riječ o nivoima kojima svjedočili tokom dot-com buma 2000 ili tržišta nekretnina 2006. Ipak, standardni indikatori svejedno su iznad istorijskih  normi i povratak na njih mogao bi biti bolan”,  smatra Krugman.

Ukratko, do kraha je došlo jer je nakon dugog perioda recesije i postepenog oporavka američka ekonomija počela da raste jače od očekivanja, pa su tržišta naprosto predvidjela reakciju FED-a (dizanje kamatnih stopa) na podatke o većoj potrošnji i značajnijem rastu plata, a samim time i inflacije.