Skupština je danas završila raspravu o Predlogu izmjena i dopuna zakona o eksproprijaciji, kojima bi, prema riječima predstavnika predlagača, trebalo da se otklone nedostaci i barijere koje su uočene u dosadašnjoj primjeni tog pravnog akta.
Predstavnik Ministarstva finansija, Milanka Otović, kazala je da je osnovni razlog za donošenje izmjena i dopuna obaveza i potreba da se svi posebni zakoni usklade sa novim Zakonom o upravnom postupku, čija primjena počinje 1. jula ove godine.
“Razlog za donošenje izmjena je i potreba da se otklone određeni nedostaci i barijere koje su uočene u dosadašnjoj primjeni zakona, a koje se prije svega odnose na definisanje svrhe i korisnika eksproprijacije”, rekla je Otović.
Ona je dodala da se u praksi pokazalo neophodnim da se definiše šta sve može biti predmet eksproprijacije.
“U važećem zakonu bilo je propisano da se nepokretnostima koje mogu biti predmet eksproprijacije smatraju zemljište, zgrade i drugi građevinski objekti, što je u praksi stvaralo određene nedoumice”, tvrdi Otović.
Iz tog razloga u predloženim izmjenama i dopunama se dodaje novi član koji se odnosi na svrhu eksproprijacije i propisuje da se nepokretnosti mogu eksproprisati radi izgradnje objekata i izvođenja radova od javnog interesa, zatim objekata komunalne infrastrukture, objekata za potrebe državnih i organa Glavnog grada, Prijestonice i opština, zdravstvenih, prosvjetnih, kulturnih i sportskih, industrijskih, energetskih, vodoprivrednih, saobraćajnih objekata sa pripadajućom infrastrukturom, kao i objekata mreža infrastrukture elektronskih komunikacija.
“Predloženim izmjenama se precizira ko sve može biti korisnik eksproprijacije osim države, opštine i državnih fondova, kako je to do sada bilo zakonsko rješenje”, saopštila je Otović.
Ona je objasnila da sada korisnik eksproprijacije mogu biti kompanije u većinskom vlasništvu države, koje u skladu sa zakonom obavljaju djelatnost od javnog interesa.
“Tu prije svega mislimo na Elektroprivredu Crne Gore, Aerodrome i Željeznicu”, rekla je Otović.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DSP), Predrag Sekulić, ocijenio je da se s izmjenama i dopunama kasni, zato što su mnogi projekti čekali ili kasnili zbog toga što je bilo pokušaja da se ospori osnov same eskproprijacije.
On je rekao da je osnovni pojam kada je u pitanju taj zakon, pitanje javnog interesa.
“Mi drugačije tretiramo taj pojam kada smo u funkciji građana, odnosno kada želimo da ostvarimo neko svoje pravo, od onoga na koji način to tretiramo ako smo vlasnici imovine ili zemljišta i kada neko treba da nam to svojinsko pravo oduzme, odnosno da nam pruži naknadu za to”, objasnio je Sekulić.
On smatra da tu postoje dvostruki aršini.
“Izmjene ovog zakona će pomoći kada je u pitanju definisanje opšteg interesa”, tvrdi Sekulić.
Poslanici su danas završili i raspravu o Predlogu zakona o nedozvoljenom oglašavanju, kojim se predviđa da se zaštita potrošača i trgovaca realizuje zabranom obmanjujućeg i nedozvoljenog upoređujućeg oglašavanja.
Generalni direktor za razvoj nacionalnog brenda i zaštitu potrošača u Ministarstvu ekonomije, Jovo Rabrenović, kazao da će se tim zakonskim tekstom uvesti određena pravna regulativa na medijskom prostoru tako što će trgovci i potrošači biti zaštićeni od onog oglašavanja koje spada u kategoriju nedozvoljenog.
“Kroz njegove odredbe samom zaštitom trgovaca mogu da se štite i potrošači s obzirom na to da se zabranjuje plasiranje oglasa i reklama koje su nedozvoljene. Pod tim se podrazumijeva obmanjujeće i nedozvoljeno upoređujuće oglašavanje”, objasnio je Rabrenović.
Obmanjujućim se smatra svako kojim se primalac poruke dovodi u zabludu ili je vjerovatno da će se dovesti u zabludu i koji može uticati na njegovo neodgovarajuće ekonomsko ponašanje. Upoređujuće direktno ili indirektno upućuje na konkurenta odnosno robu ili uslgu koju nudi konkurent.
Poslanik DPS-a, Nikola Rakočević kazao je da usvajanjem tog zakonskog akta država usklađuje zakonsku regulativu sa razvijenim društvima Evropske unije (EU) u dijelu zaštite potrošača i tržišnog ambijenta u pogledu konkurentnosti.
“Zakon štiti potrošača od obmanjujućeg sadržaja prilikom oglašavanja. Na taj način trgovac ostaje uskraćen za mogućnost da plasira na tržište sadržaj koji ne odgovara stvarnim svojstvima proizvoda ili usluge koje nudi potrošaču”, rekao je Rakočević.
Prema njegovim riječima, regulisana je i zaštita od neprikladnog upoređujećeg sadržaja dva proizvoda ili usluga. Njegovom primjenom se omogućuje da potrošač bude valjano informisan bez trgovačkih oglašavanja koja sadrže obmanjujuće informacije u pogledu identiteta, kvalifikacije i ostalih svojstava prilikom oglašavanja.
“Nadam se da će doći vrijeme, ako ne kroz zakonsku regulativu onda kroz političku kulturu, da na sličan način funkcioniše i tržište političkog oglašavanja”, ocijenio je Rakočević.
Poslanici su raspravljali i o Predlogu izmjena i dopunama Zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju.
Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja, Milutin Simović, rekao je da crnogorsku poljoprivredu u cjelini karakterišu intenzivne reforme, koje se sprovode u više pravaca.
“Jedan važan pravac je reforma zakonodavstva i usaglašavanje sa evropskim zakonodavstvom, drugi je reforma agrarne politike, a treći reforma institucija”, saopštio je Simović.
On je naveo da je cilj svih reformi jačanje konkurentnosti crnogorske domaće poljoprivredne proizvodnje i snaženje politike ukupnog ruralnog razvoja.
“Izmjene se prave u cilju reorganizacije stručnih službi i uspostavljanja novih evidencija na osnovu kojih će se efikasnije obavljati kontrola sredstava podrške, što je neophodan preduslov za povlačenje evropskih sredstava opredijeljenih za poljoprivredu”, rekao je Simović.
On je kazao da su trenutno savjetodavni poslovi povjereni stručnim službama, odnosno Savjetodavnoj u biljnoj proizvodni i Službi za selekciju stoke.
Njihove organizacione jedinice su dio Biotehničkog fakulteta, a finansiraju se iz sredstava Agrobudžeta.
“Već neko vrijeme je opredijeljenje da te službe treba da budu sastavni dio organizacione šeme Ministarstva, što je i ideja ovih izmjena zakona”, dodao je Simović.
Bravo Rabrenoviću mojkovački sivi tiću.