Ekonomija

Loša praksa: Građani istu kaznu plaćaju više puta, a povraćaj novca čekaju mjesecima

Zbog neusklađene pravne procedure, Podgoričaninu (identitet poznat redakciji), banke su tri puta naplatile istu kaznu, račun mu je bio u blokadi, a sve po nalogu javnog izvršitelja. On je priznao da je počinio prekršaj, platio je kaznu, ali tvrdi da nikad nije dobio pismeno rješenje. Ogorčen je i što na povraćaj novca treba da se čeka izvjesno vrijeme. Da postoji problem svjesni su i u Udruženju banaka Crne Gore, zbog čega su, kako su kazali CdM-u, aktuelizovali ovo pitanje sa nadležnim institucijama.

Podgoričanin je, kako je rekao CdM-u, oktobra prošle godine počinio prekršaj, zbog čega je morao da plati novčanu kaznu. Pogriješio, kaže, jeste i bio je spreman da plati svoju nesmotrenost.

“Vozio sam brže i kažnjen sam. Priznao sam prekršaj, potpisao nalog policajcu. Ali nikad nisam dobio poziv da učestvujem u postupku. Nikad napismeno nisam dobio to rješenje. Nemam razloga da ga ne platim. To je bila mizerna kazna”, kazao je on.

Nakon tri mjeseca računi u svim bankama u kojima ima otvoren račun su bili blokirani po nalogu podgoričkog Suda za prekršaje.

Prvo je 8. februara kaznu naplatila jedna banka, dan kasnije druga, a onda 12. februara treća. Sve te banke su naplatile i provizuju za realizaciju naloga, a onda druga banka nadoknadu za prinudnu realizaciju novčane kazne.

“Kakva je to žurba da odmah mora ići na javnog izvršitelja?! Nije mi ni pružena mogućnost da to platim. Računi koje imam u ostalim bankama su bili blokirani 13. februara što je onemogućilo raspolaganje novcem i uredno izvršavanje obaveza iako sam kaznu, preko prve banke, platio još 8. februara. Kako stvari trenutno stoje do sada mi je ista kazna naplaćena tri puta i tri nadoknade za izvršenje. U administraciji Suda mi je rečeno da podnesem molbu sa dokazima za povraćaj sredstava”, tvrdi on.

Nažalost, procedura povraćaja novca traje nekoliko mjeseci.

“Građani se maltretiraju. U redu je da država naplaćuje svoje prihode. Stvarno je bilo katastrofalno stanje, mnogo novca je propalo. Ali ako se odlučila za ovakva rješenja mora napraviti kvalitetnu aplikaciju, da odmah naplati svoje, ali da postoji sistem između države i banaka. Da kažu-u redu, naplatili smo, i odmah zaustavite proces”, ističe on.

Slično iskustvo imala je i Kotoranka Ljilja.

“Blokirani su mi računi jer osoba kojoj sam bila žirant nije izvršavala svoje obaveze, niti je imala namjeru. Banka nije preduzela prvu mjeru naplate potraživanja kroz imovinu nosioca kredita. Odmah je angažovan sudski izvršitelj. Uplatila sam 2.000 eura tuđeg duga, a računi su mi deblokirani tek nakon dva mjeseca”, kazala je ona.

Morala je, dodaje, u centralu banke da nosi potvrdu.

“Nakon četiri mjeseca računi su mi opet blokirani po nalogu suda, jer sudski izvršitelj nije obavijestio sud da je dugovanje izmireno. I ja opet ispočetka, potvrde o plaćenom dugu, put u Podgoricu. Neprofesionalnost, bahatost i proizvoljnost bez granica”, ljuta je ona.

Zbog toga što su građani taoci spore i neuređene administracije, a Podgoričanin s početka priče se obratio bankarskom ombudsmanu i Udruženju banaka sa inicijativom da razmotre aktuelnu praksu postupanja po nalozima za izvršenje – prinudnu naplatu novačnih kazni.

“Cijenim da klijent banke ne može biti odgovoran što nije uspostavljen odgovarajući sistem komunikacije i obavještavanja između banaka i što se provosudni sistem nije potrudio da kvalitetnije i efikasnije urednu materiju nesporne potrebe za naplatom i obavještavanja banaka o momentalnoj realizaciji istih”, kazao je on.

Misli da bi moglo biti korisno zbog korisnika usluga bankarskog sektora da Udruženje banaka Crne Gore razmotri ovu situaciju i inicira određene promjene u praksi banaka.

“Koja inače, srećom, nije ujednačena, a posebno da iniciraju izmjenu procedura prema pravosudnim organima, odnosno postupanje po njihovim nalozima”, navodi on.

Nije mu sporno da država osigura naplatu svojih potraživanja.

“Ali ne može to uraditi, zahvaljujući neobavještenim bankama, tri, pet ili sedam puta. Klijent banke se tako izlaže višemjesečnom maltretiranju, obavezi da mora posjetiti lično, fizički, svaku od banaka, od njih tražiti ovjereni prepis prenosa transakcije ili ovjereni izvod koji potvrđuje to plaćanje da bi zatražio povraćaj, ne može raspolagati svojim novcem iako je kaznu već uredno platio, danima ne može plaćati svoje račune”, kazao je on.

Nije greška do bankarskog sistema

Da postoji problem svjesni su i u Udruženju banaka Crne Gore. Kako je CdM-u kazao generlani sekretar Bratislav Pejaković, Udruženje banaka je aktuelizovalo ovo pitanje sa nadležnim institucijama i nadaju se da će ubrzo imati kvalitetnija rješenja kako se loša praksa ne bi ponavljala.

Bratislav Pejaković

“Treba uraditi prijedloge izmjena i dopuna Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, ali i tehnički rješiti centralizovano mjesto za blokadu računa kao što postoji kod pravnih lica”, kazao je Pejaković

Bankari su uslijed ove loše prakse pokrenuli pitanje zaštite privilegovanih sredstava izvršnih dužnika.

“Trebalo bi kod Izvršitelja, a ne kod banaka da se vodi računa koji računi i do kog iznosa mogu da se napadnu. Zakonom je propisano da izvršenje na zaradi vrši poslodavac. Očigledno je da nije greška do bankarskog sistema, ali to treba i pojasniti javnosti. Mi smo samo kanal realizacije, ali ne izvršni povjerioci, gdje imate naloge Uprave za inspekcijske poslove radi naplate prekršajnih kazni, poreske obaveze, komunalne obaveze i slično, što direktno ukazuje da banke nijesu inicijatori naplate, ali javnost ima percepciju negativnu, ali i pogrešnu”, jasan je on.

Podsjeća da je Centralna banka realizovala projekt kojim je omogućeno da sva pravna lica, preduzetnici i javni izvršitelji putem interneta mogu pristupiti podacima iz sistema prinudne naplate i Centralnog registra transakcionih računa.

“Preduslov je posjedovanje kvalifikovanih digitalnih sertifikata i registracije na portalu eCBCG, a na taj način pristup portalu se vrši uz nedvosmislenu autentifikaciju i identifikaciju korisnika. Na ovaj način Izvršitelj se može upoznati kod koje banke, koja vrsta računa se vodi po korisniku, izvršnom dužniku i ne bi smjeli napadati više računa u više banaka, ili čak i da nijesu prijavljeni preko digitalnog sertifikata, da po prijemu sredstava na njihovom prelaznom računu, izvršitelj bi morao da povuče nalog kod druge banke, što zahtjeva redovni uvid u prilivima i njihovim osnovama”, istakao je Pejaković.

Najvažnije je, naglašava, da je problematika prepoznata.

“U saradnji sa Komorom izvršitelja, Centralnom bankom, Ministarstvom pravde, Udruženje banaka i prateći odbori za platni promet, compliance i pravna pitanja, potrudićemo se da u mjeri mogućeg prevaziđemo identifikovani problemi i tumačenja pojedinih članova postojeće regulative u domenu prinudne naplate”, zaključio je Pejaković.

Slađana Đukanović

Send this to a friend