Ekonomija

Zemlje Zapadnog Balkana moraju ukinuti subvencije za ugalj

TE Pljevlja

Studija o državnoj pomoći, objavljena juče od strane Sektetarijata Energetske zajednice pokazuje da državne subvencije za industriju uglja na Zapadnom Balkanu daju uglju neopravdanu prednost u odnosu na druge izvore energije i spriječavaju tranziciju prema održivim i efikasnim energetskim sistema, kaže se u saopštenju EkoTima, te navodi da su zemlje Zapadnog Balkana u periodu od 2015-2017. godine direktno i indirektno subvencionisale sektor uglja (rudarenje, sagorijevanje uglja) sa čak 1,2 milijarde eura.

Crna Gora je u odnosu na ostale zemlje iz regiona izdvojila značajno manja sredstva za direktne subvencije – 2,88 miliona. Indirektne subvencije kroz neplaćanje naknada za emisiju CO2, iznos koji bi po trenutnim cijenama CO2 iznosile oko 25 miliona eura u 2017. godini, i tolerisanje “niskog prihoda” ( Vlade koji su vlasnici državnih firme ne očekuju prihod na nivou kakav bi bio u slučaju privatnih firmi pa firme imaju mogućnost poslovati neprofitabilno ili niskoprofitabilno i to im daje prednost na tržištu jer privatne firme ne mogu ovako poslovati ), EPCG u iznosu od 52 miliona eura predstavljaju indirektne subvencije.

Sve termoelektrane u EU plaćaju naknadu za svaku tonu emitovanog CO2, pa će i Termoelektrana Pljevlja morati plaćati iste, najkasnije pri pristupu Crne Gore Evropskoj uniji, a najvjerovatnije i prije podsjećaju u saopštenju i ističu da je u interesu Crne Gore da što prije postepeno uvede naknadu za emisije CO2, kako bi izbjegli “šok” onda kad pristupi Evropskoj uniji. Novac prikupljen od takve naknade može se koristiti za unapređenje energetske efikasnosti i obnovljive izvore energije, a i kao pomoć da se Pljevlja okrenu novim ekonomskim aktivnostima i granama privredne proizvodnje.

Rezultati studije pokazuju da pružanje subvencija za proizvodnju električne energije iz uglja u ugovornim stranama Energetske zajednice predstavlja ozbiljnu prepreku za uspostavljanje pravičnog, transparentnog i otvorenog tržišta električne energije, kako unutar pojedinačnih zemalja tako i na regionalnom nivou.

U saopštenju takođe podsjećaju da su tokom 2018. godine cijena CO2 značajno je porasla, a istovremeno je rasla i cijena struje u EU. Naknade za CO2 zemlje EU plaćale su fondovima koji ulažu u energetsku tranziciju. Cijene struje su rasle i na Zapadnom Balkanu, ali ovdje je to rezulturalo ekstra profitom za proizvođače uglja (koji ne plaćaju nakdnade za CO2), koji dalje planiraju investicije u ugalj koje su u EU nezamislive. Ovo je u suprotnosti sa logikom integrisanog unutrašnjeg tržišta koje je zapravo podijeljeno na dva pravna režima.

Iako u slučaju Crne Gore sredstva koja su usmjerena sektoru uglja kao državna pomoć nisu velika kada uzmemo u obzir iznose kojima je subvencionisan ugalj u zemljama iz regiona, Crna Gora mora ukinuti sve direktne subvencije za ovaj sektor. Ovo nije samo obaveze zbog Energetske Zajednice i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, nego je i prednost za javnost, a i za investitore koji bi imali pravedne uslove na tržištu, navodi se u saopštenju.

Send this to a friend