Kraljevsko pozorište Zetski dom u subota, 10. februara sa početkom u 20h gostuje u Podgorici u Crnogorskom narodnom pozorištu sa predstavom “Orkanski visovi”, koprodukcija Kraljevskog pozorišta Zetski dom i Barskog ljetopisa.
Prva dramatizacija klasika svjetske književnosti „Orkanskih visova“ na Balkanu u režiji Dore Ruždjak Podolski
Predstava „Orkanski visovi“ u režiji Dore Ruždjak Podolski, za koju je po motivima istoimenog romana Emili Bronte dramatizaciju napisala Stela Mišković.
Uloge u predstavi tumače: Miloš Pejović (Hitklif), Ana Vučković (Keti), Dejan Ivanić (Hindli), Katarina Krek (Neli), Emir Ćatović (Edgar), Jelena Simić (Izabela), Branka Stanić (Frensis), Simo Trebješanin (Ernšo) i Ognjen Raičević (Herton). Scenografiju za predstavu uradila je Jelena Tomašević, dok se kao kostimografkinja predstave potpisuje Lina Leković. Slobodanka Dabović komponovala je muziku, a dizajn svijetla uradio Elvis Butković.
Rediteljka Dora Ruždjak Podolski kazala je da ovaj roman, od koga je krenuo rad na predstavi, sasvim otvoreno govori o ljudskim manama, da ne skriva čovjeka i njegove svijetle i mračne strane.
„Bronte vrlo hrabro sprovodi tabu temu zlostavljanog djeteta, Hitklifa, koji dolazi u tuđu porodicu bez ikakvog pedigrea. Sa tom tematikom, usvajanjem djece, mi se i danas mučimo. Radeći na ovom komadu uvidjela sam da Bronte prvi put u istoriji književnosti govori o razvodu. Bronte je samim tim hroničar svega što se nama danas događa. Mi živimo slobodnije, ali istovremeno opterećenije“, kazala je Ruždjak Podolski.
Dramaturškinja Stela Mišković dugo je razmišljala o tome šta će biti idejna okosnica predstave, po je tako u toku procesa došla do teme izbora koje pravimo.
„Na svakom koraku života primorani smo da donosimo odluke i pravimo izbore. Mnoge pravimo nesvjesno, mehanički – da li prvo ući pod tuš ili oprati zube, da li doći do prodavnice ovim putem ili onim drugim, dok neke smatramo presudnim. Podilaženje strahovima, frustracijama i ambicijama dovodi do pogrešnih izbora koje ipak moramo prigrliti, da bi uopšte mogli opstati. U svakom slučaju, izbori koje pravimo određuju naše živote. Što se dešava ako ne možemo da se pomirimo sa njima? Ova dramatizacija progovara upravo o izborima koje pravimo, načinu na koji se nosimo sa njima, načinu na koji prihvatamo tuđe izbore, dosljednosti koju imamo u odnosu na ono što smo izabrali i zašto pravimo izbore sa kojima nismo spremni da živimo“, kazala je Mišković.
