U Kraljevskom pozorištu Zetski dom u petak, subotu i nedjelju, 7, 8, i 9. decembara sa početkom u 20h biće izvedena predstava “Pobuna mornara”.
Ideja i koncept ART Geto: Lidija Dedović
Predstava „Pobuna mornara“ nastaje kao prvi proizvod interregionalnog projekta ADNICH, koji pripada pretpristupnim IPA programima. Cilj je stvaranje mreže na južnom Jadranu između Italije, Albanije i Crne Gore, koja će se baviti promocijom nematerijalnih kulturnih dobara kroz umjetnost i pozorište. Projekat u fokusu ima zaštitu različitosti u ekspresijama naroda, identita i tradicije, a u cilju stvaranja inovativnog preko-graničnog proizvoda.
Reditelj Diego de Brea potpisuje takođe adaptaciju, vizuelni identitet predstave i izbor muzike.
Glumci: Srđan Grahovac, Atanas Atanasovski, Omar Bajramspahić, Mak Čengić, Valentin Kostadinovski, Peđa Marjanović, Romano Nikolić, Marko Todorović
sopran iz Albanije – Gjylie Pelingu
Samostalni producent i filmski reditelj: Chris Lloyd
Nezavisni filmski i TV reditelj i snimatelj: Francesco Di Mauro
Fotografija: Diego De Brea i Chris Lloyd
Prva izvođenja bila su u avgustu kod školskog broda Jadran u Tivtu.
“Predstava „Pobuna mornara“ inspirisana je tekstovima „Kotorski mornari” Fridriha Vulfa i “Četvrti ugao” Radoslava Rotkovića. Na ovaj način, Kraljevsko pozorište kao lider evropskog projekta Adnik, Interreg IPA, u saradnji sa partnerima iz Italije i Albanije, daje zamajac za nove tendencije u kulturi, iznalazeći tako nove načine očuvanja nematerijalne kulturne baštine, čuvajući od zaborava bitne istorijske događaje. Takva je priča o mornarima čija se stogodišnjica obilježava upravo ove godine. Bili su mladići koji su se na surovoj zimi pobunili za mir, ravnopravnost i protiv gladi. Samo tri dana trajala je njihova pobuna, ali zapamćena je kao simbol otpora malog protiv velikoga, slabog protiv jačega. Predstava ipak ne aludira samo na prošlost. Politika je ta koja tjera ljude do krajnjih granica i u tom smislu je ovaj tekst veoma aktuelan, objašnjava reditelj De Brea.
“Često se revolucija tumači kao junačko djelo, a u stvari to je situacija na elementarnom rubu, zatvorena, bez izlaza i mogućnosti da je čovjek izdrži. Jer čovjek koji se buni nije revolucionar, već je na ivici. I onda puca. Kao balon. Politički, ekonomski, multinacionalni sistemi današnjice proizvode ugodna stanja kako bi stvorili kontrolisane revolucije, podobne za modeliranje i zaustavljanje. Današnja civilizacija čini sve da ljude učini pasivnim i uvijek pronađe ventile da ih zadrži u udobnosti, kako ne bi reagovali. A u stvari baš ta reakcija, ta eksplozija, taj kolaps u čovjeku, taj salto -motale, ta graničnost je možda ono što je najzanimljivije… tu više nema skrivanja, već se otvaraju oni najistinitiji dijelovi u čovjeku kada je osjetljiv i kad pati. U tom tenutku on skida masku i pokazuje se kao čovjek“, kazao je režiser Diego De Brea.
Po riječima De Bree, u ovom procesu esencijalni su bili zadaci, krajnje intenzivna upotreba tijela kao oruđa, fizis kroz koji se dolazilo do suštine. Kako je objasnio, glumci: Srđan Grahovac, Romano Nikolić, Atanas Atanasovski, Konstantin Tino Kostadinovski, Omar Bajramspahić, Peđa Marjanović, Mak Čengić i Marko Todorović, imali su pred sobom zadatak da uđu u stanja koja ne poznaju: predsmtni strah, žeđ, glad, u situaciju bezizlaznosti, stanje zatvorenosti u kavezu.
“Reditelj nas vodi ka nečem istinitom, nečem što su prava čovjekova osjećanja, glad, žeđ i muka, potreba za familijom. Uz Diega mogli bi doći do pravih osjećanja tih ljudi koji su to doživjeli. Tu ne ide za heroje, tu ne ide za neke velike hrabre ljude.Tu ide za iscrpljene ljude, za nešto što je dovedeno do dna i iz tog dna se više nema kud. Ili u smrt, ili u pobunu, revoluciju. To Diego pokušava da nam dovede pred oči, te slike“, kazao je crnogorski glumac Srđan Grahovac.
“Reditelj svoju ogromnu energiju prenosi na rad, a to me potiče da idem još dublje u proces, još razigranije. Diego ovdje radi nešto što publika neće očekivati, osim istorijom ova predstava bavi se sadašnjim vremenom. Nedugo nakon svega što se događalo na našim prostorima, sklopiti ovakav sjajan ansambl mladih i talentovanih ljudi, koji imaju različita mišljenja , ali se podržavaju istovremeno, mislim da je to jedno bogatstvo koje se ne smije pustiti olako, treba nastaviti“, kazao je hrvatski glumac Romano Nikolić.
“Vrijeme koje provodimo tu, a provodimo ga mnogo, radimo pošteno. Fizički je naporno, kroz taj fizis dolazimo do neke govorne radnje koja je tačnija. Drugačije je mnogo, na taj način rada nisam navikao, izazovno je. I mornari su bili različitih nacionalnosti, kao i mi glumci. Od prvog dana smo prijatelji, plačemo, pjevamo, sve radimo zajedno“, izjavio je crnogorski glumac Omar Bajramspahić.
“Jako su teški zadaci. Oni su se borili za nešto više, bolje sjutra. To nama danas nedostaje, iako bi imali protiv čega da se bunimo. Koncept Art Geto je jedinstvena, sjajna ideja, privilegija i čast“, kazao je glumac Marko Todorović iz Crne Gore.
“Rad sa Diegom je intenzivan i prije svega zahtjevan, značajan za mene kao mladog glumca. On želi da mi kroz sebe progovorimo. Danas je termin „Pobuna“ zaboravljen. Na tome se sitematski radi, da do pobune nikada ne dođe. Oni su se tada borili za mir. To je nama danas potpuno neshvatljivo. Upravo na ovaj način stvara se neki novi kulturni identitet ovih prostora, drago mi je da sam dio svega toga“, kazao je glumac Pađa Marjanović iz Srbije.
“Diego gura glumca u situaciju u kojoj se do tada nije nalazio, vjerujem da tako izvlači iz nas ono što nismo imali priliku da ponudimo. Idemo tako u pravcu koji je novi za nas, težak, uznemirujući, izazovan.Mislim da kada se ta pobuna dešavala, da ljudi nisu bili svjesni koliko je značajna. Kao i kada u životu završiš neku etapu, vidiš šta je ona u stvari. Tako i ova pobuna, sto godina kasnije, mi je postavljamo na scenu, ostavila je neizbrisiv trag“, rekao je bosanskohercegovački glumac Mak Čengić.
“Traži puno emocija, truda, moramo ući u ovaj proces otvorenog srca i duše. Najveća vrijednost projekta Art Geto je ta što upoznajemo nove prijatelje, ljude sa kojima dijelimo iste vrijednosti. Dolazimo sa raznih strana bivše Jugoslavije. Činjenica da funkcionišemo zajedno, a nismo iz iste države je vrijednost koju pozdravljam“, kazao je makedonski glumac Atanas Atanasovski.
“Ovo je drugačiji pristup. Ali kada se prepustiš, shvatiš da taj način nosi rezultat. Podrazumijeva davanje sebe, on je za 360 stepeni različit od metoda drugih reditelja sa kojima sam radio. Nekome se sviđa, nekome manje, ali tako je to- ili prihvatiš ili ne. Pa, iako ne prihvatiš, opet nije pogrešno. Opet nosi rezultat. To je genijalni Diegov pristup“, kazao je makedonski glumac Valentin Tino Kostadinovski.
