Hronika

Beganović: Delegiranje predmeta ne ugrožava pravo na pravično suđenje

Foto: Bijelo Polje Portal/Facebook

Predsjednik Suda za prekršaje Bijelo Polje Alija Beganović reagovao je na današnje saopštenje koordinatora programa ljudskih prava i pravde u Građanskoj alijansi Zorana Vujičića, negirajući da delegiranje predmeta može ugroziti pravo na pravično suđenje. Beganović je istakao da se delegiranjem nijesu apsolutno uvećavali nikakvi sudski troškovi, te da to nije uticalo na broj završenih predmeta, niti je stvorilo bilo kakve probleme u praksi.

<<<Građanska alijansa: Bjelopoljski Sud za prekršaje može ugroziti pravo na pravično suđenje delegiranjem predmeta<<<

Reagovanje Beganovića prenosimo u cjelosti.

Ne radi se ni o kakvom nezakonitom postupanju niti delegiranju predmeta, već se radi o raspodjeli predmeta svim sudijama ovoga suda jer sva odjeljenja suda su sastavni dio Suda za prekršaje u Bijelom Polju, a svi sudije ovog suda bez obzira u kom odjeljenju su godišnjim rasporedom poslova raspoređeni na rad su izabrani za sudije Suda za prekršaje u Bijelom Polju.

Član 9 Zakona o sudovima propisuje samo sjedište suda i odjeljenja koja pokrivaju određenu teritoriju. Međutim, prekršajni postupci se ne vode kao nekada po mjestu prebivališta okrivljenog već po mjestu počinjenog prekršaja kao što je i kod krivičnih djela, tako da u konkretnoj situaciji dvije trećine stranaka u tim postupcima nije oštećeno već nasuprot bilo je u povoljnijoj situaciji, a ovo iz razloga jer ukoliko je predmet iz Berana delegiran Bijelom Polju, Mojkovcu ili predmet iz Bijelog Polja Žabljaku, a radi se o stranci iz tog grada ili grada koji je bliži tom odjeljenju znači da je stranka bila u potpuno povoljnijem položaju delegiranjem tog predmeta.

Konkretno, povoljnije je doći nekome iz Podgorice do Mojkovca nego do Berana i Plava ili nekome iz Nikšića do Žabljaka, nego do Berana i Plava ili Bijelog Polja.

Uostalom, delegiranjem predmeta nijesu se apsolutno uvećavali nikakvi sudski troškovi koji su jasno definisani odlukom o visini sudskih troškova, tako da što se tiče sudskih troškova isti bi bili u bilo kom odjeljenju da je vođen postupak.

I sada kada bilo ko od okrivljenih počinio prekršaj na teritoriji opština Podgorica, Herceg Novi, Budva, Ulcinj i dr, postupak se vodi u tom gradu, a ne ako mu je prebivalište u Rožajama, Žabaljaku ili Bijelom Polju tamo gdje je njegovo prebivalište.

Želim istaći da ovakva raspodjela predmeta nije aposlutno uticala na broj završenih predmeta, niti je stvorila bilo kakve probleme u praksi naprotiv u puno većem obimu su se završavali predmeti koji su raspoređeni odjeljenjima, a što dokazuje i broj primljenih i završenih predmeta.

U Sudovima za prekršaje postoji institut dostavljanja pisane odbrane, a imajući u vidu da je 90 odsto predmeta iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, većina okrivljenih je svoju odbranu dostavljalo pisanim putem, putem faxa, maila ili poštom.

Naravno, da ovaj sud nema ništa protiv povećanja broja sudija, međutim imajući u vidu orjentaciona mjerila i broj predmeta koji na godišnjem nivou primi ovaj sud ne dozvoljavaju to naprotiv da ne postoji toliki broj odjeljenja i da se ne mora postupati u hitnim predmetima u svakom odjeljenju i ovaj broj sudija ovog suda bi bio smanjen.

Potreba za delegiranjem predmeta se javila kada je 2018. godine ovaj sud ostao sa upražnjena dva sudijska mjesta i to odlaskom jednog sudije u penziju, a tragičnom smrću drugog. U tom trenutku odjeljenje suda u Plavu je ostalo bez sudije i predmeti iz tog odjeljenja su se morali delegirati drugim sudijama radi postupanja po istima, a kako je odjeljenje suda u Beranama ostalo samo sa jednim sudijom taj sudija nije mogao sam raditi sve predmete primljene u odjeljenje Berane i delegirane iz odjeljenja Plav.

Na moje traženje, kao predsjednika suda, da Vrhovni sud kao sud najviše istance u zemlji izađe u susret takoj situaciji, ovaj sud je dobio preporuku Vrhovnog suda da se predmeti delegiraju iz odjeljenja u odjeljenje po najbližem odjeljenju iz kog se predmet delegira. Naravno, tim dopisom Vrhovni sud je ukazao da imajući u vidu da se radi o istom sudu, a ne sudu druge mjesne i stvarne nadležnosti da to radi predsjednik suda jer je delegiranje iz jednog u drugi sud i ranije puno puta vršio Vrhovni sud.

Dakle, nije prvi put da se vrši delegiranje predmeta i to je u ovom slučaju u okviru jednog suda, a ranije se vršilo delegiranje predmeta iz Osnovnog suda Bijelo Polje u Osnovni sud Pljevlja, iz Višeg suda Podgorica u Viši sud Bijelo Polje, iz Osnovnog suda Podgorica Osnovnom sudu Cetinje, iz Osnovnog suda Kotor Osnovnom sudu Cetinje i dr., a sve kako bi se što prije zakazala sudjenja u predmetima.

Dva upražnjena sudijska mjesta u ovom sudu od oktobra 2018. godine tek su popunjena u maju 2020. godine i da nije bilo delegiranja predmeta koji su završeni na zakonit način većina tih predmeta bi zastarala posebno u odjeljenju u Plavu gdje uopšte nije bilo sudije imajući u vidu kratak rok zastare u Sudovima za prekršaje u prvostepenom postupku od dvije godine osim u par izuzetaka gdje traje nešto duže.

I popunom ova dva sudijska mjesta, jedan izabrani sudija i dan danas nije počeo sa radom, tako da je još nepopunjeno mjesto sudije u odjeljenju u Plavu, a u međuvremenu je iz odjeljenja suda u Beranama taj sudija koji je tada ostao sam sada pošao u starosnu penziju, tako da je tamo opet samo jedan sudija. Za par mjeseci će i sudija u odjeljenju u Žabljaku steći uslove za starosnu penziju pa će i to odjeljenje ostati bez sudije.

U takvoj situaciji je apsolutno nužno delegirati predmete kako bi se postupalo po istima i kako bi se isti završavali jer kao što se navodi i u samom saopštenju Gradjanske alijanse čl.34 Zakonika o krivičnom postupku kaže da se može odrediti drugi nadležni sud ako za to postoje drugi važni razlozi, a ne postoji važnijij razlog od činjenice da svaki sud ne dozvoli da mu nastupi zastara vođenja postupka u bilo kom predmetu osim ako to nije opravdano uz naravno preduzimanje svih procesnih radnji da do toga ne dodje.

Ovakvo delegiranje se vršilo i u Sudu za prekršaje Budva u određenom periodu.

Dakle, organizacija Sudova za prekršaje koja je uređena Zakonom o sudovima iz 2015. godine i kojim zakonom su do tada Područni organi za prekršaje prestali da postoje, a formirana tri prvostepena Suda za prekršaje sa odjeljenjima je takva da iziskuje nužnost u određenim postupanjima, a sve kako bi predmeti zaprimljeni u sud bili riješeni na adekvatan način.

Poseban jedini problem u državi ima Sud za prekršaje u Bijelom Polju gdje je u svakom odjeljenju osim u sjedištu suda i odjeljenju Berane, a trenutno i tamo raspoređen samo po jedan sudija jer je ovo sud sa najvišim brojem odjeljenja u državi i pokriva skoro dvije trećine teritorije države.

I niko ne postavlja pitanje kada za vrijeme godišnjih odmora ili eventualno spriječenosti određenog sudije u određenom odjeljenju da postupa iz zdravstvenih ili bilo kojih drugih razloga, sudija iz drugog odjeljenja ide da postupa u hitnim postupcima prelazeći po 80 i 100 km samo da bi saslušao stranku, posebno u zimskim uslovima na području na kome ovaj sud funkcioniše i imajući u vidu konfiguraciju terena što znači da ako sudija iz Bijelog Polja mora da zamijeni kolegu u Pljevljima, u Plavu, u Rožajama, putuje po 80 km po takvim uslovima da bi odradio postupak hitne prirode, a ovo posebno u zadnjoj godini dana u uslovima pandemije Covid 19 kada je većina radnika i sudija bilo pozitivno na isti u tim uslovima je trebalo organizovati rad i normalno funkcionisanje u svakom odjeljenju, a napomene radi u odjeljenjima postoji samo jedan sudija, jedan upisničar, jedan zapisničar i nema ko da ih zamijeni pa je sve funkcionisalo bez ijednog propusta.

Slažemo se da ukoliko to orjentaciona mjerila dozvole i naravno Sudski savjet i ostale nadležne institucije ovaj sud neće imati ništa za sporno i da se duplira broj sudija i broj sudija i namještenika u svakom odjeljenju ali to u ovim uslovima jednostavno nije moguće.

Samo za vrijeme godišnjih odmora kada svakom zaposlenom se mora obezbijediti korišćenje istog, a imajući u vidu starosnu strukturu i sudija i službenika ovog suda i dužinu godišnjeg odmora treba organizovati rad za vrijeme od dva, tri pa i četiri mjeseca da svako odjeljenje u svakom trenutku funkcioniše na način što mora imati dežurnog sudiju, dežurnog upisničara i dežurnog zapisničara što nikad nije dovedeno u pitanje od osnivanja naravno zahvaljujući i Upravi policije CG koja nam je u tom pravcu bezrezervno pružala podršku kada je to uvijek trebalo.

Dakle, u konkretnom slučaju ne radi se ni o kakvom maltretiranju stranaka u postupku, ni o kakvoj zloupotrebi prava, niti ovo delegiranje može ugroziti pravo na pravično suđenje ni u kom slučaju jer se delegiranja vrše na teritoriji čitave države i iz mnogo udaljenijih sudova odnosno gradova iz jednog u drugi već o organizovanju na zakonom zasnovan način uz konsultaciju sa najvišom sudskom istancom u državi i na njihovo odobrenje posla u okviru nadležnosti samog suda i raspodjeli poslova unutar jednog suda, a ne prenošenje bilo kakve nadležnosti sa jednog na drugi sud jer i u ovom slučaju i službenici ovoga suda i sudije putuju iz jednog u drugo odjeljenje, rasporedjeni ili trajno ili privremeno ili po potrebi radi zamjene opravdano odsutnog drugog sudije ili službenika ili za vrijeme korišćenja godišnjih odmora.

Samim delegiranjem recimo predmeta iz Bijelog Polja u Mojlkovac, ili iz Berana u Bijelo Polje, ili iz Pljevalja na Žabljak, ni u kom slučaju ne znači ugrožavanje prava na pravično suđenje već potrebu u ovom trenutku za takvom organizacijom rada što ne znači da tako mora biti uvijek i kako sam i gore naveo i da će se u narednom periodu posebno obratiti pažnja da se delegiranju predmeti u grad koji je upravo strankama bliži čime im ni sa čim nije ugroženo pravo na pravično suđenje već naprotiv i da je u više od pola slučajeva povoljnost za stranku upravo veća delegiranjem zbog prebivališta stranke i mjesta gdje je sudjenje, a sve u okviru jednog suda.

Send this to a friend