Blage kazne vode do čestih napada na službena lica

Zbog napada na službena lica u posljednje dvije godine u podgoričkom Osnovnom sudu procesuirana su 42 slučaja, od kojih je 29 okončano osuđujućom presudom. Na meti napadača našli su se najčešće policajci, a potom i predstavnici zakonodavne, izvršne i sudske vlasti.

Tužioci Željko Tomković i Saša Čađenović, kao i sutkinja kotorskog suda za prekršaje Jelena Stanišić samo su neki od predstavnika državnih organa koji su se u posljednje vrijeme našli na meti napadača dok su bili na dužnosti. Komentarišući učestale napade na predstavnike državnih organa, advokat Slobodan Smolović je kazao da se taj problem može riješiti jedino oštrijom kaznenom politikom crnogorskih sudova.

Zakonske norme u Crnoj Gori kojima se sankcioniše napad na službena lica slične su sa zakonodavstvima u regionu i svijetu, a prema njegovom mišljenju, kazne koje izriču crnogorski sudovi u takvim slučajevima nijesu adekvatne težini djela, ni posljedicama, ni značaju kojim se štiti od takvog krivičnog djela.

“Zbog ekspanzije djela sa elementima nasilništva i težih krivičnih djela moraće da se mijenja kaznena politika sudova i da se izriču oštrije kazne za djela protiv državnih organa u koja se ubrajaju napadi na službena lica. Naš zakon je propisao kazne za čitavu grupu takvih krivičnih djela, ali smatram da te kazne mogu biti i oštrije. Osnovni problem je u blagoj kaznenoj politici sudova jer se izriču sankcije bliže zakonskom minimumu nego zakonskom maksimumu”, kazao je Smolović.

Pojašnjava da crnogorsko zakonodavstvo propisuje određene kazne za ova krivična djela i one se kreću od tri mjeseca do tri godine zatvora. U slučaju da su meta napada tužilac ili sudija, može se izreći i kazna zatvora do pet godina.

Advokat naglašava da napad ne podrazumijeva samo fizički atak, već i prijetnju da će se službeno lice spriječiti u obavljanju službene radnje. Ekstremni oblik napada predstavlja ubistvo. Hvatanje za ruku ili guranje službenog lica takođe se kvalifikuje kao napad.

“Guranje ili ovlaš hvatanje ruke službenog lica laička javnost tretira kao bezazlene, ali kad sud cijeni sve konkretne okolnosti to često dovodi do zaključka i da je ta vrsta napada dovela do sprečavanja službenog lica u obavljanju dužnosti”, pojasnio je Smolović, zaključujući da, osim sudija i tužilaca, pažnju treba obratiti i na zaštitu advokata, koji su takođe dio pravosuđa i bez kojih ono ne bi moglo da funkcioniše.