Crna Gora napredovala u primjeni standarda u istragama za djela mučenja

Crna Gora je napredovala u primjeni standarda djelotvornosti istraga za djela mučenja, ali je potrebno poboljšati kvalitet obrazloženja sudskih odluka, iskorijeniti loše postupanje policijskih službenika, te smanjiti zlostavljanje, poručeno je na konferenciji “Standardi djelotvornosti istraga za djela mučenja u Crnoj Gori” koju su organizovali Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori i Programska kancelarija Savjeta Evrope u Podgorici.

Predsjednik Ustavnog suda Crne Gore, Dragoljub Drašković kazao je da je Ustavni sud svojim odlukama napravio značajan iskorak u primjeni standarda djelotovornosti istraga.

“Nesumnjivo smo prihvatili i proklamovali vrijednosti i načela na kojima se zasniva savremeni evropski poredak u kome su pravo na život, zabrana mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja među najvažnijim pravima demokratskih društava”, rekao je Drašković.

On je podsjetio da je Ustavni sud  u svojoj novijoj praksi u tri predmeta povodom događaja od 24. oktobra 2015. godine u Podgorici, utvrdio povredu prava na dostojanstvo i nepovredivost ličnosti.

“Ustavni sud je ukazao da se djelotvorna istraga mora sprovesti na način da dovede do utvrđivanja činjenica konkretnog slučaja, kao i da se odgovorni, ukoliko se dokaže da su navodi o zlostavljanju istiniti, identifikuju i kazne”, rekao je Drašković.

Tužilac u Vrhovnom državnom tužilaštvu i predsjednik Udruženja tužilaca Crne Gore, Veselin Vučković rekao je da posebno ohrabruje činjenica što država Crna Gora nema sistemskih problema sa poštovanjem najvećih standarda Konvencije i što pojedini nemili, ali često i predimenzionirani slučajevi, dobijaju svoje pravne epiloge pred najrelevantnijim pravnim tijelima.

“Državno tužilaštvo Crne Gore stoji na čvrstom opredjeljenju da djelotvorno vođenje istrage, naročito u odnosu na djela mučenja nema alternativu, te da istraga mora biti temeljna i nezavisna, ali i dostupna porodicama žrtava krivičnog djela. Takođe, želim da apostrofiram i još jedan važan segment istrage, a to je postojanje javnog nadzora nad, tokom i rezultatima istrage”, rekao je Vučković.

Šef Sektora za saradnju u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori, Herman Spitz poručio je da je kvalitet pravosudnih odluka u Crnoj Gori poboljšan povećanjem pozivanja na sudsku praksu Evropskog suda za ljudska prava, što je posebno vidljivo u odlukama Ustavnog suda i viših sudova.

“Međutim, još uvijek su potrebna poboljšanja u pogledu primjene standarda Evropskog suda za ljudska prava u svakodnevnoj praksi, kao i poboljšanje kvaliteta obrazloženja odluka. Neefikasne istrage, kao i neuspjeh u pravovremenom osiguranju pravde, sabotiraju efikasan i nezavisan sistem sudskih organa, i ugrožavaju živote ljudi”, smatra Spitz, koji vjeruje da će se, kroz zajedničke programe Evropske unije i Savjeta Evrope, u budućnosti vidjeti još bolji rezultati u ovoj oblasti.

Šefica Programske kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici, Angela Longo je saglasna da se nakon tri godine projekta može zaključiti da je dosta urađeno na polju primjene standarda djelotovornosti istraga, ali da je ostalo još posla u ovoj oblasti.

“Savjet Evrope je tokom projekta pružio svu svoju ekspertizu državnim organima u pravosuđu i policiji, ali i pravnicima, studentima, aktivistima nevladinih organizacija“, kazala je Longo. Ona je najavila da će uskoro početi novi projekat, u čijem fokusu će biti članovi 3, 5 i 6 Evropske konvencije o ljudskim pravima.

Projekat, koji je trajao tri godine, finansirala je Evropska unija, a kroz projektne aktivnosti ojačani su kapaciteti sudija, tužilaca i advokata u cilju bolje primjene standarda ljudskih prava u njihovom svakodnevnom radu.

O Izvještaju Evropskog komiteta za prevenciju torture i ponižavajućeg tretmana i kažnjavanja (CPT)

Komitet Savjeta Evrope za sprječavanje mučenja i nečovječnih ili ponižavajućih kazni u novom izvještaju, koji je prezentovan početkom godine, prepoznao je značajan napredak Crne Gore u toj oblasti.

U Izvještaju se navodi i da je, uprkos određenom poboljšanju u postupanju prema osobama koje je policija zadržala, zlostavljanje i dalje široko rasprostranjeno.

Komitet je, između ostalog, ukazao da su potrebna dalja usklađena i koordinirana djelovanja, kako bi se riješilo stalno ponavljajuće pitanje lošeg postupanja policijskih službenika.