Djelo za koje je najlakše optužiti, a najteže dokazati

Za 11 mjeseci prošle godine u Crnoj Gori je zabilježeno osam prijavljenih slučajeva silovanja. Prosječna kazna za ovo krivično djelo u Crnoj Gori iznosi od dvije do deset godina, dok je maksimalna po prvi put izrečena prije nekoliko mjeseci majci i njenom nevjenčanom suprugu zbog podvođenja i silovanja dvanaestogodišnjakinje.

D. K. osuđen je prvostepenom presudom na 17 godina zatvora zbog podvođenja i silovanja dvanaestogodišnje pastorke dok je njegova nevjenčana supruga i majka djevojčice R. M. zbog podvođenja i pomaganja silovanja osuđena na 15 godina zatvora.

Bivši dugogodišnji sudija za istragu i v.d. predsjednika Višeg suda u Bijelom Polju a sada advokat Milorad J. Smolović kazao je za Pobjedu, da se silovanje može definisati kao zločin za koji je najlakše optužiti, najteže dokazati, od koga se teško odbraniti, a takođe je i zločin koji je najteže presuditi.

On ističe da su najteže posljedice silovanja one koje trpe žrtve, odnosno njihove psihičke traume.

Smolović kaže da je u svom dugogodišnjem iskustvu imao slučajeva da žrtva odustane od krivičnog gonjenja, a nerijetka pojava je, da se sklopi brak sa počiniocem i time, praktično porekne izvršenje djela.

“Sa pravom se može reći da se problemu seksualnog nasilja pristupalo sa devizom “to je nešto što se događa drugima”, iako je on možda najkompleksniji problem društvene zajednice koji je prepušten jedino zakonu koji u ime psihičkog i fizičkog integriteta žene-žrtve, izriče sankciju”, smatra Smolović.

On naglašava da je silovanje sramno djelo, upereno protiv dostojanstva ličnosti i morala i da se “pogubno odražava na sredinu”.

“Silovanje sa razlogom možemo kvalifikovati kao socijalno-seksualnu devijaciju i pravno posmatrano predstavlja kriminalni akt. Osnovni normativ za kvalifikovanje seksualne radnje, usiljavanje, jeste volja, pa pošto se žrtva savladava represivno, umjesto volje nastupa prinuda”, napominje Smolović.

On navodi, da postoje nezvanični podaci da žrtve više puta ne prijavljuju silovanje zbog moralnih pobuda.

“Ima slučajeva da se ovo djelo dogodi uz iskazanu zloupotrebu povjerenja. Pošto je u pitanju poštovanje najosnovnijih pravila etike i morala na rješavanje ovog pro blema, potrebno je apriori, učešće psihologa, pedagoga, psihijatra i to počev od osnovno školskog uzrasta u smislu organizovanja predavanja, savjetovanja na “ovu temu” u cilju spoznaje ovog problema. Nažalost, mi smo siromašno društvo i nemamo mogućnosti da se pojedincima sklonim devijantskom ponašanju bave timovi stručnjaka”, zaključuje Smolović.

U proteklih nekoliko godina na području koje pokriva Viši sud u Bijelom Polju zabilježeno je više slučajeva krivičnih djela silovanja i pokušaja silovanja. Što se tiče starosne dobi, obuhvaćene su sve populacije a nerijetko su žrtve maloljetnice, dok su počinioci punoljetna lica, čak i starci.

Nedavno je na ponovnom suđenju, S. A. (37) iz Petnjice izrečena osuda od pola godine zatvora zbog silovanja. Na prethodnom suđenju, S.A. je zbog nedostatka dokaza oslobođen od optužbe ali je Apelacioni sud ukinuo presudu i predmet vratio na ponovno odlučivanje.

On se teretio da je 7. jula prošle godine, u jednom mjestu u blizini Berana, a nakon što su se zajedno dovezli do te lokacije, upotrebom sile i prijetnje, bivšu djevojku P. H. (46) primorao na seksualni odnos.

Kako se navodi, P. H. je policiji prijavila da se vidjela sa osumnjičenim u Beranama, te da je on nakon toga odvezao do Lima, ne dozvoljavajući da izadje iz auta.

Ispričala je da ju je udario u glavu, a potom primorao na seksualni odnos.

Okrivljeni je kategorički negirao navode optužbe tvrdeći da mu je cio slučaj, napakovala bivša djevojka sa kojom je bio u vezi pet godina.

Bilo je i niz bizarnih optužujućih krivičnih djela silovanja, kao što je slučaj, kada je otac navodno silovao svoju malojetnu kćerku.

Međutim slučaj, koji je inicirala maloljetnica, okončan je oslobađajućom, pravosnažnom presudom.

Prije četiri godine vodio se postupak protiv punoljetne osobe iz jednog bjelopoljskog sela jer je prinudio na obljubu maloljetnicu iz susjednog sela. Okrivljeni je djevojčicu, koja je tada pohađala osnovnu školu, na putu do kuće uveo u svoje auto i zatim je prinudio na polni odnos.

Djevojčica je nemio slučaj ispričala porodici, a oni obavijestili policiju. U svojoj odbrani okrivljeni je negirao da je počinio krivično djelo.

Slučaj koji je prije šest godina potresao bjelopoljsku čaršiju je silovanje dvanaestogodišnjakinje koja je silovatelja upoznala preko Fejsbuka. Javnost je prije nekoliko godina uzburkao i sudski prosec protiv oca iz jednog mojkovačkog sela koji je optužen da je silovao dvije kćerke. Činjenica je da nijedan slučaj silovanja ne može javnost ostaviti ravnodušnim.

Za tri godine potvrđene tri presude za silovanje

Iz Apelacionog suda Pobjedi je saopšteno da je ta sudska instanca u posljednje tri godine potvrdila tri presude za krivično djelo silovanje i dvije za pokušaj silovanja. Izrečene su kazne od tri do devet godina zatvora.

U 2016. godini potvrđena je presuda E. P. kojeg je Viši sud u Podgorici osudio na sedam godina zatvora. Iste godine potvrđena je presuda B. A. osuđenog takođe na sedam godina, navode iz Apelacionog suda. Godinu kasnije, kako se dodaje, potvrđena je presuda D. S. od šest mjeseci zatvora za pokušaj silovanja. Zbog krivičnog djela silovanje u sticaju sa krivičnim djelom protivpravno lišenje slobode potvrđena je presuda Višeg suda kojom je Z. D. osuđen na tri godine i sedam mjeseci. Prema podacima Apelacionog suda, M. Đ. je zbog krivičnog djela silovanje u pokušaju u vezi sa krivičnim djelom razbojništvo osuđen na jedinstvenu kaznu od devet godina i šest mjeseci.