I muškarci žrtve: Za 15 dana osam slučajeva porodičnog nasilja

Posljednjih nekoliko mjeseci život u cijelom svijetu je usporen, skoro obustavljen, na ulicama svih svjetskih metropola nema gužvi, aerodromi su prazni, avioni prizemljeni, nema sportskih niti muzičkih dešavanja, nema punih terasa lokala, nema zabave… Čak su se i poslovi donijeli kući, sve se završava preko online platformi, djeca uče preko TV kanala, svjetski lideri se sastaju preko različitih aplikacija. Jedino neumorno rade medicinski radnici, policija, vatrogasci, prodavci prehrambene robe i naravno novinari. Sve je stalo zbog virusa korone, sve je utihnulo, sve osim nasilja!

Kako su milioni ljudi u svojim domovima u izolaciji za vrijeme pandemije korona virusa, broj slučajeva nasilja u porodici ubrzano raste u cijelom svijetu. U Srbiji se krajem marta desilo i prvo ubistvo u porodici tokom vanrednog stanja, kada je žena Nišu stradala od ruke supruga, a njeno tijelo je pronađeno u podrumu porodične kuće.

U Crnoj Gori je od početka godine do kraja marta registrovano 49 krivičnih djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, saopšteno je Dnevnim novinama iz Uprave policije.

Od početka sprovođenja mjera, koje traju od 16. marta, do kraja marta, prema policijskim evidencijama, izvršeno je osam krivičnih djela nasilje u porodici i to četiri krivična djela na teritoriji nadležnosti Centra bezbjednosti Podgorica, a po jedno u gradovima koji su u nadležnosti centara bezbjednosti Berane, Budva, Pljevlja i Odjeljenju bezbjednosti Cetinje.

I MUŠKARCI ŽRTVE NASILJA

Prema policijskim evidencijama, nisu samo žene žrtve nasilja, jer među prijavama ima i muškaraca koji su se žalili da su žrtve nasilja u porodici.

“Od 1. januara do kraja marta 50 osoba su bile žrtve izvršenja krivičnih djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici od kojih je 14 muškog pola, a 36 ženskog”, naveli su iz policije.

Kada je riječ o krivičnim djelima koja su izvršena u periodu od 16. do 31. marta u odnosu na srodstvo između žrtava i izvršilaca, u Centru bezbjednosti Podgorica evidentirane su dvije punoljetne ženske osobe koje su žrtve nasilja od strane oca, jedna osoba ženskog pola koja je žrtva nasilja u porodici, a izvršiocu je po srodstvu pastorka, te i jedno lice muškog pola koje je žrtva porodičnog nasilja izvršenog od strane sina.

“U Centru bezbjednosti Berane evidentirano je jedno lice muškog pola koje je žrtva nasilja u porodici, a koje je prema njemu počinio bratanac. U Centru bezbjednosti Budva, Centru bezbjednosti Pljevlja i Odjeljenju bezbjednosti Cetinje po jedno lice ženskog pola su žrtve nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici izvršenog od strane supruga odnosno vanbračnog supruga”, navode iz policije.

Ove godine u periodu od 1. januara do 15. marta izvršena su 392 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, dok je u periodu od 16. do 31. marta izvršeno 64 prekršaja iz istog Zakona.

“Tokom marta evidentirano je 125 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, koja je počinila 121 osoba. Od njih je 90 muškog pola, a 31 ženskog pola. Žrtve izvršenih prekršaja su 144 lica, od kojih je 56 muškog pola, a 88 ženskog pola”, kazali su nam iz policije.

Već je više od dva mjeseca koliko smo se mi u Crnoj Gori, a u nekim zemljama nekoliko mjeseci duže, kao pojedinci i kao država, našli u situaciji u kojoj nismo bili, sa kojom nemamo iskustva, koja nas uznemirava, plaši, ugrožava. Prema riječima psihološkinje Nataše Vuković, pandemija korona virusa je promijenila cijeli svijet.

“Promijenila je našu sadašnjost, a mijenja i budućnost. U takvoj situaciji, kad se nađete pred “nevidljivim neprijateljem” čiju snagu ne znate, gdje nemate ili imate sasvim malo iskustva za borbu protiv njega, neminovno se javljaju strah, često i panika, osjećaj bespomoćnosti i ugroženosti. Ta negativna osjećanja se javljaju kod svakog pojedinca. Međutim, poslije prvog “šoka”, suočavanja sa realnošću, kod večine ljudi javlja se pozitivan odgovor na novonastale uslove. U ovom slučaju, mijenjaju se ustaljeni načini svakodnevnog funkcionisanj a u skladu sa preporukama medicinske struke, prilagođava se lični, porodični, profesionalni i društveni život. Na ovakvu novonastalu situaciju i izazove koje ona nosi, različiti pojedinci i različite “grupe” ljudi različito reaguju. Ovdje, prvenstveno, mislim na porodicu. Neke porodice će se, u ovakvoj situaciji, više zbližiti, iskoristiće zajedničko vrijeme koje ranije nisu imali, da se posvete više jedni drugima, obnoviće bliskost, pokazati još više ljubavi i pažnje i pomoći članovima svoje porodice koji se teže nose sa stresom da ga lakše prebrode”, kaže Vuković.

Na drugoj strani, kako dodaje, u mnogim porodicama, prvenstveno onim koje su i ranije imale problema u porodičnom funkcionisanju, novonastala situacija će produbiti postojeće i otvoriti nove probleme.

“U porodicama čiji članovi nisu okrenuti jedni drugima, gdje nedostaje uzajamne brige, ljubavi, poštovanja i požrtvovanosti, posebno u porodicama u kojima je nasilje “način funkcionisanja”, problem će se svakodnevno uvećavati, tako da će život pojedinih članova, najčešće žene i djece postati nemoguć. Ograničeno kretanje, policijski čas, samoizolacija, strah od zaraze, nedostatak osnovnih sredstava za život uslijed nemogućnosti zarade uz neizvjesnost koliko će to stanje trajati, dodatno pojačava nesuglasice, pojačava psihičko i nerijetko i fizičko nasilje u porodicama u kojima je nasilje i ranije postojalo”, pojašnjava psihološkinja.

Kako ističe Vuković, “nasilnik” je nasilnik i u vrijeme pandemije i bez pandemije i za nasilno ponašanje nema opravdanja.

“Ni alkohol, ni loša ekonomska situacija, ni nedostatak posla, ni “zagorio ručak”, pa ni pandemija ne smiju biti opravdanje za nasilje. Onaj ko se ponaša nasilno je sam odabrao takvo ponašanje i uvijek, ali baš uvijek mu se mora dati do znanja da će takvo ponašanje biti sankcionisano, ali ne na način, kao što je bila najčešća dosadašnja praksa, da bude novčano kažnjen, jer se na taj način još više kažnjavaju žrtve”, kazala je Vuković.

Povećan stres, nervoza, teška ekonomska situacija, neizvjesnost, dugotrajna izolacija, kako navodi psihološkinja, mogu proizvesti nasilje i u porodicama koje do sada nisu imale “vidljivo” nasilje.

SAMOIZOLACIJA POGODUJE ESKALACIJI NASILJA

Tokom prve četiri nedjelje (13.03 9.4) primjene mjera protiv COVID-19 na Nacionalnoj SOS liniji za žrtve nasilja u porodici (NSOSL) primljen je 251 poziv što je za 26 odsto više u odnosu na februar kada je zaprimljeno 186 poziva.

„Povećanje se registruje i u broju poziva u periodu 13.03 23.4.2020. u odnosu na isti period prošle godine (13.03 23.4.2019) i iznosi deset odsto. U proteklih šest nedjelja broj poziva po sedmicama se kreće u rasponu od 61 do 69. Najviše poziva, 69 je zaprimljeno u prvoj nedjelji primjene mjera, a u ostalih pet je ujednačen, od 61 do 64″, kazali su Dnevnim novinama iz SOS Nikšić.

Mjere protiv COVID-19, kako navode, nijesu uzrok nasilja nasilja u porodici, ali pravila izolacije pogoduju njegovoj eskalaciji.

„Povećanje nasilja je očekivano jer se zlostavljanje i zloupotreba uvijek povećavaju u vanrednim okolnostima kao što je u ovom slučaju pandemija. U uslovima kućne izolacije žrtve su 24 sata izložene nasilju u porodici. Smanjeni socijalni kontakti i ograničeno kretanje dodatno ugrožava sigurnost i zdravlje žena i djece žrtava nasilja. U uslovima stalne kontrole teže im je da zatraže pomoć. Institucije koje trebaju pružiti pomoć i zaštitu rade smanjenim kapacitetom i/ili su fokusirane na sprovođenje mjera za zaštitu od pandemije. Nasilne taktike se često pogoršavaju pošto nasilnik koristi krizu kao izgovor da primjenjuje nasilje od verbalnog i psihološkog, uskraćivanja osnovnih sredstava za život, do fizičkih napada. Nasilnici zloupotrebljavaju krizu i krizne mjere da pojačaju zavisnost i osjećaj nemoći kod žrtve da izađe iz nasilja”, pojašnjavaju iz SOS Nikšić.

U Sigurnu žensku kuću smješteno 12 osoba

Za samo 15 dana, od 16. do 30. marta u Sigurnoj ženskoj kući Podgorica zabilježeno je 55 poziva za pomoć i podršku: 11 dežurni broj telefona, 32 online konsultacije, 12 pozivi u kancelariji, što predstavlja povećanje od 12 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.

„U toku marta od kada su stupile na snagu mjere zaštite od pandemije, nismo zabilježile značajan porast broja prijava nasilja. Porast od 12 odsto bilježi se zbog potrebe za socio-ekonomskom pomoći, jer su mnoge naše klijentkinje u novonastalim okolnostima ostale bez posla. Jedan od problema zbog koga su nam se obraćale žene je i uređene održavanje kontakta djece sa roditeljima u razvedenim porodicama, jer uslijed mjera zabrana izlazaka nisu mogle predati i preuzeti djecu u predviđeno vrijeme”, navode iz SŽK.

Do 22. aprila SŽK je zabilježila 77 poziva za pomoć i podršku: 29 dežurni broj telefona, 17 online konsultacije, 31 pozivi u kancelariji, što predstavlja značajno povećanje od 51 odsto u odnosu na isti period predhodne godine.

„Tokom aprila imali smo i nekoliko hitnih smještaja u sklonište Sigurne ženske kuće, te je u navedenom periodu smješteno 12 osoba (pet žena i sedmoro djece)”, kazali su iz SŽK, poručujući da žene koje preživljavaju nasilje treba da znaju da sve institucije sistema i servisi podrške rade i u toku pandemije COVIDA-19. Sigurnoj ženskoj kući mogu da se obrate za pomoć i podršku na dežurni telefon 069/013321 koji je dostupan 24/7.

Pokrenuta kampanja #BezbjednaDoma

Kao dio nacionalne kampanje #OstaniDoma, pokrenute u cilju prevencije širenja korona virusa u Crnoj Gori, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Uprava policije i nevladine organizacije koje su članice Operativnog tima za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici: SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Nikšić, Sigurna ženska kuća, SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica, Centar za ženska prava i Centar za romske inicijative, pokrenule su kampanju #BezbjednaDoma. Cilj kampanje, koju je podržala Ambasada Velike Britanije u Podgorici, jeste ukazati žrtvama da nijesu same te da mogu dobiti pomoć i zaštititi sebe i druge članove porodice od nasilja.

“Na materijalima koji su plasirani putem društvenih mreža i medija je broj telefona Uprave policije – 122 na koji se mogu prijaviti nasilnici, broj nacionalne SOS linije za žrtve nasilja u porodici 080 111 111, koja je besplatna, anonima i dostupna 24 sata, sedam dana u sedmici, gdje je za žrtve nasilja obezbije đena sveobuhvatna podrška, kao i brojevi za specijalizovanu besplatnu pravnu pomoć i psihološku podršku: Sigurne ženske kuće – 069 013 321 (24/7), SOS telefona za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica 020 232 254 i 067 805 297 (24/7), Centra za ženska prava – 067 166 800 (od 9-17h, radnim danima) i Centra za romske inicijative – 067 104 700 (24/7)”, kazali su iz policije.