Medenica: Došlo je vrijeme da i Crna Gora ima palatu pravde

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica pozvala je šefa kancelarije EU u Podgorici Aiva Orava da sa svojim timom posjeti Vrhovni sud i zajedno obiđu sudnice kako bi se evropski diplomata sam uvjerio u kakvim uslovima rade sudije.

<<<Orav traži pojašnjenje stavova od Medenice<<<

Poziv Medenice uslijedio je nakon pisma koje je Orava uputio predsjednici Vrhovnog suda tražeći pojašnjenje njene izjave na panelu “Borba protiv organizovanog kriminala u Crnoj Gori”, održanog pred studentima Univerziteta Donja Gorica 17. aprila ove godine.

Podsjetimo, Medenica je, odgovarajući na pitanje studenta zašto Crna Gora još nema Palatu pravde, kao sve demokratski uređene države, čime bi se povećalo povjerenje građana u sudski sistem, kazala da vode veliku borbu da obezbijede sredstva, međutim da Evropska komisija pravi opstrukcije, te da preko IPA fondova želi našminkati crnogorske sudove, a ne dozvoliti nove moderne sudove u kojima će se mnogo brže raspravljati upravo o krivičnim djelima učinjenim na organizovan način.

Razlog za ovakav odgovor je bio u činjenici da je kredit koji je tražen od Svjetske banke pod znakom pitanja, jer je Evropska komisija mišljenja da će gro elemenata koji su traženi od Svjetske banke biti ostvareni kroz projekat IPA 2019 Pristup sudstvu i IT rješenja.

U svom odgovoru šefu Delegacije EU Medenica je, uz ljubazan poziv za posjetu, jasno saopštila da su navodi iz medija istiniti, te da je „uvjerena da njegovo pismo njoj izražava posvećenost EU u nastavku pružanja pomoći Crnoj Gori na putu pridruživanja porodici članica EU”.

Medenica je navela da u lično kao i u ime crnogorskog sudstva prenosi uvjerenje da ostaju predani bliskoj saradnji sa EU te da izuzetno cijene njene aktivnosti.

Osvrćući se na panel na UDG, predsjednica Vrhovnog suda je u pismu Oravu navela da je Crna Gora ostvarila vidan napredak u borbi protiv organizovanog kriminala, ali da je ta borba ograničena zbog nedovoljnog broja sudnica, njihove neadekvatne opremljenosti, odnosno nezadovoljavajućih prostornih uslova za boravak velikog broja optuženih, njihovih branilaca i zadovoljenja svih zainteresovanih da prate suđenje.

“Smatram da rezultati, u ovoj ključnoj oblasti, ne mogu biti potpuni bez sprovođenja konkretnih mjera na poboljšanju infrastrukture sudova”, navela je Medenica, poručujući da je došlo vrijeme da i Crna Gora dobije palatu pravde.

Predsjednica Vrhovnog suda je, u razgovoru za Dnevne novine, iznijela podatke koji pokazuju u kakvim uslovima rade sudije u Podgorici, kako to utiče na realizaciju njihovih obaveza, kao i obaveza koje proističu iz pregovaračkog procesa u poglavljima 23 i 24, te zašto je neophodna finansijska podrška.

“U zgradi Osnovnog suda u Podgorici postoji odjeljenje Suda za prekršaje, odnosno Sud za prekršaje Podgorica koji ima 21 sudiju. Zbog nedostatnosti prostora 10 sudija radi prijepodne, a 11 poslijepodne. Nemaju nijednu sudnicu. A znamo koliki je opseg prekršaja, kako mogu biti složeni. Posebno je pitanje koliki može biti učinak sudija koji rade poslijepodne budući da nemaju podršku ni jedne službe državnih organa, jer njihovo radno vrijeme se završava u 15, odnosno 16 sati”, kaže predsjednica Vrhovnog suda.

Upravni sud je, kako ističe, u stambeno-poslovnom objektu, Centar za edukaciju je takode uzeo prostor pod zakup, kao i Sudski savjet.

“Ono što je najhitnije i što je okosnica našeg rezultata rada i uspješne borbe protiv organizovanog kriminala, koja je jedna od ključnih tačaka za napredak i ostvarivanje naših strateških ciljeva u okviru poglavlja 23 i 24, jeste uspješna borba protiv organizovanog kriminala i korupcije. U Višem sudu u Podgorici ima 40 sudija, a imamo samo jednu sudnicu koja je tehnički opremljena po standardima da može dati podršku i potporu zahtjevnim suđenjima i sprovođenju vrlo složenih dokaza za takva suđenja”, ističe Medenica, podsjećajući da je novac za opremanje te sudnice dala Vlada SAD, posredstvom Ambasade SAD u Podgorici.

Medenica ističe da je Zakonik o parničnom postupku, radi bržeg i efikasnijeg suđenja i skraćivanja rokova, predvidio obavezu da u slučaju drugog ukidanja prvostepene odluke, vijeće Višeg suda otvori pretres.

Naglašava da su u građanskom drugostepenom odjeljenju 24 sudije, a da ne postoji nijedna sudnica za takva suđenja. Naprotiv, šest sudija iz Građanskog odjeljenja su u prostorijama Saveza slijepih Crne Gore i tamo obavljaju sudijsku dužnost, zato što nema prostora u postojećoj zgradi u kojoj je smješten Viši sud u Podgorici.

“Četrnaest krivičara je u Višem sudu u Podgorici koji sude najteža krivična djela, gdje su sve kazne zatvorske. Imaju jednu dobro opremljenu sudnicu i jednu djelimično opremljenu, međutim ni jedna ni druga ne zadovoljavaju po broju slobodnih mjesta da može prisustvovati zainteresovana javnost. U suđenju za pokušaj terorizma koji je trajao godinu i po, održano je 170 pretresa. Znači 170 dana sudnica je bila zauzeta. Šta mislite, šta je radilo ovih ostalih 13 sudija? Čekali su svoj red. Zašto je nama polovičan učinak i u prvostepenom krivičnom i u Specijalnom odjeljenju, upravo zato što sudije ne raspolažu prostorom koji bi usaglasili sa svojim sudijskim obavezama i obavezama Vijeća”, naglašava Medenica.

Predsjednica Vrhovnog suda dodaje da sada, nakon njenog zahtjeva i uz podršku Ambasade SAD, vrše rekonstrukciju velike sudnice Osnovnog suda u Podgorici, kako bi se velika suđenja, sa velikim brojem optuženih mogla izmjestiti izspecijalizovanog odjeljenja i ove zgrade (Vrhovnog i Višeg suda) u Osnovni sud, gdje će se suditi.

“Kao predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore imam punu odgovornost da kontaktirajući sve relevantne adrese obezbijedim najefikasnije i najjeftinije izvore finansiranja, koji će biti u službi daljeg unapređenja vladavine prava, uključujući i dimenziju izgradnje prijeko potrebne infrastrukture”, poručila je Medenica.