Migranti u balkanskom začaranom krugu: Napadaju građane, otimaju novac, situacija alarmantna

Sa sve većim brojem migranata koji Crnu Goru koriste kao tranzitnu zonu raste stepen kriminiteta. Riječ je organizovanom kriminalu, tačnije o krijumčarenju migranata. Crnogorska policija je do sada spriječila više pokušaja krijumčarenja migranata kroz Crnu Goru, pohapsila organizatore i njihove pomagače, ali problem nije riješen. Ipak, najteže je ovim problemom pogođena Bosna i Hercegovina. Stanje u susjednoj zemlji je alarmantno.

Migranti napadaju građane, otimaju novac, napadaju i policiju. To sve koriste “lovci u mutnom”, koji korsite teški položaj migranata i na njihovoj muci zarađuju novac. Situacija izmiče kontroli, migranti u Hrvatsku ne mogu, a zvanično Sarajevo ne reaguje.

Politički analitičar i novinar iz BiH Almir Terzić, za CdM priča koliko je zapravo problem ozbiljan.

Kaže da je u BiH zaključno sa prvih pet mjeseci ove godine ušlo više od 9000 migranata. To je daleko više nego prošle godine. Očekuje se u narednim mjesecima da migracije budu sve učestalije.

Terzić napominje kako se situacija iz dana u dan pogoršava. Migranti su našli brojne kanale i puteve ulaska u BiH.

“Situacija u Unsko-sanskom kantonu je alarmantna, a to je kanton koji se graniči sa Hrvatskom. U Bihaću i Velikoj Kladuši se nakazi oko četiri do pet hiljada migranata. Migranti su postali veliki problem u ovom području. Nema adekvatne reakcije države. Zvanično Sarajevo se ponaša kao da Bihać nije dio BiH”, tvrdi sagovornik CdM-a.

On dodaje šta se sve dešava.

“Problem je sa kojim se suočavaju građani BiH je da sve više migranata traži novac od ljudi jer tako žele da se prebacuju dalje prema Evropi. Imamo fizičke napade migranata na građane, otimanje novca i drugih stvari. Možemo govoriti o povećanju kriminaliteta kada je riječ o migrantima”, jasan je on.

Situaciju pogoršava dodatno Srbija. Terzić objašnjava šta se zapravo događa.

“Imamo situaciju da Srbija na neki način migrante usmjerava ka BiH, i u neku ruku im pomažu ulazak u BiH, jer smo imali situacija da regularno pređu srpsku granicu, pa tek na granici BiH traže azil”, napominje Terzić.

On objašnjava kako više nijesu migranti iz Sirije najbrojniji. Njih je jako malo. Najviše ih je iz Pakistana, Bangladeša, Iraka, Avganistana.

Frapantno je, kaže sagovornik CdM-a da, kada su u pitanju Pakistanci, državni organi izgleda ne razgovaraju sa Ambasadom Pakistana u BiH, i sa zvaničnim organima Pakistana da se vidi o mogućnosti readmisije tih osoba jer to nijesu osobe koje bježe od rata već su ekonomski migranti koji na neki način stvaraju probleme.

A problema je mnogo.

“Ne samo da se sukobe između sebe grupe migranata, već su napadali i policiju. Državni organi ne čine ništa. Situacija će izmaći kontroli ako se nastavi dolazak migranata. Jako mali broj odlazi ka Hrvatskoj”, napominje on.

Objašnjava i zašto.

“Hrvatska je na svom dijelu granice podigla žičanu ogradu i pokušava da se zaštiti od ilegalnih ulazaka. Kriminal će porasti i već imamo ozbiljne probleme kada je riječ o trgovini ljudima. Na brojnim graničnim prelazima se evidentiraju pokušaji ulazaka sa falsifikovanim dokumentima. Često imamo falsifikovane dokumente Italije, Francuske. Neko tim ljudima pomaže da za određenu sumu novca nastave svoj put ka Evropi. Bojim se da će ovo ljeto biti vrelo u BIH kada je riječ o migracijama”, tvrdi sagovornik CdM-a.

Nastavlja priču zabrinut za ono što dolazi.

“Najavaljuje se značajniji talas narednog mjeseca. Građani su u strahu. Vlast se ponaša kao da ih se to ne tiče. Ovo je problem cijelog regiona. Jer migranti dolaze, a ne zna se da li će otići ili će nam ostati u nekoj trajnoj brizi.  Sve ovo sa migrantima je za neke postao unosan biznis. Trgovina ljudima. Upletene su brojne kriminalne grupe u sve. Dio lokalnog stanovništva pokušava da iskoristi priliku tako što ih prebacuje iz jednog mjesta u drugo. Državne kompanije za prevoz prodaju karte migrantima. Svi pokušavaju da love u mutnom. Bojim se da ćemo doći u situaciju da ne znamo šta ćemo sa svima njima”, napominje on.

Nastavaljujući priču o problemu sa migrantima, Terzić napominje kako se neradi o ljudima koji su spremni da se prilogađavaju zakonima zemlje u kojoj se nalaze već da oni žele da uspostave svoja pravila.

“Ovo može da dovede i do bezbjednosnog problema. Nedostatak hrane, novca svega što čini normalan život uzrokovaće da dođe do eskalacije problema. Bojim se da nas čeka zima koja će donijeti probleme kako kod nas, tako i regionu”, zaključuje Terzić.

O situaciju u Crnoj Gori za CdM govori Dušica Merdović, pravni savjetnik u GA, koja napominje da oni nemaju podatke i informacije koje ukazuju na bilo koji vid opasnosti ili ugoržavanja bezbjednosne situacije u Crnoj Gori.

“Građanska alijansa pruža besplatnu pravnu pomoć tražiocima međunarodne zaštite i licima kojima je odobrena zaštita u Crnoj Gori u partnerstvu sa UNHCR-om. Do sada smo dobili ovlašćenja za zastupanje od strane 1740 izbjeglica”, tvrdi ona.

Dodaje kako u Crnu Goru dolaze oni kojima je potrebna pomoć jer im je bezbjednost za njihov i živote njihovih najbližih u zemljama porijekla ugrožena.

“Mi nemamo podatke i informacije koje ukazuju na bilo koji vid opasnosti ili ugoržavanja bezbjednosne situacije u Crnoj Gori. Veoma je važno da se pravi razlika između izbjeglice i kriminalaca. Često su izbjeglice žrtve zbog toga ne treba izjednačavati migrante i tražioce azila sa kriminalcima. Kada je u pitanju krijumčarenje tim oblicima kriminaliteta se bave nadležne državne institucije i sa njihove strane možete dobiti više informacija o veličini ove pojave”, ističe Merdović.

Prema njenim riječima, Crnoj Gori  nije bilo velikog priliva izbjeglica kakav je bio u Srbiji i Bosni i Hercegovini.

Crnogorske institucije su, kako podvlači, dobro organizovane u ovoj oblasti i trenutno nema većih i značajnijih problema na terenu. Crna Gora i u slučaju da se desi takav priliv izbjeglica sa kojima su se susjedne zemlje već srele, ima posebni akcioni plan za postupanje u takvim situacijama tako da bi mogla da odgovori i jednom takvom izazovu ako bi se desio.

“Za mnoge od izbjeglica Crna Gora je uglavnom tranzitna država. Manje od 1.000 ljudi se prijavilo za azil i manje od 3.000 je prošlo kroz zemlju. To su brojevi kojima se Crna Gora može baviti. Migracija je globalni fenomen. Od 2015. godine i sada je Crna Gora dio “rute”. Situacija sigurno zahtijeva zajednička rešenja uz podršku EU i preventivnim akcijama u zemljama porijekla”, zaključila je Merdović u izjavi za CdM.

Da je situacija sa migrantima zabrinjavajuća, za CdM tvrdi i politički analitičar iz Zagreba Davor Đenero.

Jasan je da je očito da je Bosna i Hercegovina, preciznije Federacija BiH, trenutno najteže pogođena izbjegličkom krizom, a očito je i to da pritisak migranata koji dolaze balkanskom rutom sve više pritiska hrvatske građane.

“Najgore što se moglo dogoditi je da je Srbija iskoristila migrante za ostvarivanje svojih političkih ciljeva u BiH. Većina u Predsjedništvu vodi racionalnu politiku, ali Milorad Dodik sistemski opstruira pokušaj Bosne i Hercegovine da se u krizi ponaša kao država”, navodi on.

Dodaje da je pritisak na Hrvatsku neugodan, a Vlada je izložena dvjema tipovima kritike: jedna joj prebacuje da nedovoljno snažno štiti hrvatske granice, i da je život ma migrantskoj ruti, prije svega u prostoru od bosansko-hercegovačke granice (kod Bihaća i Velike Kladuše), pa do slovenačke i to u karlovačkom području, u Gorskom Kotaru, Lici, postao opasan zbog migracija. Druga kritika je da se Hrvatska previše represivno odnosi prema migrantima, umjesto da im olakšava put prema Zapadu.

“Istina je da hrvatska policija radi pod strašnim pritiskom, ali da je efikasna i da u sve većoj mjeri (izgleda, zapravo, posve) ispunjava Šengenske kriterijume. Hrvatska je u EU snažno angažovana da sve osnaži položaj BiH i Crne Gore. Hrvatski ministar unutrašnjih poslova lobira da se pomoć u tehnici i opremi, koju je Hrvatska dobila od EU, osigura i za BiH i Crnu Goru, ali Unija je ponovno do neke mjere usporena u reakciji”, napominje Đenero.

Dodaje da ne opasna činjenica da je, zbog politike Francuske i Holandije, došlo do odustajanja od uključivanja Albanije u politiku proširenja EU, a Albanija je bila spremna na svojoj teritoriji organizovati hot-spotove za izbjeglice.

“Albanija je bila spremna na taj potez, prije svega kako bi sebi osigurala evropsku perspektivu i pitanje je kako će na donošenje odluka u Albaniji uticati ovaj gubitak evropske perspektive. Ako Albanija prestane biti kooperativna u procesu zaustavljanja migracijskog talasa, prva će na udaru biti Crna Gora”, kazao je Đenero za CdM.

Miraš Dušević