Hronika

Milion eura državu košta svaka pogibija na drumu

e0881315-0803-4d33-b847-7ad56f6f7e80.jpg

To je u razgovoru za Pobjedu ocijenio prof. dr Milan Vujanić, ekspert za bezbjednost saobraćaja i predavač na Fakultetu za saobraćaj, komunikaciju i logistiku u Budvi, ujedno i profesor na više fakulteta u regionu.

“Trećinu vremena utrošenog na liječenje, medicinske ustanove su angažovane na saniranje posljedica saobraćajnih udesa. Zamislite koliko bi lakši bio pristup u liječenju kada ne bi bio tako visok postotak saobraćajnih udesa”, ističe Vujanić.

Prema njegovim riječima, frapantno zvuči podatak da se u svijetu računa da svako društvo gubi milion eura svakom pogibijom u saobraćaju. Broj poginulih se tačno evidentira, broj povrijeđenih ne uvijek, pa se svi troškovi vezani za saobraćajne nezgode „stave na jednu gomilu“ i dijele sa brojem poginulih.

“I onda se kaže toliko košta jedan poginuli. U svijetu je to milion eura po poginulom. Neko će se zapitati kako se izvlači ta računica. Pa evo, navešću samo nekoliko stvari koje se računaju, a koje običnom građaninu vjerovatno nikad ne bi pale na pamet, a koje jesu posljedice nezgode. Recimo, prosjek starosti ljudi koji stradaju u svijetu u saobraćaju je 22,5 godine. Znači taman završi školu „onda ga ubijemo“. Otprilike je to priča, a u svijetu računaju da bi taj čovjek, da je proživio vijek, 40 godina uplaćivao u penzioni fond, socijalni fond, zdravstveni fond, vraćao državi ono što je država uložila i njegovo školovanje”, navodi Vujanić.

Prema njegovim riječima, dodatne troškove proizvodi uviđaj poslije nezgode, zatvaranje puta pri čemu nekoliko sati stotine, možda i hiljade ljudi čeka da se to završi.

“Slijede troškovi tih ljudi koji su izgubili vrijeme, troškovi ekipe koja je vršila uviđaj, troškovi sudija, tužilaca, sudija za prekršaje, sudskih postupaka, troškovi čuvanja u zatvoru tih ljudi koji su vezani za zatvor, troškovi zgrada u kojima oni rade, namještaja koji oni koriste… i kad oni sve to saberu dolazi se do cifara koje nijesu normalne, do milion eura. Norveška sad računa da je to 1,3 miliona, a ima prijedloga u svijetu da ta cijena bude tri miliona”, navodi profesor Vujanić. 

Kada se napravi poređenje sa regionom, u Srbiji su, kako kaže Vujanić, obračunavali minimalne cijene i troškove i tu cijenu po poginulom spustili na 480.000 eura.

Tako je, kaže, vjerovatno i u Crnoj Gori. On podsjeća da je radi povećanja bezbjednosti na drumovima Fakultet za saobraćaj, komunikacije i logistiku nedavno u Budvi organizovao seminar o uviđaju saobraćajnih nezgoda, kojem su prisustvovali predstavnici Uprave policije, vještaci saobraćajne struke i studenti saobraćajnih fakulteta.

To je, po riječima profesora Vujanića, važan korak jer je neophodno da se utvrdi kakvo je stanje u saobraćaju, zašto ljudi ginu, a za to će mnogo pomoći uviđaj koji će uraditi stručni i obučeni ljudi.

“Crna Gora je sa osam poginulih na 100.000 stanovnika još daleko iznad evropskog prosjeka koji je šest. Nije, međutim, ovo sasvim negativna ocjena. Donijet je dobar Zakon o bezbjednosti saobraćaja, zauzet je pozitivan kurs, mnogo je urađeno, ali ima još mnogo da se uradi”,  ocjenjuje profesor Vujanić, navodeći da Fakultet očekuje da će resorno ministarstvo podržati njihov projekat.

Kad budu saznali šta su uzroci, dodaje, predložiće prvo one mjere koje ne koštaju i daju efekte, zatim kratkoročne mjere koje će zahtijevati i neke građevinske i druge radove, i dugoročne mjere, a to je obrazovanje stanovništva.

Neophodno je, ističe, podizanje nivoa stručne javnosti što pokušavaju školovanjem stručnih ljudi na saobraćajnim fakultetima, ali i dizanja svijesti građana, kako bi se ostvario ključni, treći korak bezbjedno ponašanje građana.

“Sve to pratiće razne akcije, počev od letaka, seminara, radija, televizije, novina… Najvažniji su mediji, bez vas ništa nema, „džabe smo krečili“, zaključio je profesor Vujanić.

Manje nezgoda i poginulih, više povrijeđenih

U Crnoj Gori je u 2015. godini na putevima stradala 51 osoba, što je za 21 odsto manje u odnosu na 2014, ukazuje izvještaj Uprave policije o stanju bezbjednosti saobraćaja na putevima u Crnoj Gori.

Lani je zabilježeno 4.944 udesa, a u 2014. godini 5.531, što je smanjenje za 10,6 odsto. Broj teže povrijeđenih, međutim, u prošloj godini bio 407, a u godini prije 350, što je povećanje za 16,3 odsto.

Poboljšano je stanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju tokom ljetnje turističke sezone.

Za tri mjeseca jun, jul i avgust, na putevima u Crnoj Gori poginulo je 12 lica, što je najmanji broj poginulih otkad se vodi statistika u Upravi policije. Najčešći uzrok saobraćajnih nezgoda je, prema izvještaju, ljudski faktor, drugi razlog je stanje puta, treći tehnička ispravnost vozila.

Crna Gora je u posljednjih pet godina ispunila preporuke Evropske unije da se broj poginulih svede na ispod deset osoba na sto hiljada stanovnika do 2019. godine.

Uči se od malih nogu

Za bezbjednost u saobraćaju potrebna je edukacija od malih nogu.

“Evo vam primjer. Majka vodi dijete, dođe do ivice kolovoza, drži ga čvrsto za ruku, ne da mu da pređe, pažljivo gleda i kad vidi da nema nikoga ona polako prelazi. Ali, van pješačkog prelaza! Možemo li očekivati da će to dijete kasnije, bez majke, da ide na pješački prelaz? Ne! Znači treba naučiti roditelje da zbog dobrobiti njihove djece oni moraju pred djecom da se ponašaju kako treba”, naglašava Vujanić, dodajući primjer da su u Srbiji propisali da je svaka kazna u saobraćaju ako je prekršaj učinjen u prisustvu djeteta dvostruko veća.

Send this to a friend