Odbrana Duška Kneževića podnijela ustavnu žalbu

Zbog povreda osnovnih ljudskih prava, među kojima su pravo na pravično suđenje propisano članom 32 Ustava Crne Gore, pravo na odbranu, pravo na djelotvorni pravni lijek i pravo na jednakost oružja, odbrana predsjednika Atlas Grupe i odbjeglog biznismena Duška Kneževića je Ustavnom sudu Crne Gore podnijela ustavnu žalbu, saopšteno je iz Atlas grupe.

“Očekujemo da Ustavni sud žalbu usvoji i da pruži adekvatnu zaštitu Dušku Kneževiću”, naveo je jedan od njegovih punomoćnika Nemanja Jolović.

On je rekao da je potvrđivanjem optužnice protiv Kneževića Viši sud u Podgorici nastavio sa grubim kršenjem ustavnih i prava zagarantovanih Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

“Zbog uticaja izvršne vlasti na rad pravosudnih organa i miješanja politike u rad tih organa frapantno su kršena prava Duška Kneževića. Prvo, od strane Specijalnog državnog tužioca, a potom i od Višeg suda u Podgorici, a sve u želji da se u što kraćem roku izdejstvuje presuda protiv Kneževića. Istraga koja je prethodila podizanju optužnice nije sprovedena po zakonu. U tom postupku je povrijeđeno načelo zakonitosti. Okrivljenom nije omogućeno da se izjasni o činjenicama i dokazima koji ga terete i da iznese činjenice i dokaze koji mu idu u korist. Knežević nije saslušan ni prije, a ni poslije donošenja naredbe o sprovođenju
istrage, niti mu je ta naredba dostavljena. Njeno dostavljanje nije ni pokušano na adrese sa kojim je tužilaštvo raspolagalo”, kazao je Jolović.

On je dodao da je sa nezakonitom praksom nastavio Viši sud u Podgorici, jer ni optužnicu ni poziv za ročište za ispitivanje optužnice, nije ni pokušao da ostavi na adresu koju je odbrana naznačila.

“Ukoliko je SDT smatrao da je Duško Knežević nedostupan državnim organima (mada tu činjenicu nije na pouzdan način utvrdio), bio je dužan da istragu prekine, umjesto podizanja optužnice. Istragu je mogao da nastavi tek kada prestanu smetnje koje su prouzrokovale prekid. Tužilac to nije uradio. Postupio je suprotno. Svjedoci za saslušanje u toku istrage pozivani su na način suprotan zakonu. Umjesto pisanim pozivom, pozivani su telefonom danas za sutra, što je predstavljalo poseban
pritisak na svjedoke”, ukazuje Jolović.

Kako je dodao, braniocima u fazi istrage nije omogućeno da se upoznaju sa nalazom i mišljenjem vještaka, na kome je, prema riječima Jolovića, zasnovana navedena nezakonita optužnica.

Odbrani je, kako su istakli iz Atlas grupe, uskraćeno pravo da na taj nalaz i mišljenje stavi svoje primjedbe i da vještaku postavlja pitanja, kao i nije im omogućeno da dostave svoje dokazne predloge, čime je, kako tvrde, povrijeđeno pravo na pravično suđenje koje garantuje procesnu ravnopravnost, kao što je jednakost oružja i pravo na direktno ispitivanje u dokaznom postupku.

“Na opisani način pogažene su osnovne vrijednosti ustavnog poretka Crne Gore. Suspendovana je vladavina prava i poštovanje prava čovjeka. Ustavna načela u odnosu na Duška Kneževića nisu poštovana. Zgažena su. Osnovna ljudska prava štiti i Konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda koju je Crna Gora ratifikovala, čime je Konvencija postala dio unutrašnjeg prava. Navedena Konvencija proklamuje zaštitu ljudskih prava, ali je u konkretnom slučaju to ostala samo proklamacija. Organi koji su trebali da je primijene (SDT i Viši sud u Podgorici), to nisu učinili. Nisu ispoštovali čl. 6. Konvencije kojim je propisano da svako tokom odlučivanja o njegovim pravima i obavezama ima pravo na pravičnu raspravu pred sudom”, smatra Jolović.

On ukazuje da je Viši sud u Podgorici postupio arbitrerno, nije sankcionisao povrede prava Duška Kneževića od strane Specijalnog državnog tužilaštva, čime je Viši sud povrijedio pravo Duška Kneževića na pravično suđenje i pravo na odbranu.

“Shodno čl. 6. stav 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, zadatak je suda da utvrdi jesu li dokazi za i protiv
okrivljenog prikupljeni na način koji omogućava pošteno suđenje. Jedan od elementarnih postulata pravičnog postupka predstavlja mogućnost da odbrana stavi prigovore, postavi pitanja, ukaže na nedostatke, o čemu postoje brojne presude Evropskog suda za ljudska prava, što je sve u konkretnom slučaju onemogućeno”, ističe advokat.