Savjet i AZLP tvrde da su policajci zloupotrijebili lične podatke građana

Više policijskih službenika zloupotrijebilo je lične podatke dva crnogorska državljanina, utvrdili su Savjet za građansku kontrolu rada policije i Agencija za zaštitu ličnih podataka, koji su postupali po pritužbi advokata Nebojše Asanovića i njegovog sina P.A. iz Podgorice.

Naime, Asanović i njegov sin su se žalili Savjetu da su im lični podaci zloupotrijebljeni, a da su glavni “krivci” za to policijski službenici.

Njima je Odjeljenje za zaštitu podataka o ličnosti i slobodan pristup informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova MUP, na njihov zahtjev, izdalo rješenje kojim se utvrđuje da su pristup ličnim podacima za A.N. ostvarili: P.D, Š.B, R.M, Š.M, M.S, V.A, M.M, V.I.  (dva puta) i Ž.Z. svi iz osnova Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima i L.V. iz oblasti Zakona o unutrašnjim poslovima. Navedeno je i da su pristup ličnim podacima za P.A. ostvarili M.S. (dva puta) i J. LJ. M. i to iz osnova Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima.

Nema vozilo ni položen ispit, a policija ih kontrolisala iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja 

“Podnosioci pritužbe su naveli da je zanimljivo da je uvid u lične podatke N.A. ostvarila M.R, inače tada Viša policijska inspektorka I klase u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije, a sada Glavna policijska inspektorka u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije, kao i dva puta V.I. koja je, koliko im je poznato, raspoređena u Odjeljenju za privredni kriminalitet UP, a koje nemaju nikakve veze sa bezbjednošću saobraćaja na putevima, a obije su ostvarile uvid u lične podatke N.A, a sve navodno iz osnova zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima”, ističe se u pritužbi.

Asanoviće interesuje po kom osnovu ovi policijski službenici imaju službenog dodira sa primjenom Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, posebno imajući u vidu da Asanovićev sin nema automobil, niti ima položen vozački ispit.

Da bi stvari bile jasnije i u cilju provjere da li se protiv članova ove porodice vodi bilo kakav postupak a što bi mogao biti osnov za provjere koje vrši Uprava policije, Podgoričani su Savjetu dostavili uvjerenja da se ne nalaze u evidenciji za krivična djela iz nadležnosti suda i da se protiv njih ne vodi krivični postupak.

Onda se u cijeli slučaj uključila i Agencija za zaštitu ličnih podataka.

U zapisniku Agencije je konstatovano da je policajka M.M. obrađivala lične podatke Asanovića, a da je kao osnov navela Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima ali ne i član niti broj predmeta (interni broj) po kojem je obavljena pretraga, što je, kako ističe Agencija, suprotno Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti.

“Navedeno je i da je bitno istaći da niko ne spori da je policajka ovlašćena da ulazi i obrađuje lične podatke određenih drugih osoba, ali ne i svih, i to po tačno određenom pravnom osnovu a ne izmišljenom, samo iz zakonskih razloga, o čemu se vodi evidencija bez prava na zloupotrebu”, ističe Agencija.

Što se tiče policajca S.M. konstatovano je da on više ne radi u Grupi za obezbjeđenje objekata, ali ostali službenici u dežurnoj službi i dalje koriste njegovu ID karticu, iako je on od rukovodioca tražio da je povuče. Zato se ne zna ko je konkretno koristio njegovu karticu, a to je, kako je ustanovljeno, rađeno više puta u prethodne dvije godine. Podgoričani čiji su podaci zloupotrijebljeni sumnjaju da je policajac znao i namjerno ostavio svoju ID karticu kolegama kako bi je nezakonito koristile.

I za ostale policajce-A.V, Ž.Z, Š.M, V.I. je konstatovano da su nezakonito pristupili podacima Podgoričana, a kao razlog pristupa gotovo u svim slučajevima navođen je Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima, bez navođenja člana, niti broja predmeta.

Savjet je utvrdio da je postupanje policijskih službenika u konkretnom slučaju bilo neprofesionalno i nezakonito.

“Savjet je nedvosmisleno utvrdio, da je za podnosioce pritužbe evidentiran pristup od strane 12 korisnika (policijskih službenika), a da je kao pravni osnov naveden Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima”, ističu u Savjetu.

Na osnovu dokumentacije koju imaju, Savjet prepoznaje namjeru odgovornih u Upravi policije, da nepotpunim i nerazumljivim iskazima ili odbijanjem pružanja traženih odgovora spriječe utvrđivanje činjenica u vezi sa (ne)poštovanjem ljudskih prava građana čime se značajno ograničavaju rezultati rada drugih državnih organa poput državnog tužilaštva, Agencije za zaštitu ličnih podataka ili nadzora nad radom policije.

“Na osnovu konkretnog slučaja Savjet iskazuje zabrinutost zbog mogućnosti postojanja uigrane šeme po kojoj se vrše nezakonitosti i zloupotrebe, onemogućava sankcionisanje istih i sprovode ozbiljna kršenja ljudskih prava”, navode oni.

Imajući u vidu odnos Uprave policije prema konkretnom slučaju Savjet iskazuje zabrinutost da se na isti ili sličan način postupa i prema drugim građanima.

“Te da u Upravi policije, još uvjek, ne postoji dovoljno ozbiljan i profesionalan nivo svijesti o značaju zaštite ličnih podataka građana. Takav pristup u Upravi policije nanosi štetu Državi Crnoj Gori i podriva njen demokratski kredibilitet”, ističu oni.

Savjet poziva Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore da bez daljeg odlaganja otkloni nepravilnosti u obradi ličnih podataka na način što istima neće pristupati bez navođenja konkretnog zakonskog osnova s upućujućim članom kao pravnim osnovom i brojem predmeta.

Takođe, Savjet preporučuje Ministarstvu unutrašnjih poslova Crne Gore da obezbjedi tehničke i kadrovske mjere zaštite ličnih podataka u Informacinom sistemu, na način što u istom neće biti moguća obrada bez navođenja konkretnog zakona s upućujućim članom i brojem predmeta za svaki pojedinačan slučaj.

Zbog ozbiljnosti uočenog problema i prepoznatog kršenja ljudskih prava Savjet je odlučio da sa slučajem upozna i predsjednika Skupštine Crne Gore, Odbor za ljudska prava i slobode Skupštine Crne Gore i Savjet Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.

S.Đukanović