Pitanja političke participacije i ekonomskog osnaživanja žena, a naročito pitanja spječavanja nasilja nad ženama, koja su u fokusu rada Ženske političke mreže, od odsudne su važnosti u izgradnji pravednog i bezbjednog društva kao ključnog programskog cilja Vlade Crne Gore, saopštio je potpredsjednik Vlade Zoran Pažin tokom današnjeg susreta sa predstavnicama Ženske političke mreže.
Članice Ženske političke mreže, koja okuplja predstavnice 16 političkih partija iz vlasti i opozicije, predstavile su niz inicijativa za izmjenu konkretnih zakonskih tekstova, u cilju obezbjeđenja bolje pravne i insitucionalne zaštite žena od svih oblika nasilja.
Pažin je pozdravio stručnost, ozbiljnost i studioznost predstavljenih inicijativa, izražavajući spremnost Vlade da navedne inicijative podrobno razmotri i realizuje, u okviru svojih nadležnosti kroz program rada Vlade za narednu godinu, sve njihove aspekte koji će doprinijeti uspostavljanja čvršćih garancija zaštite sigurnosti i jednakosti žena u ostvarivanju prava.
U tom smislu, saopštio je otvorenost Vlade da predstavnice Ženske političke mreže uzmu aktivno učešće u radu Vladinih radnih tijela koja će, kroz pripremu izmjena zakona, predložiti unapređenje zaštite sigurnosti i prava žena u crnogorskom društvu.
Tokom razgovora ukazano je na jedan broj konkretnih primjera nejasnih ili neadekvatnih zakonskih normi koje otežavaju adekvatnu zaštitu žrtava nasilja i pravično kažnjavanje nasilnika, poput dominacije prekršajne odgovornosti i izricanja niskih novčanih kazni za djela nasilja nad ženama ili nejasno definisane granice između prekršaja i krivičnih djela.
Zoran Pažin je saopštio da će Vlada dati maksimalan doprinos da svi uočeni nedostaci u zakonima i njihovoj primjeni budu eliminisani iz crnogorskog pravnog sistema, naglašavajući da država mora obezbijediti efikasnu institucionalnu i pravnu zaštitu žrtava i pravično kažnjavanje nasilnika.
Predstavnice Ženske političke mreže saopštile su podatak da je, u protekloj godini, na tretiranje posljedica nasilja nad ženama Crna Gora potrošila 9,2 miliona eura, ocjenjujući da bi ulaganje u pouzdanije pravne i istitucionalne mehanizme zaštite žena od nasilja donijelo ne samo višestruku društvenu korist, već i značajnu uštedu javnih sredstava.
