Kako Teče Kampanja za Američke Izbore

Dobro jutro! Kampanja za američke izbore se zahuktava. Na televiziji, na radiju i internetu je mnogo bučnije nego na ulicama. Kako stoje kandidati, što su glavne teme izbora, pisaćemo s vremena na vrijeme do Novembra. Počinjemo danas.

Kliknite ovđe da se uključite u našu viber grupu, u kojoj vas iz časa u čas uživo obavještavamo o novostima i direktno odgovaramo na vaša pitanja.

Kako teče kampanja za američke izbore

Kandidati za američkog predsjednika/predsjednicu i potpredsjednika ne staju. Lete iz savezne države u saveznu državu i drže mitinge i donatorske večeri. Ono “trka” u izbornoj trci ovđe stvarno ima smisao. Veoma je teško pojmiti toliku mobilnost u ovolikoj zemlji koja se zajedno sa teritorijama rasprostire na devet vremenskih zona, šest ako ćemo da uračunamo samo državne teritorije. Kandidati su jedan dan u Arizoni, a drugi dan već na istočnoj obali i obratno.

Fokus je na takozvane swing ili ljuljajuće države. U posljednjih nekoliko izbornih ciklusa to su Florida, Arizona, Sjeverna Karolina, Pensilvanija, Mičigen, Viskonsin, Džordžija, Nevada i Nju Hempšir.

Glavne teme ovogodišnjih izbora su ekonomija, posebno pitanje inflacije, kao i imigracija, kulturna i društvena pitanja zdravstvo itd. Spoljna politika ima ulogu u izborima, ali ne toliko bitnu koliko se iz naše evropske perspektive.

Iako se činjelo da će neuspjeli atentat na Donalda Trampa obilježiti ovu kampanju, ova tema više nije toliko aktuelna. Izbor potpredsjedničkih kandidata je stavio fokus na dvojicu vrlo interesantnih političara, koji će se boriti za mjesto drugog čovjeka Amerike, i predsjedavajućeg Senata, tj. gornjeg doma američkog Kongresa. Džej Di Vens i Tom Valc. Vens je od žestokog kritičara Donalda Trampa postao njegov podržavalac. Ovaj mladi republikanski političar je postao poznat javnosti još prije 7,8 godina kada je njegova biografska knjiga ekranizovana u popularnom Netfliksovom filmu “Brađanska Elegija”, u kome on govori o teškom odrastanju u ruralnom planinskom području Apalačkih planina.

Iako je američku političku scenu teško podijeliti evropskim ideološkim kriterijumima, jer ljevica i desnica nisu isto kod nas i kod njih, kao što ni odrednice liberal i konzervativac ne podrazumijevaju iste stvari na različitim obalama Atlantika, Demokrate su tradicionalno imale veću podršku sindikata i radničke klase. Najviše zbog politika koje su podrazumijevale progresivno oporezivanje, kao i podršku radničkom samoorganizovanju u prošlosti. Ipak, sa Trampom su se stvari kardinalno izmijenile, jer njegov ekonomski populizam ima rezonancu kod radničke klase. Nedavna poruka da će ukinuti oporezivanje bakšiša je bio pogodak u metu za nekoliko miliona onih čija se plata bazira na ovom prihodu.

Ipak, ekonomija nije sve. Identitetska pitanja su i ovđe bitna, i glavno su polje političke polarizacije. Ovđe u pitanju nije toliko etnički identitet, koliko činjenica da je ideologija postala sastavni dio identiteta. Pitanja prava LGBTIQ+ zajednice, rodnog identieta, često su mjesto sporenja. Ove godine tema rata Izraela i Palestinaca u Gazi još jedna je tema koja je rasplamsala takozvane kulturne ratove.

Trampova odluka da za potpredsjedničkog kandidata koji ne pripada vrhu republikanskog establišmenta, otrijeznila je i Demokrate. Tako da je Haris za kandidata izabrala guvernera Minesote, nekadašnjeg učitelja i, kako se pokazalo, veoma talentovanog političara. Valc ne pripada priobalnom elitističkom establišmentu Demokrata, koji je udaljio ovu partiju od prosječnog američkog građanina, i izgleda da njegov pristup više rezonira sa prosječnim biračem, nego što bi to bio slučaj da su za kandidata izabrali Šapira na primjer.

Američki ove godine imaju i trećeg kandidata koji je sebi prigrabio podršku koja zavrjeđuje pažnju. Riječ je o sinu Roberta Kenedija, nekadašnjeg Vrhovnog državnog tužioca, ili bolje rečeno pravozaštitnika, brata predsjednika Džona Kenedija. Robert Kenedi Junior je svojim populizmom i flertovanjem sa teorijama zavjere dobio značajnu podršku u biračkom tijelu, i sada se šuška da pokušava da sa oba kandidata istrguje mjesto u administraciji podrškom nekome od njih.

Sve u svemu turneja se zahuktava. Za sada, ovđe na ulicama Arizone, koja je jedno od glavnih bojnih polja, sve izgleda mirno, i da tu i tamo nema tabli po dvorištima i na raskrsnicama, niko ne bi rekao da su izbori. Sve dok ne uključite tv, radio ili odete na x da npr. slušate Trampa i Muska na Tviter, pardon X, Spejsu.

Toliko za danas. Ugodan ostatak dana želimo.

S poštovanjem,

Ljubomir Filipović, analitičar i kolumnista CdM-a

(Mišljenja i stavovi autora kolumni nisu nužno stavovi CdM-a)