Za CdM piše Valentina Ostojić, istraživačica i magistrandkinja ekonomskih nauka
Prosječna plata je postala centralna tema u predizbornim kampanjama. Iako je dobro što se javni diskurs polako mijenja ka ekonomskim temama, treba oprezno tumačiti prosječnu platu kao indikatora kvaliteta života. Za oporavak Crne Gore od polarizacije i jaza između bogatih i siromašnih ključan je socio-ekonomski razvoj a ne obični rast u kojem glavni indikator biva prosječna plata. Jer ona ne reflektuje preciznu sliku stanja u kojem se nalazimo.
Prosječna plata računa se, baš kao i bilo koji prosjek vrijednosti, tako što se sve plate podjele sa ukupnim brojem plata. Recimo: ako među 10 ljudi, njih devet zarađuju 450 EUR a jedan 5000 EUR, prosječna plata bi iznosila 905 eura. Taj podatak bi slao pogrešan signal kvaliteta života. Jer ono što je prosjek nije i ono što je učestalo.
Iz tog razloga, među mjerama centralne tendencije skupa vrijednosti imamo tipičnu i središnju vrijednost. U ovom primjeru, tipična vrijednost (u statistici modus) je ona vrijednost koja se najviše ponavlja u nizu. U ovom primjeru je to plata od 450 EUR. Središnja vrijednost (statistički medijan) se računa tako što se vrijednosti poređaju od najniže do najviše i traži ona koja stoji tačno u sredini. Kada se 10 plata poređaju od najmanje do najveće, medijana je peta vrijednost koja u ovom slučaju opet iznosi 450 EUR. To znači da kada uđete u tržište rada, statistički imate veću vjerovatnoću da, u ovom hipotetičkom slučaju, primate platu od 450 EUR nego 905 EUR.
Ovaj primjer nije banalan jer je Uprava prihoda i carina ove godine objavila da se 10 najviših plata u Crnoj Gori kreću (u bruto iznosima – dakle zajedno sa porezima i doprinosima, neto bi bile manje) od 50000 do čak preko 100000 EUR. Zamislite koliko ovi ekstremi pomjeraju prosjek koji se na kraju opet svede na 771 EUR neto. Zato napominjem: prosjek je pod značajnim uticajem ekstremnih vrijednosti, dok središnja i tipična vrijednost nijesu.
Stoga njihovo računanje može dati precizniju sliku distribucije zarada u Crnoj Gori.
Društvo nejednakih šansi
Dalje, plata jednog građanina može (a ne mora) da čini samo dio njegovih ličnih prihoda. Ti prihodi obuhvataju i platu, zarade od honorarnih poslova, zarade od udjela u firmama te od prodaje ili izdavanja nekretnina i lične imovine. To je ono što čini suštinski jaz između najbogatijih pojedinaca i grupa sa jedne i najsiromašnijih sa druge strane.
Oni najsiromašniji čine gro populacije. Računajući da je u Crnoj Gori raspadom socijalističkog sistema došlo do nasilne privatizacije od strane određenih grupa, oni su posjedovanjem tog kapitala stvorili značajnu prednost u daljem ulaganju i uvećavanju svojih prihoda u odnosu na druge. Tako su stvorili fenomen nejednakih šansi. Uz sve to, epidemija zloupotrebe državnih sredstava koja je do sada u Crnoj Gori obilježila svaku njenu Vladu opet doprinosi nejednakoj, neosnovanoj i favorizovanoj distribuciji resursa.
Na kraju… Smatram da je nedavno povećanje minimalne plate s 250 na 450 EUR s jedne strane bilo neophodno i pozitivno. Ipak, s obzirom na očekivanu globalnu inflaciju, takav nagli skok je podstakao kompanije da dodatno povećaju cijene svojih proizvoda i usluga kako bi nadoknadile povećanje troškova za plate. To je rezultiralo smanjenjem kupovne moći na nivou koji onemogućava dostojanstven život s iznosom od 450 EUR. Ova situacija najviše pogađa nezaposlene, podstanare, studente i penzionere: grupe koje čine značajan dio crnogorske populacije.
A svako dodatno vještačko uvećanje minimalca, ove grupe će još više ugroziti ali i omogućiti ubiranje političkih poena kroz čuvenu prosječnu platu.
Zato je važno raslojiti crnogorske problematične fenomene koje živimo. Manipulacija terminima i parametrima kao što je “prosječna plata” ne pomaže stvaranju pravih rješenja. Na kraju krajeva, da bi određeni problemi bili riješeni, nužno je priznanje da ti problemi postoje. Što znači da su nam, ako želimo da imamo mnogo jasnije slike kvaliteta života, potrebni kompleksniji indikatori koji će omogućiti da odvojimo populističke, štetne i beskorisne politike od onih koje su održive i usmjerene ka društvu jednakih šansi.
(Mišljenja i stavovi autora kolumni nisu nužno stavovi redakcije CdM-a)
Još ilustrativnije bi bilo poređenje između privatnog (realnog ) i javnog sektora! Greške u privatnom sektoru unište firmu, a u javnom, nikom ništa i svi namirimo štetu?
Ja kusam kupus, a neko meso, “prosjek” nam je sarma – to je taj p r o s j e k !!!
Jedino se kod nas smatra povecanje plata necim losim, dps ih je sve ubjedio da je bolje da sw smanje plate jer se tako bolje zivi a i manji je stres!
Izvanredna analiza.Lo se malo razumije u naznačene parametre koje navodi autorke,jasno zaključuje.Statistika jeste nauka,ali kako to iskazuje Monstat ona postaje laž.
Bravo za autorku teksta.
Valentina pravo u centar, prosjecna plata nije jedini ekonomski indikator i samo jedna od 15 lista je to rekla a to su ljudi iz Mi mozemo koji su jedini pricali o ekonomiji kao kuci u kojoj se zivi a ne izvoru para iz kojeg se pare dijele nezasluzeno funkcionerima i narodu.
dobijesplatu hiljadu,hleb 3 e ,sok 7,taxi 18 dnavno,rezije 590.i kutija cigara 20 e.vise hiljadu no 500matraka prije..
ja imam 5 iljada njih tri po 150 e prosjecna nam 850 bruto.
Čestitke za mladu damu ! Sve je jasno objašnjeno ! Samo nastavite da uprošćavate istinu !
Odličan tekst i viđenje trenutnih stvari, ali autorka teksta zaboravlja jednu važnu stvar, u ovom društvu je izražen toliko nizak IQ koji političari koriste obećavajući bajku od života bez po’ muke, a na koju se prima ogroman broj naroda.
Treba uzimati u obzir najčešću (modus) platu, a ne prosječnu. Svaka čast!
Bolje se zivjelo sa Milovih 500 nego sa Spajicevih 700, ali sad nam samo moze bit da zalimo za boljim danima.
Svaka cast! Respekt!
“Ovaj primjer nije banalan jer je Uprava prihoda i carina ove godine objavila da se 10 najviših plata u Crnoj Gori kreću (u bruto iznosima – dakle zajedno sa porezima i doprinosima, neto bi bile manje) od 50000 do čak preko 100000 EUR. Zamislite koliko ovi ekstremi pomjeraju prosjek koji se na kraju opet svede na 771 EUR neto. Zato… Više »
Svaka cast, najbolja kolumna u istoriji. Spajicu i vo ostali populisti procitajte! Postavite kolumnu ma naslovnu stranu. Ja sam platom od 500€ ne mogu da prehranim porodicu, sram vas bilo, unistili ste srednju klasu.
Srednja klasa ne postoji od 1989
Sve je tacno…ali prosjecnog CG glasaca ne zanima90% ove price…to je problem..samo je visina plate vazna i eventualno da se radi sto krace…upravo zato, ES ima prednost koju ima.
Nije bitno kolika ti je plata nego koliko možeš da kupiš za nju. Ko ne vezuje te dvije informacije manipuliše sa statistikom.
Svaka cast za tekst. O ovome niko ne prica.
Dok shvate ode voz ,ljudi koji nesto proizvode i stvaraju ,najčesće rade kod privatnih firmi ,plata tamo je 450 ,ako radi se nocna to je jos 40 i to je to, na benzinske pumpe eko smjena traje 12 sati ,kako misli taj strucnjak da smanji na 7h,i da mi poveca platu na 900,onda ce smanjit radnika za pola ,ma to… Više »
Ovakvih tekstova treba više jer manipulatorima na sceni nije u interesu da gradjanin zna i razumije sa čime mu se mažu oči.
одличан текст. више оваквих текстова а мање дрвљења о србима и црногорцима
Covjek se udavio u Ribici. Prosječna dubina 50 cm.
Ova prosjecna od 780e isto ono sto je govorila ona prosjecna plata od 500 eura. Ali zato minimalna govori jos vise. Danas je minimalna plata 450 eura, a za vrijeme patriota iznosila je oko 200. Minimalna zarada od 700 eura govori jos vise, a ovakvi tekstovi najvise. I umjesto sto vam smetaju prosjecne plate, pisite malo o ovima koji imaju… Više »
Na konkursu crkve srbije, da se ne pravimo blesavi
Da li uopste razumijes poentu?Ocigledno si bio ponavljac
To je ona najgora priča, ja npr imam platu 100 000 jer sam CEO stranog resorta, a 9 drugih ljudi minimalac.. i onda nam je prosječna je plata 10 hiljada .. To kad vidim da forsiraju, smuči mi se ćivot
Prosjecna plata se ne racuna kako je cura napisala. Niti te od 450, a ni one najvece ne ulaze u obracun.
Prosvijetli nas Rade. Iznesi metodologiju obračuna prosječne plate u CG. U suprotnom kao da ništa nijesi rekao.
Eo vam ova cura bolje objasni realnu sliku stanja nego sva politička “elita” CG. Ukratko velika je razlika između nominalnog i realnog rasta zarade. Da ne ulazimo u termin, pojam i značaj agregatne tražnje na ova pitanja, to bi dodatno zakomplikovalo situaciju. Bravo na tekstu djevojko !
Da ti ja objasnim. Cijene od kada je Cov-19 svuda na Svijetu su skočile. A od kad je rat u Ukrajni cijene u Evropi su dodatno skočile. Ali samo su se plate u Crnoj Gori povećale i to za gotovo 50%. Smanjite vi plate, kako je Dps i bio najavljivao, da vidite hoće li pasti cijene. Znate fino da neće,… Više »
Плате су се свуђе повећале али у Црној Гори у % највише. И требале су се повећат aли како даље мислим да треба бити опрезан с тим увећавањем
Cijene su skočile zbog “quantitative easing” koji su realizovale ECB i FED tokom trajanja korone. Imaš podatak i koliko milijardi. Mislim da si promašio/promašila temu. To o čemu ti pričaš je druga stvar potpuno. Korporacijski lobi itd. Ima nešto što se zove supstitucija uvoza, nešto što se zove intervencionizam za domaće proizvode, za cijene itd. Na kraju valjda shvatate da… Više »
Suština je da smo mi zavisno, i da rast cijena ne zavisi od nas već od Svijetske ekonomije. Aki ako neko na ruke dobije 200€ više, zovi ti to kako hoćeš… nominalno, ovako onako. .. Kako god okreneš to je 200€ više. A cijene bi svakako bila uvećane, jer tamo gduje određuju cijene, kao i razlozi koji predhodne tome, na… Više »
Pa jedino u cg je ukinuto zdravstveno, nema druge takve zemlje na svijetu. A pitace te bolest dje ti je bilo zdravlje
Da plaćaš u bolnici, ne
Političkoj eliti nije cilj da objasni, nego da zamagli i drugačije predstavi realnu sliku stanja u cilju postizanja svojih političkih ciljeva. Inače, dobar tekst.