Karijeru je započeo kao muzičar, frontmen gotskog benda BAAL a nastavio kao reditelj i filmski kompozitor. Danas Andrej Aćin (1972) živi i radi u Kanadi. U avgustu vidjećemo ga u Crnoj Gori. Preciznije, priliku da ga susretnu imaće mladi koji žele da otkriju tajne rediteljskog zanata kao polaznici dva filmska kampa ,,Filmus“ koje će Aćin održati na Zabljaku i u Ulcinju. U našu zemlju doći će iz Toronta gdje predaje na filmskoj akademiju (Toronto Academy ofacting for film and television).
Za Pobjedu Aćin objašnjava što će polaznici kampa moći da nauče, ali i što će on od njih očekivati.
“Autentičnost izraza, autorska hrabrost za pomjeranjem granica mogućeg, upornost, predanost, strast i radost kreiranja su više nego dovoljne reference za svakoga ko ima šta da podijeli sa svijetom. Svako ko je duhom dovoljno mlad za nove početke, može da se pridruži kampu”, kazao je Aćin.
Pristup
Profesorski pristup i iskustvo sa filmske akademije u Torontu pomoći će mu da svakom polazniku priđe sa posebnom pažnjom, jer je po njemu ,,svaka osoba nepregledni kosmos koji tek treba otkriti“.
“Ja te kosmose ne pokušavam niti da pokorim, niti da osvojim, niti da kalupiram po sopstvenim mjerama. Studenti na filmskoj akademiji i budući polaznici kampa sami moraju da spoznaju beskonačnost svojih mogućnosti, a ja sam samo vodič na tom putu. Da bi mogli da usvoje nova znanja, da spoznaju nove perspektive i dimenzije, svako od njih mora najprije da upozna samoga sebe, da nauči kako da zavoli sebe upravo onakvim kakav jeste, da se suoči sa svojom prošlošću i prihvati sve poraze kao neizostavni dio svakog životnog učenja, da postane ponovo ranjiv bacajući se bez straha u dubine najkompleksnijih i najtananijih stanja duha i duše i da se pritom osjeća komotno u tijelu i koži svih onih likova koje će odbacivati u nepovrat, vraćajući se ogoljenom sebi svaki put kada se projekat privede kraju”, objasnio Aćin.
Komponovanju muzike posvetio se 1995. godine nakon raspada benda BALL. Iste godine je osvojio Zlatnu mimozu za najbolju originalnu filmsku muziku na Filmskom festivalu u Herceg Novom, za segment ,,Herc minuta“ (reditelj Srdan Golubović) u omnibusu “Paket aranžman“. Pored Zlatne mimoze, nagrađen je i Zlatnom arenom Filmskog festivala u Novom Sadu za film “Kupi mi Eliota“ (reditelj Dejan Zečević). Kompozitorom godine proglašen je 2002. godine za rad na filmu ,,Apsolutnih sto“ (reditelj Srdan Golubović). Diplomirao je režiju na Akademiji umetnosti u Beogradu (2002), a njegov diplomski film ,,Margina“ je 2003. godine osvojio The Gold Special Jury Award na 36. Filmskom festivalu u Hjustonu (SAD). Režirao je brojne kratkometražne filmove, pozorišne predstave i televizijske serije od kojih su najpoznatiji dugometražni dokumentarni film ,,Walter“, kratkometražni ,,T.I.N.A.“
Emocije
Kaže da mu je u radovima najvažnije da izazove emocije kod publike, i to kroz suptilnost i surovost.
“Mene su uvijek privlačile priče sa autentičnim karakterima i zapletima koji donose nepredvidiva razrešenja, budeći snažne emocije kod publike koja izlazeći iz sale i dalje nosi mirise filma u sebi. Volim da radim u ekstremima, da budem istovremeno i jako suptilan i užasno surov istražujući vrline svijeta kojeg poznajemo. Uostalom, to su sve ritmovi života i ja samo prenosim svoja opažanja i osluškivanja”, objašnajva Aćin. Na pitanje odakle crpi inspiraciju, kaže da su to mali fragmenti sjećanja koji ga štite od užasa razaranja svega što je nekada bilo oličeno u časti, mudrosti, poštenju, ljubavi.
“Mnoge moje kolege biraju drugačija izražajna sredstva kako bi prenijeli priče iz svojih mikrosvjetova, jednako značajne i snažne. Publika je ta koja prepoznaje pitanja koja postavljamo i sama bira odgovore. Preskočimo sada definiciju uspjeha, vratićemo se ponovo na zakone savremenog robovlasničkog sistema u kojem si vrijedan onoliko koliko novca praviš. Ukoliko je film i dalje umjetnost, novac ne bi smio da bude jedino mjerilo uspjeha. Da li se naši filmovi gledaju u inostranstvu? Odgovor je ne. Reklo bi se onda da naši filmovi nisu dovoljno uspješni. Sa takvom postavkom ne mogu da se složim. Filmovi su uspješni onoliko koliko ih dugo ljudi pamte. Producentima uglavnom to nije na prvom mjestu, meni jeste jasan je Aćin. Kamp ,,Filmus“ biće održan na Zabljaku od 5. do 12. avgusta, dok je drugi kamp na Adi Bojani planiran za drugi dio avgusta. Svi koji žele da se prijave i budu dio kampa više informacija mogu da pronađu na internet stranici filmus.duosm.info ili Fejsbuk stranici FilmusKamp. Po zavšetku kampa svaki polaznik će biti obučen da snimi svoj film i uz sertifikat o završenom kampu, dobiti mogućnost da učestvuje na festivalima amaterskog filma u svijetu (SAD, Kanada, Evropa)”.
Ne zaustavljajte se na pragovima poznatog
Aćin kaže kako je svjestan da put pojedinca u filmskoj industriji nije nimalo lak. Zbog toga ima poruku svima koji žele da budu dio stvaralaštva u toj umjetnosti.
“Sačuvaj hrabrost da ostaneš svoj do kraja i nosi širok osmijeh svaki put kada fukare pokušavaju da oskrnave svaki dio duše koji si podijelio sa svijetom, jer glupost i zavist su nepregledna staništa posrnilih duhom, a ti ćeš većim dijelom svog stvaralačkog života imati privilegiju da se povučeš u osamu kako bi probudio vatru u sebi. Ako si dovoljno iskren, svijet će ti uvijek uzvratiti ljubavlju, razumijevanjem i osmijehom za sve ono što si žrtvovao tragajući za istinom. Budi radoznao i ne zaustavljaj se na pragovima poznatog. Izgubi se u dubinama nepoznatog tražeći djelove koji nedostaju da tvoja slika bude potpuna. Kada sklopiš tu sliku budi spreman da je vjetar raznese u nepovrat. Ne boj se. Sjutra je novi dan, novi početak za novu priču koju tek treba ispričati”, poručuje on.
Dodaje kako je vezan za Crnu Goru i da mu nije bilo teško odlučiti da održi filmske kampove i ohrabri mlade koji žele da se bave filmom.
“Crna Gora nije novo poglavlje u mom životu, iz tih krajeva je i polovina moje familije, tu sam prohodao i naučio mnogo toga, od mog pradjede i djede. Dobar dio djetinjstva sam proveo u Crnoj Gori uz braću i sestre, rastao sam uz mirise mora, u sjenkama visokih četinara, čeličio se u hladnim zimskim noćima slušajući priče o mudrim i hrabrim precima. Samo nastavljam tradiciju pripovijedanja, spreman da podijelim svoja znanja i iskustva sa svima koji su dovoljno odvažni da naprave prve korake u poljima filmske umjetnosti”, priča zadovoljno Aćin.
Kada je o crnogorskim rediteljima riječ, kaže da Živko Nikolić nema premca.
“Nikolić je bio i biće najautentičniji filmski filozof kojeg je Crna Gora ikada imala”, kaže kategorično Aćin.
