Balerina iz Podgorice: Ona je jedini student iz CG na bugarskoj akademiji

Ljubav Podgoričanke Marije Boljević (19) prema baletu datira još od drugog razreda osnovne škole, a godine nerazdvojnog prijateljstva, posvećenosti i ogromnog strpljenja rezultirali su time da je trenutno prvi i jedini student iz Crne Gore na Akademiji za muziku, likovnu umjetnost i ples u bugarskom Plovdivu.

Početno baletsko umijeće Boljević je stekla pod okriljem podgoričke Baletske škole “Princeza Ksenija”, čiji je učenik bila od osnivanja, a balerina Dnevnim novinama otkriva da je spona između Bugarske i nje bila upravo direktorica pomenute škole – Vanja Pantović.

“Divna priča počela je tako što sam na njenu ideju i inicijativu, uz podršku roditelja, odlučila da upišem Akademiju. Posebnu zahvalnost dugujem profesorici Liliani Dragulevoj, koja me je pripremala za prijemni ispit i tokom cijele godine vjerovala u mene, pružajući mi nesebičnu podršku”, prisjeća se Boljević.

Studentkinja druge godine priznaje da se još odmalena suočavala sa odricanjima zbog baleta – često je propuštala rođendane drugara zbog časova i proba, pa stoga ne čudi što sada za nju balet predstavlja mnogo više od profesije.

“Balet postaje stil života. Veoma sam zadovoljna svojim izborom. Zahtjevno i naporno jeste, ali kada vam nešto predstavlja zadovoljstvo – onda usputne sitnice lako prevaziđete”, nastavlja Boljević.

I laicima je jasno da balet ne priznaje ništa osim konstantnog rada, reda i discipline. Svakodnevno vježbanje, cijeni naša sagovornica, omogućava održavanje dobre forme, a u zavisnosti od ozbiljnosti projekta – varira i vrijeme provedeno na sceni.

“Kada je u pitanju vrijeme provedeno na Akademiji, tu se radi o desetočasovnom, pa i dvanaestočasovnom vježbanju. ‘Seriozna rabota’ – kako bi Bugari rekli! Međutim, pred svaki koncert probe su učestalije i traju duže nego inače. U takvim situacijama morate biti spremni i na cjelodnevne probe u pozorištu, koje traže punu pažnju svakog učesnika projekta. Iako vas sve to možda umori, ipak kada izađete na scenu, pred publiku, veliki osmijeh ozari lice svakog igrača. Na kraju predstave, gromoglasan aplauz potvrda je uloženog truda i motiv više da nastavite da uživate u igri”, obrazlaže Boljević.

Zvanje baletskog pedagoga, kome Boljević teži, podrazumijeva svestranu ličnost, koja ima široku lepezu interesovanja, skuplja znanja iz raznih oblasti koje su usko povezane sa baletskom profesijom i koje izučava na Akademiji (muzička i likovna umjetnost, pedagogija, psihologija, gluma, folklor, estetika, anatomija…) i primjenjuje ih u radu.

Boljević se nada da će jednog dana prenositi znanje na mlade u Crnoj Gori i vjeruje da nijesu rijetke djevojčice širom države koje maštaju o tome da postanu balerine.

“Nijesam od onih koji misle da je pod tuđim nebom ljepše i koja jedva čeka da pođe odavde. Naravno da bih voljela da znanje prenesem i ostavim ovdje. Upravo zbog toga učim i nadograđujem znanje iz baletske pedagogije, kako bi budući naraštaji u Crnoj Gori imali mogućnost da na kvalitetan način i kod kuće stiču znanje iz domena baletske umjetnosti. Za koju godinu, uz bolju saobraćajnu konekciju, nadam se da će i sjeveru biti omogućeno da okusi čari ove prelijepe umjetnosti. Vjerujem da u svakom gradu postoje male balerine koje žele da osjete kako je to igrati na vrhovima prstiju. Iskreno se nadam da će im se uskoro te želje i ostvariti”, očekuje Boljević.

Podrška za inostranstvo – pa povratak u CG

Osnovne baletske škole u Crnoj Gori pružaju lijepu mogućnost mališanima da upoznaju čari ove umjetnosti, a Boljević cijeni da bi uvođenje baleta kao izbornog predmeta u osnovnim i srednjim školama uticalo na popularizaciju baleta i omogućilo iznenađujuće zanimljive rezultate.

S druge strane, misli da od osnivanja akademije postoje bolje opcije.

“Bolje rješenje bi bilo da država zainteresovanim studentima obezbijedi finansijsku podršku za studiranje na prestižnim inostranim akademijama, uz obavezu da se po završetku studija vrate u Crnu Goru i određeni period prenose znanje mlađim naraštajima. Na ovaj način bismo podstakli brži razvoj baletske umjetnosti i doprinijeli njenoj afirmaciji na našem području. Naravno, pronalaženje sredstava da se u okviru budućeg Muzičkog centra Crne Gore uspostavi manji baletski ansambl koji bi godišnje, uz pomoć gostujućih igrača, pripremao određeni broj predstava – uticalo bi na promociju baleta. U suprotnom će se na balet i dalje gledati kao na hobi, a ne i moguću profesionalnu obavezu”, zaključuje Boljević.